Amerika će okončati “eru beskrajnih ratova” i prestati biti policajac

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će se Amerika prebaciti sa težišta vođenja „beskrajnih ratova“ i prestati biti „policajac svijeta“, ponavljajući svoja obećanja iz kampanje za 2016.

SAD ulazi u “presudni trenutak” svoje istorije, rekao je predsjednik kada se u uvodnom govoru obratio diplomcima vojne akademije West Point. “Završavamo doba beskrajnih ratova.”

“Nije dužnost američkih trupa da rješavaju drevne sukobe u dalekim zemljama za koje mnogi nisu ni čuli”, rekao je on i dodao da Washington više “nije policajac svijeta”. To je nešto što Trump obećava još od kada je bio u kampanji za predsjednika 2016. godine. Da li je njegovo skoro četiri godine dugo predsjedavanje učinilo američku spoljnu politiku mirnijom?

Njegove riječi dolaze usred izvještaja o planovima Bijele kuće da povuče 9.500 vojnika iz Njemačke – nešto što je već donijelo saveznicima SAD, kao i jastrebovima u Kongresu, razlog za zabrinutost zbog „smanjene“ uloge SAD na svjetskoj sceni. Pa ipak, njihove bi zabrinutosti mogle ispasti preuranjene.

Na kraju krajeva, Trump do sada nije uspio efektivno izvući američke snage iz bilo kojeg mjesta. Američke trupe očigledno ne žure sa napuštanjem Afganistana – zemlje u kojoj Amerika vodi zaista „beskrajni“ rat novog doba samo da ne bi priznala da ne može pobijediti lokalne talibanske militante.

Washington je u februaru potpisao sporazum o povlačenju trupa s talibanima, ali američke snage su još uvijek tamo, budući da je sporazum uvjetovan unutar-afganistanskim mirovnim procesom a razgovori između pobunjenika i vlade u Kabulu su zanemareni.

Iako su američke snage smanjile svoje prisustvo u Iraku, one će ostati tamo u doglednoj budućnosti. Washington je čak rekao Bagdadu da je američko prisustvo na iračkom tlu “prikladno”, nakon što im je parlament te zemlje rekao da odu poslije ubistva vrhovnog iranskog generala Kassema Soleimanija što se zamalo pretvorilo u još jedan vojni sukob.

Čak je i njihovo mnogo skrovitije povlačenje iz Sirije, zbog koga je Pentagon izdao izvještaj u kome je upozorio da povlačenje utire put preporodu Islamske države (IS, ranije ISIS), u stvari samo djelimično.

Neke američke trupe i sredstva zadržali su se u zemlji (gdje nisu imali zakonsko pravo da budu na prvom mjestu) da uskrate bilo kakvim zlonamjernim snagama, koje u očima Pentagona vjerovatno uključuju i sirijsku vladu, pristup naftnim resursima. Trump se i sam više puta hvalio „Mi čuvamo naftu“ – nečim što se čini kao dio „vitalnih američkih interesa“ gotovo bilo gdje u svijetu.

A nacionalni interesi će sigurno ostati visoko na američkoj vojnoj agendi, priznao je predsjednik. “Postoji obnovljeni jasan fokus na odbrani vitalnih interesa Amerike,” rekao je on u svom govoru u West Pointu.

Očigledno su ovi ciljevi izvučeni iz nuklearnog sporazuma s Iranom i gurnuli tenzije u njihovim odnosima sa Islamskom Republikom do te mjere da su se mnogi plašili da bi u svakom trenutku mogao izbiti rat između dvije nacije.

Po Trumpovoj naredbi, SAD je izvršio atentat na Soleimanija. Trump je naredio američkoj mornarici da uništi bilo koja iranska plovila u slučaju da “maltretiraju” američke ratne brodove – a sve to nakon pomorskog incidenta u Perzijskom zaljevu – koji je udaljen oko 7.000 milja od američke teritorije.

Izgleda krajnje malo vjerovatno da bi Trump iznenada odustao od takve politike. Barem zato što je i sam upozorio američke „neprijatelje“ da se Washington „nikada ne bi ustručavao da djeluje“, ukoliko američki narod – ili vojnici po tom pitanju – budu „ugroženi“.

Ipak, možda je imao pravo barem za jednu stvar kada je rekao da “posao američkih vojnika nije obnova stranih naroda.”

Napokon, američka vojska teško da ima taj zadatak, jer je poznata po bombardovanju bolnica u Afganistanu i rušenju sirijskog Rakka i iračkog Mosula gotovo do temelja – i sve to u procesu njihovog “oslobađanja”.