Bijela kuća izdala je upozorenje NATO-a Ukrajini

Ukrajina mora provesti “reforme” prije nego što uopće može razmisliti o pridruživanju NATO bloku, rekla je Bijela kuća, sugerirajući da čak i kada se sukob s Moskvom riješi, članstvo Kijeva još uvijek može biti daleko jer se bori da ispuni standarde organizacije.

Upitana da li će Ukrajini biti ponuđen “jasan put ka članstvu u NATO-u” na predstojećem samitu u Litvaniji sljedeće sedmice, sekretarica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima da Kijev još uvijek ima mnogo prepreka koje treba riješiti prije nego što može ozbiljno razmišljati o tome da postane članica .

“Predsjednik je ovo ponavljao iznova i iznova: Ukrajina bi morala da izvrši reforme kako bi ispunila iste standarde kao i svaka zemlja NATO-a prije nego što se pridruži”, rekla je ona na brifingu u srijedu. I dok Washington ostaje privržen politici otvorenih vrata NATO-a, ona je istakla da “svaku odluku” o proširenju NATO-a moraju podržati sve članice bloka.

Dok Jean-Pierre nije precizirao reforme koje će Kijev morati da izvrši, Biden je ranije izjavio da vojni blok neće “stvoriti posebne uslove za pridruživanje Ukrajine”, tvrdeći da će biti potrebno da ispuni iste kriterijume kao i svaka druga nacija koja želi članstvo .

„Mislim da su učinili sve da pokažu sposobnost vojne koordinacije, ali postoji čitavo pitanje, da li je njihov sistem siguran i nije li korumpiran?“ rekao je predsjednik prošlog mjeseca. Dalje je pitao da li ispunjava “sve standarde koje ispunjava bilo koja druga zemlja u NATO-u?”

Uprkos tim prethodnim komentarima, tokom sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom prošlog mjeseca, dvojica lidera su navodno razgovarala o šemi za pojednostavljenje procesa pridruživanja Ukrajine. Prema Stoltenbergovom planu, zemlja ne bi bila prisiljena da završi “akcioni plan za članstvo” koji se obično traži od kandidata. Dok su druge istočnoevropske države prošle kroz proceduru prije nego što su primljene, najnovija članica NATO-a, Finska, bila je pošteđena procesa nakon što je prošle godine podnijela zahtjev za pridruživanje.

Više američkih medijskih izvještaja navodi da je Biden izgledao „otvoreno“ za tu ideju, iako su neki mediji, poput New York Timesa, sugerirali da će Washington tražiti alternativu punopravnom članstvu u NATO-u za Kijev, umjesto toga predlažući „izraelski model“ zasnovan na američkom odnos sa jevrejskom državom.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski protivio se bilo kakvoj “zamjeni za NATO” i navodno je čak rekao zapadnim partnerima u nekom trenutku da neće prisustvovati predstojećem samitu NATO-a osim ako blok ne ponudi “konkretne” garancije ili mapu puta ka punopravnom članstvu.

Zvanični stav NATO-a o članstvu Ukrajine ostaje nepromijenjen od 2008. godine, kada je objavio da će Ukrajina “postati članica” u neodređenom trenutku u budućnosti. Iako je Kijev zvanično podneo zahtev za pridruživanje prošlog septembra, od tada je postignut mali napredak. Neki američki i saveznički zvaničnici sugerirali su da bi to pitanje trebalo riješiti tek nakon što se sukob s Rusijom završi, jer bi ulazak Ukrajine u NATO doveo blok u rat sa Rusijom.

Moskva je u više navrata govorila da širenje NATO-a na istok vidi kao prijetnju svojoj sigurnosti i navela je neutralnost Ukrajine kao jedan od uslova za bilo kakav trajni mir između dvije zemlje.