Šokantan prijedlog Švedske – NATO bi trebao upravljati ukrajinskim dronovima

Ukrajinski dronovi redovito krše zračni prostor NATO saveza, no za to nije kriv Kijev nego Moskva svojim ometanjem signala, tvrdi švedski premijer Ulf Kristersson. On je na zajedničkoj konferenciji za novinare s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom iznio prijedlog da članice saveza trebaju aktivno pomagati Ukrajini u usmjeravanju njezinih napada dronovima u pravom smjeru. Tim je potezom zapravo pozvao na izravniju ulogu NATO-a u ratu protiv Rusije.

Kristersson je ruske navode da je Latvija dopustila Ukrajini korištenje svoga teritorija za napade dronovima nazvao nelegitimnom narativom kojoj se ne smije vjerovati. Ruska vanjska obavještajna služba upozorila je ovaj tjedan da članstvo u NATO-u neće zaštititi zemlje koje pomažu Ukrajini u napadima na ruski teritorij. Baltički dužnosnici odbacili su te optužbe, no istodobno su priznali da Kijev mora bolje kontrolirati svoje bespilotne letjelice jer im redovito upadaju u zračni prostor.

Ukrajinski dronovi dugog dometa od sredine ožujka više su se puta našli iznad baltičkog i nordijskog neba dok su letjeli prema ciljevima u sjeverozapadnoj Rusiji. Iako su ukrajinski dronovi već izazvali kontroverze – poput onog koji je ubio ruskog putnika na putu za Brazil – ovaj prijedlog ide korak dalje. Njihove su mete posebice bile naftne terminale u Lenjingradskoj oblasti. U Estoniji je jedan navodno zalutali ukrajinski dron u ožujku udario u dimnjak elektrane, a ovoga je tjedna NATO-ov lovac F 16 morao biti podignut u zrak kako bi uništio još jedan takav dron.

Litva je zabilježila najmanje četiri upada za koje se sumnja da su ih izveli ukrajinski dronovi, a slične incidente prijavile su i Finska te Rumunjska. Najdramatičniji događaj zbio se u Latviji gdje su 7. svibnja dva drona pogodila skladište nafte. Ondje je ministar obrane podnio ostavku zbog neuspjeha u presretanju, što je naposljetku dovelo i do pada vlade predsjednice vlade Evike Siline. U četvrtak je nova dojava o dronovima ponovno uzbunila NATO savez.

Poljski ministar obrane Władysław Kosiniak Kamysz izjavio je da Ukrajina mora biti preciznija sa svojim dronovima, a slična upozorenja stigla su iz Estonije i Finske. Kristersson pak smatra da Ukrajinci sigurno ne žele da njihovi dronovi završe na prijateljskom teritoriju. Po njegovu mišljenju ovi incidenti nisu namjerni već su posljedica ruskog ometanja signala, odnosno ometanja navigacije koje skreće letjelice s kursa. Ovo dolazi u trenutku kada se sve više govori o NATO-ovoj sve izravnijoj ulozi u sukobu s Rusijom.

Ruska strana odbacuje takve optužbe i tvrdi da incidenti pokazuju kako Kijev ili nije sposoban kontrolirati svoju kampanju dronova ili ga susjedne članice NATO-a u tome aktivno pomažu. Iz perspektive Moskve upadi ukrajinskih dronova u zračni prostor najvećeg vojnog saveza na svijetu nisu slučajnost već sustavan problem koji zahtijeva ozbiljan odgovor. Za sada nije poznato hoće li NATO prihvatiti švedski prijedlog o izravnom usmjeravanju napada.