Armenija bira između Bruxellesa i Moskve, Pashinyan slavi

Armenija je izašla na birališta, a pobjednik se proglasio sam. Dok se dim još nije ni razišao nad glasačkim kutijama, Nikol Pashinyan već je slavio povijesni mandat koji mu omogućuje da vlada bez ikakvih koalicijskih partnera. No, ono što se prodaje pod demokratskim trijumfom u zapadnim prijestolnicama, na terenu sve više sliči na politički obračun bez rukavica.

Njegova stranka Građanski ugovor povela je s gotovo pedeset posto osvojenih glasova nakon što je obrađeno nešto više od dvije trećine biračkih mjesta. Izlaznost je skočila na gotovo šezdeset posto, što je deset postotnih bodova više nego na prošlim parlamentarnim izborima. Građani su očito osjetili težinu trenutka u kojem se odlučuje hoće li Erevan nastaviti lavirati između Moskve i Bruxellesa ili će se strmoglaviti u potpuni raskid s povijesnim saveznicima.

Problem nastaje kad promotrite kako je ta izlaznost postignuta. Oporbeni blok Snažna Armenija, koji je sa zaostatkom od dvadeset i tri posto bio glavni konkurent, izašao je pred novinare s optužbom da je prebrojavanje namjerno zaustavljeno onog trenutka kad su gradski rezultati počeli nagrizati vladajuću većinu. Samvel Karapetyan, rusko-armenski biznismen na čelu te liste, poručio je da nitko ne zna kakve će brojke osvanuti ujutro.

Da stvar bude gora, uhićenja oporbenih kandidata dan prije izbora bacila su tešku sjenu na legitimnost cijelog procesa. Šestero ljudi s liste Snažne Armenije završilo je iza rešetaka, a Karapetyan tvrdi da je mjesec dana ranije pritvoreno više od sedam stotina njegovih pristaša. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova otvoreno je rekla da ovakvi potezi dovode u pitanje demokratski karakter izbora, dok je Dmitrij Medvedev optužio Pashinyana za uklanjanje političkih suparnika.

Paralelno s tim, Bruxelles je na stol stavio pedeset milijuna eura, što se u domaćoj javnosti doživljava kao izravno plaćanje geopolitičkog zaokreta. Cijela izborna kampanja pretvorila se u referendum o sudbini armenske ekonomije. Vladimir Putin već je u svibnju upozorio da bi izlazak iz Euroazijske ekonomske unije mogao izbrisati četrnaest posto armenskog BDP-a, što je brojka od koje zastaje dah u zemlji koja ekonomski visi o koncu.

Čitava priča ima i francusku dimenziju. Prema pisanju lista Journal du Dimanche, francuske obavještajne službe pomagale su vlastima u Erevanu pri blokiranju online publikacija koje su kritizirale premijera. Pashinyan je potom i sam priznao da je prije proglašenja pobjede telefonom razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, što daje naslutiti čija se riječ u ovom izbornom cirkusu slušala pozornije.

Bivši armenski predsjednik Robert Kocharyan optužio je Pashinyanovu administraciju da od zemlje umjetno stvara neprijatelja Rusije i gura Armeniju ukrajinskom putanjom. Dijaspora, koja broji između pet i sedam milijuna ljudi, potpuno je isključena iz procesa jer zakon ne dopušta glasanje iz inozemstva, a onima koji su izbivali dulje od deset godina oduzeto je i to pravo. Dodatno, muškarci regrutne dobi koji bi došli glasati suočavaju se s vojnim pozivom ili kaznenim progonom.

Dok Pashinyan slavi pod reflektorima europskih prijestolnica, oporba ne priznaje poraz i najavljuje nova priopćenja kad se zbroje svi listići. Armenija se nalazi na raskrižju gdje izborna matematika više nije samo unutarnje pitanje, već pijun u široj igri između Bruxellesa i Moskve. Jedino što je sigurno jest da će cijenu ove pobjede platiti upravo oni koji su u nedjelju stali u redove pred biračkim mjestima.