fbpx

Erdoganov trijumf ili živo blato u sirijskom Afrinu?

Kurdi u Siriji

Turska je u srijedu u sirijsko područje Afrina navodno poslala stotine vojnika specijaliziranih za urbano i gerilsko ratovanje, a cilj je preuzeti ono kurdsko uporište. Prema izvješćima, turska vojska je rasporedila ove elitne snage, obučene za urbano ratovanje, za napad na kurdsko uporište Jindris, na jugozapadu takozvanog kantona Afrin.

Ako su turske snage, koje su nekoliko kilometara Jindrisa, uđu u grad, to će biti prva veća pobjeda Erdogana i turske vojske u četiri tjedna invazije na tom području sjeverne Sirije.

Spomenimo i da su prema nekim izvješćima, koje jedni potvrđuju, a drugi opovrgavaju, Kurdi htjeli da sirijska vojska uđe u Afrin, ali su pregovori propali.

Različita izvješća navode da je sirijska vlada odbila zahtjev vlasti kurdskog kantona Afrin da rasporedi svoju vojsku u tom području kako bi se suprotstavila turskoj ofenzivi, a razlog je što su Kurdi iz Afrina odbacili uvjet Damaska da predaju oružje. Pregovori su propali, izvijestio je arapski ured ruske kuće RT i televizija Hezbollaha Al-Manar. Kurdski su, navodno, zahtjev podnijeli Damasku još u siječnju, ali bez uspjeha.

Četvrti tjedan se nastavlja zajednička operacija turskih postrojbi i proturskih islamističkih jedinica takozvane “Slobodne sirijske vojske” u regiji Afrin na sjeverozapadu Sirije. Počevši 20. siječnja, “antiteroristička misija ” pod imenom “Maslinova grančica” razvija se sporo. Ovo je začuđujuće, posebno nakon što je Robert Fisk za The Independent napisao “da bi turska vojska, potpomognuta sirijskim islamističkim milicijama, da je htjela, mogla ući u Afrin za pola sata”.

Na određenim dijelovima fronta protiv kurdskih YPG snaga, tursko-islamske snage su napredovale u dubini od 7 kilometara. U skoro mjesec dana borbe, skupina od 25 000 boraca, uz pomoć zračnih udara, masovno granatiranje i napade turskih specijalnih snaga, nije uspjela preuzeti kontrolu nad jednim velikim naseljem u Afrinu. Kao uspjeh se navelo zauzimanje grada Bulbula, na sjeveru regije Afrin, ali govorilo o malo većem selu u kojem živi manje od 1500 ljudi.

Vojna kampanja Turske protiv “kurdskih terorista” traje predugo, iako se izvorno iz vojnog i političkog vrha zemlje moglo čuti o planovima “oluje koja će proći kroz Afrin”, koji se nalazi u samom središtu istoimene regije. Turci i saveznički islamistički militanti su još uvijek su prisiljeni na borbe za periferne gradove kurdskog kantona, na primjer, Jindrisa i Raju, zapadno od administrativnog centra.

Kao što su 13. veljače izvijestili kurdski izvori, središnje četvrti Afrina su po prvi puta od početka turske operacije izložene masovnoj vatri.

Turski Glavni stožer je operaciju u Afrinu podijelio u četiri zone. Područje Bulbula s okolnim selima je prva zona, Raja i Sheik Hadid na zapadu, Jindrisa je jugozapadni sektoru fronta i gorja na sjeveroistoku četvrti. Napadi na sva ta područja se provode sinkronizirano, gotovo istovremeno, što zahtijeva visoku razinu koordinacije između turske vojske i militanata takozvane “Slobodne sirijske vojske”.

Očigledno je da nedostaci u upravljanju borbenom skupinom od 25 000 boraca nisu prepoznate sve do danas. U međuvremenu, među borcima turske kampanje raste broj žrtava, posebno u “turskom segmentu”, što ukazuje da se operacija za Ankaru razvija u negativnom scenariju.

Turska afrin

FOTO: Turska vojska u Siriji

Razlike u trenutnoj kampanji od one prethodne koju je turska vojska vodila u sjevernoj Siriji, tijekom operacije “Štit Eufrata”, ne mogu se previdjeti. Prije svega, ako uzmemo u obzir nepovratne gubitke turske vojske.

Da bi uopće došli do borbi za sam grad Afrin, oni moraju proći kroz izravne borbe protiv boraca YPG snaga. Prvih dana i tjedana neprijateljstva su u Afrinu napredovali samo islamistički militanti takozvane “Slobodne sirijske vojske”, koji su bili zamjena za turske vojnike za “kopnene rutinske operacije”.

Rezultat dugotrajne operacije, zajedno sa sve većom razinom gubitaka u ljudstvu, potaknuli su određeni nedostatak povjerenja u operativno zapovjedništvo kampanje “Maslinova grančica”.

U Afrinu su se turska vojska i proturske islamističke milicije na terenu suočili s potpuno drugačijom borbenom taktikom od one koju su vidjeli tijekom borbi protiv ISIL-a u Al-Babu, gradu koji je postao posljednja točka na Eufratu tek šest mjeseci od početka kampanje.

Grad Jarablus, na sjeveru pokrajine Aleppo na turskoj granici, Turci i takozvana “Slobodna sirijska vojska” je zauzela dan nakon početka operacije “Štit Eufrata”, 25. kolovoza, ali se uopće nisu susreli s ozbiljnim otporom terorista. ISIL se nije ni pokušao oduprijeti neprijatelju koji je napredovao u svim smjerovima i preferirao se povući do bolje utvrđenih obrambenih linija i od tamo nadzirati kako napreduje kampanja “Štit Eufrata”.

Za razliku od terorista “Islamske države”, kurdske YPG snage se protiv tursko-islamističke borbene skupine bore duž cijele linije obrane i ne napuštaju nijedan kvadratni kilometar. Istovremeno, kurdske zapovjednike, kao i njihove “kolege” u turskom Glavnom stožeru, nitko nije ometao i nitko ih nije prisiljavao na konkretne akcije.

Štoviše, tijekom kampanje “Štit Eufrata”, Kurdi su dobivali izviđačku i zračnu podršku američkih vojnika u regiji, dok im je u završnoj fazi pomagala i ruska vojska.

Međutim, prema “Maslinovoj grančici” dvije vodeće vanjske vojne sile u Siriji,  Rusija i Sjedinjene Države, imaju vrlo negativne stavove.

No, Moskva strahuje da bi Turska suzbijanjem epicentra “kurdskog terorizma” u Afrinu moglo prerasti u vojnu eskalaciju diljem Sirije. Prekid vatre kojeg su kao zemlje jamci postigli Rusija, Iran i Turska, odnosno sporazum o primirju između sirijskih vladinih snaga i naoružanih frakcija “umjerene opozicije”, posljednjih nekoliko tjedana se očajnički održava i na rubu je da bude raskinut.

Washington ima svoje razloge da kritički promatra djelovanja Turske, svog NATO saveznika. Za SAD, sirijski Kurdi u načelu nisu cilj koji bi trebao biti uništen. Washington je ovu ideju bezuspješno pokušavao prenijeti Turcima prije početka njihove operacije u Afrinu.

Sada su odnosi SAD-Turska, prema dužnosnicima u Ankari, došli do opasne linije potpunog prekida, na što je nedavno upozorio je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu .

S informacijske točke gledišta, mediji sve više stavljaju naglasak na nepovoljnu situaciju za turske vlasti. Kurdi se nisu našli u informacijskoj blokadi i njihovi stavovi se aktivno objavljuju na stranicama arapskih i zapadnih medija. Osim toga, Washington je počeo optuživati Tursku da u vojnim akcijama u Afrinu ubija civile i na vrlo loše rezultate vojne kampanje koja traje gotovo mjesec dana.

Ukupna površina područja Afrin je 3885 kvadratnih kilometara, a vojne snage “Maslinove grančice” su preuzele kontrolu nad samo oko 7% kurdske enklave.

Vratimo se trenutnim borbenim gubicima turske vojske tijekom kampanje u Afrinu. Od 15. veljače je broj ubijenih među oružanim snagama Turske premašio 30 ljudi. Riječ je o službeno priznatim gubicima Ankare. 10. veljače je turska vojska izgubila 11 vojnika u samo jednoj borbi, tijekom cijelog dana neprijateljstava.

Prošla je subota bila najcrnji dan za turske vojnike u Afrinu od početka operacije. Dvojica ubijenih su bili piloti turskog jurišnog helikoptera T-129 ATAK, koji se srušio u turskoj pokrajini Hatay. Kurdski militanti pucali su na letjelicu u području Rajo. Prije toga, za Turke je najsmrtonosnija bila subota 3. Veljače, kada je ubijeno osam turskih vojnika, uključujući i posadu tenka uništenog u širem području Bulbula u sjevernom sektoru fronta.

Naravno, Kurdi govore o još većem broju ubijenih turskih vojnika i časnika. Iako su često ovi podaci očito pretjerani, oni se uklapaju u logiku borbi. Naime, ranije ovog tjedna je kurdska novinska agencija Firat citirala jednog od vođa u Turskoj zabranjene Kurdistanske radničke stranke (PKK) Murata Karayliana, zapovjednika vojnog krila PKK, koji je govorio o “350 ubijenih pripadnika Al-Qaede”, kako Karaylian zove “Slobodnu sirijsku vojsku”, ali i 200 turskih vojnika”. Kurdi svoje gubitke trenutno procjenjuju na oko 100 boraca YPG snaga.

Za kurdske snage je Glavni stožer Turske 16. veljače priopćio “kako je neutralizirano 1551 terorista u Afrinu”. Među njima su borci Kurdistanske radničke stranke, Stranke demokratske zajednice (PYD) i YPG snage sirijskih Kurda. Za “neutralizaciju” generali i političko vodstvo Turske smatraju sve nepovratne borbene gubitke, ranjene  i zatočene.

YPG - Kurdi - borci

FOTO: YPG snage

Čak i ako zanemarimo službene i propagandne brojke mrtvih u ratu između Turske i sirijskih Kurda, koje su u oba slučaja daleko od istine, turski dužnosnici sami kažu “kako imaju puno gubitka”.

Usporedite operacije “Štit Eufrata” i “Maslinova grančica” kroz prizmu gubitka u ljudstvu samo u turskom kontingentu, trenutno su oni u Afrinu jako veliki.

Opet prema službenoj verziji turske strane, za cijelo vrijeme prve kampanje na sjeveru Sirije je ubijen 71 turski vojnik. Turske savezničke islamističke milicije su do ožujka 2017. godine izgubile više od 500 militanata. Krajem siječnja prošle godine, kada je ISIL još uvijek pružao otpor u Al-Babu, Ankara je izvijestila da je od početka operacije “Štit Eufrata”, koja je počela 24. kolovoza 2016. godine, poginulo 56 turskih vojnika. Dakle, ako usporedilo gubitke, onda je kampanja u Afrinu prilično neugodna za Tursku i njihove islamističke saveznike.

Čak i prije nego što je Erdogan turskoj vojsci dao naredbu za pokretanje napad na Afrin, Kurdi su obećali da će regiju pretvoriti u “groblje turskih vojnika”.

Glasne izjave zapovjednika YPG snaga su daleko su od toga realizacije, ali je alarm očit i kod Erdogana i njegovih generala. Svaki kilometar napredovanja u dubinu kurdske enklave zahtijeva od turske vojske veću koncentraciju snaga, što neminovno dovodi do povećanja gubitaka u ljudstvu i tehnici.

Ipak, turska vojska je još uvijek daleko od praga neprihvatljivih gubitaka u ljudstvu. 31 mrtva vojnika, što je službeno priznala Ankara, ne mogu postati ozbiljan problem za vojno i političko vodstvo Turske u javnom mnijenju zemlje.

Međutim, sporo napredovanje tursko-islamističkih snaga, praćeno progresivnim povećanjem borbenih gubitaka u odnosu na operaciju “Štit Eufrat”, ne može se nastaviti unedogled.

Za očekivati je da Turci u narednim danima trebaju presudnu prekretnicu. Inače riskiraju da se zapletu u pozicijske bitke s Kurdima i da nastave trpjeti vanjski pritisak. Međutim, veliko je pitanje kako postići tu prekretnicu i kakva je njena cijena u uvjetima strogo obrambenih bitaka Kurda.

Turci su zaglavili u Afrinu, što je prilično zbunjujuće. Stoga, pri ulasku u drugi mjesec kampanje “Maslinova grančica”, što pada 20. veljače, turski generali žele snažan porast borbenih aktivnosti na svim frontama. Ali uz koju cijenu i tko im jamči velike pobjede?

afrin 16 2

FOTO – Stanje u Afrinu 12. veljače 2018.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
35 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije

Lepo opisana situacija ali sa gomilom ostavljenih pitanja na koje ozbiljan novinar ne može da spekuliše – zato smo mi tu 🙂

Zaista je bila neobična situacija u operaciji “Štit Eufrata”: Turci nadiru a ISIL se uopšte ne suprotstavlja? Sve je ličilo na nekakvu predstavu. Da li je turska vojska bila prejaka? Da li je ISIL bio preslab? Ili je sve unapred dogovoreno?
Sada imamo suprotnu situaciju: to što Kurdi pružaju žestok otpor nije nikakvo čudo, bukvalno im je opstanak u pitanju ali turska vojska kao da je potpuno nesposobna? Ovde treba nešto da se shvati – turski vojnici ne zadužuju kišobrane i mrežice za kosu kao recimo holandski, to je ozbiljna vojska. Osim toga tu je “urođena” netrpeljivost (najblaže rečeno) prema Kurdima – nije nebitan element. Nesposoban komandni kadar? Da li iko misli da ključni turski oficiri nisu aktivno učestvovali u borbama i da nisu stekli iskustvo na terenu?

Dakle, imaju sve što im je potrebno (o tehnici neću ni da pričam) a slabo napreduju – postavlja se pitanje cilja! Izgleda da cilj nije “uklanjanje” Kurda, pre bi se moglo reći da im je cilj što veća prisutnost na teritoriji Sirije. A najavljeno “pomirenje” sa SAD se savršeno uklapa.
Koliko god se trudio da “podlegnem” medijskom izveštavanju i “očiglednom neprijateljstvu” Erdogana i SAD nisam uspevao. Ako ne grešim jedino me interesuje šta će uraditi Rusija u situaciji kada protiv sirijske vojske krenu i Turci i Amerikanci ali i Izrael. Povlačenje u takvoj situaciji je katastrofa, suprotstavljanje ništa manja… ali izgleda da je došlo vreme za koje smo odavno znali da dolazi.

Slagerpjevac
Gost
Slagerpjevac
2 godine prije
Reply to  shumadinac

Ne vjerujem. Mislim da je Erdogan na ruskoj strani, jer im ne bi Rusi samo tako isporucivali S400 i da je tajno zapravo na strani Assada,a izvana samo zbog lokalne percepcije ima pozu sultana zbog ekstremističkog ološa. Moja teorija je da je sporo napredovanje zapravo taktičko guranje Afrin kurda da prihvate SAA i razoružaju se.

Običan tip
Gost
Običan tip
2 godine prije
Reply to  Slagerpjevac

Meni takav scenarij nije nezamisliv!

Željko
Gost
Željko
2 godine prije
Reply to  shumadinac

@ shumadinac Da se i nas složimo oko nečega!! Napisali ste: “… ali izgleda da je došlo vreme za koje smo odavno znali da dolazi.”, ali mislim da je sve bolje nego ovaj “rat nerava” na našem lijepom planetu Zemlji!

Arkaj
Gost
Arkaj
2 godine prije
Reply to  shumadinac

“…šta će uraditi Rusija u situaciji kada protiv sirijske vojske krenu i Turci i Amerikanci ali i Izrael…”
———————————————————————————————————————
Po meni takva hipotetička situacija predviđena je u ruskoj ratnoj doktrini o upotrebi nuklearnog oružja: “…nuklearno oružje će se koristiti samo u slučaju odbrane od napada ili zaštite država saveznika Ruske Federacije”. Ratna doktrina je javni dokumenat o planiranoj upotrebi oružanih snaga i daje političkim i vojnim liderima smijernice koje ne moraju bit automatski provedene. Samo da li je pametno kladit se da neće?!? Ako se oklada dobije dobitak nije mali ali je ograničen, a ako se oklada izgubi….???

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije
Reply to  Arkaj

Rusija će se do krajnjih granica uzdržavati od upotrebe nuklearnog oružja koje osim fizičkih neželjenih efekata izaziva i političke. Ako pogledamo šta su sve Rusi trpeli decenijama da bi što više uklonili negativni imidž iz prošlosti bilo bi krajnje neobično da rizikuju sa njegovim vraćanjem bez velike nužde – što bi bilo ulazak neprijateljskih snaga dublje u rusku teritoriju a što nije previše verovatno.
Međutim, ako neprijatelj počne sa upotrebom nuklearnog oružja… Rusi već imaju artiljerijska oruđa koja su u stanju da izbacuju nuk. mine od 2 kilotona na 20km – što reče Klintonova “šta će nam oružje ako ne mislimo da ga upotrebimo”.

vaso
Gost
vaso
2 godine prije
Reply to  Arkaj

ruska doktrina u upotrebi nuklearnog oružja ne predviđa hipotetske teorije o tzv. ruskim saveznicima, jedino ako se protiv države Rusije upotrebi nuklearno oružje ili konvencionalni napad kojim bi bila ugrožena opstojnost države Rusije, situacija u Siriji nema nikakve dodire sa ovim načelima o upotrebi nuklearnog oružja, prošlo je vrijeme Brežnjevljeve doktrine

Savio
Gost
Savio
2 godine prije
Reply to  vaso

Ruska nuklearna doktrina je javni dokument, i predvidja upotrebu nuk. oruzja od strane Rusije u slucaju da su ruski saveznici napadnuti.
Ali formalno-pravni saveznici, u koje Sirija ne spada, a spadaju zemlje poput Bjelorusije, Kazahstana, Jermenije, Kirgistana… To jest clanovi ODKB-a.

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije
Reply to  Arkaj

Više vrede Murmansk i San Diego od kompletnog Proširenog Bliskog Istoka.

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  shumadinac

@shumadinac-Ako ipak pretpostavimo da su Turci ozbiljno mislili kad su ušli u Siriju stvar će izgledati drugačije. Loše po Turke.
Činjenica je da su sve BI vojske, iako dobro naoružane uglavnom vrlo nesposobne za rat. Izuzetak je Izrael i partizanski organizirane postrojbe tipa Hezbollah, šijitske milicije(u Iraku) ili Kurdi u Siriji. Upravo iz tog razloga nema (a neće ga ni biti) ozbiljnog napretka Turaka u ovom slučaju. Na kraju, pošto će zauzeti nekoliko sela ili farmi turci proglasiti pobjedu i kraj vojne operacije. Ne bi im bilo prvi put.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije
Reply to  Piretis

@ Piretis – ne bih potcenjivao ni jednu vojsku na Blistoku koja je imala vojna dejstva poslednjih godina, posebno u situaciji kada nekako ni jednoj strani ne nedostaje najsavremenijeg oružja. Posebno ne bih potcenjivao Turke, bar ne dok ne saznamo njihove prave namere i ne vidimo kako se tada ponašaju. Ova gluma ratnih dejstava je i nama providna, sasvim sigurno ne može da zavara vojne stručnjake što znači da je u službi propagandnog rata – Zapada protiv Rusije.
Jasno mi je kako ovo zvuči ali sačekajmo malo…

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  shumadinac

@shumadinac- Vrsta oružja i njegov broj vrlo rijetko igra presudnu ulogu u sukobu. Vidi SA vs Huti u Jemenu.
A što se tiče Turske ja sam iznio samo još jednu mogićnost. Teško je pretpostaviti što oni stvarno planiraju, mada se nekad čini da i nemaju sasvim određene planove. Više ono: hajde da probamo pa ako prođe prođe.

Savio
Gost
Savio
2 godine prije
Reply to  shumadinac

Ako je Turcima cilj sto veca prisutnost u Sirijii, sto je logicno kao cilj za sve igrace u Siriji, onda bi i po tvojoj logici svejedno trebalo da su Turci vec do sada osvojili Afrin.
Jer sto vise teritorije osvoje u Siriji, veca im je tezina za pregovarackim stolom.

Ne vidim nikakav interes za Turke u tome da ne osvoje Afrin.
Tu mogu samo da izgube rejting, i da se obrukaju u slucaju da u skorijem periodu ne osvoje Afrin, pogotovo s obzirom na svu onu retoriku iz Turske u prethodnom periodu.

Ive
Gost
Ive
2 godine prije

Izgleda da se Maslinova Grancica zaljeva krvlju Turaka pa zato vene, lisce joj opasno otpada, uskoro ga vise nece biti. Izgleda da se Osmanlija preracunao, pa je ako i bude pobijeda mogla bi biti Pirova pobjeda, no vjerojatno ce biti bjezmo kuci …

Alen
Gost
Alen
2 godine prije

Vjerovatno se kurdi cjenkaju s asadom oko njihovog polozaja u posljeratnoj siriji …
Turci ih napadaju a usa ” brani ” a turska i usa saveznici !..
Brzo ce kurdi kod asada…

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije
Reply to  Alen

Imali su šansu, nisu prihvatili?
Sada se nude, ali Damask je povukao ručnu i stao na kvačilo! Damask sada nema nameru (a ni snage) da sa Ankarom vodi rat zbog prevrtljivih i nepouzdanih Kurda!?
Krvare Turci i Kurdi, a da sediš u Damasku, šta bi ti uradio?

Alen
Gost
Alen
2 godine prije
Reply to  Weteran

Fale ti amerikanci u jednadzbi.. Nije ispravna bez njih !

Kurdi znaju da su najpozeljnija.udavaca u siriji trenutno i sigurno znaju gdje im je granica kalkulisanja..

S druge strane erdiganova mrznja prema kurdima moze se iskoristiti i sa strane rusije da stisne kurde da.se pribilize damasku a sa druge strane i ako kurdi predju asadu amerikanci opet mogu ostati u siriji da pomazu savezniku turskoj protiv kurda…
Sto opet znaci da smo nekako na istom osim da u ovim drugom slucaju turskoj i americi se izbijaju svi aduti iz ruku pa bi moglo biti nesto od njihovog odlaska iz sirije

Kako god okrenes postoji mogucnost da kurdi naprave veliki kurslus i da izazovu direktan sukob izmedju nato i rusa u siriji a onda i sire..

S obzirom da su nasli izrael da ih podrzava i savjetuje eto jos vece vjerovatnoce…

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije
Reply to  Alen

Vidi ovako:
Prevrtljivi Kurdi su svima poželjan alat, ali niko im ne veruje! Ameri su tu – iza ledja Kurda?
Po tebi, Damask treba da stane izmedju Ankare i Kurda? I udje u sukob sa Ankarom, a Kurdi, koliko sutra zapucaju u ledja Sirijakoj armiji po nalogu SAD?
Ne:
Ostaviti neverne Kurde, iza čijh ledja stoji SAD, i videti kako će se Ankara poneti kada samelje Kurde i dodje u dodir sa Amerima?!
Turci treba da isteraju SAD iz Sirije!?
Imali su Kurdi šansu na početku sukoba u Siriji. Asad im je ostavio oružje, ali su Kurdi izabrali SAD za “mladoženju”!?
Znači:
Nikako ovog momenta braniti Kurde, koji su se uhvatili Amera! Naravno, i Ameri će otkantati Kurde?
Šta bi ti da sediš u Damasku?

Alen
Gost
Alen
2 godine prije
Reply to  Weteran

Pa sigurno ne bi bio u zabludi da ce mi brko koji mi je poslo stotine hiljada terorista u drzavu ocistiti sjever sirije,otjerati amerikance s kojim je u savezu i predati isti po sistemu kljuc u ruke..

Prebacio kurde sebi ,proglasio no fly zonu jer je ista pod kontrolom vladinih snaga i zamolio doticne da idu kucama…

Jer na kraju ako asad zeli sjever sirije ceka ga fajt s usa i turcima kako god okrenes…

Alen
Gost
Alen
2 godine prije
Reply to  Alen

Da su se amerikanci zapetljali i doveli sebe u smjesnu situaciju da im saveznik radi protiv njih ,nevjerujem.
Namjerno su drzali kurde dok turci ne udju u igru a znali su da moraju jer znali su da asad nece krenuti na.kurde .
Iscenirat ce nesto protiv kurda pa ce zajedno s turcima krenuti na kurde..Danasnja posjeta Rexa bi mogla biti najava toga.. Tako ce imati novog.neprijatelja i razlog ostanka u siriji.

Običan tip
Gost
Običan tip
2 godine prije
Reply to  Weteran

Neka ih mladoženja kojeg su izabrali jebe!

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije

Sam kvazisultan je izjavio da nikuda ne žuri!? Naprotiv, lagano, meraklijski ide u taj projekat?!
Još se pozvao na SAD – koliko su dugo u Avganistanu!
Ušao je, i planira da ostane!? Kao i svi ostali akteri.

Sinisa
Gost
Sinisa
2 godine prije

Turci su objavili slike 400 poginulih Kurda;Rusija je rezervisana po pitanju ulazka SAA na teritoriju Kurda jer bi bio moguc sukob sa Turskom….bojim se da Kurde niko nemoze spasti,ni njih ni njihovu teritoriju.

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije

Mi svi, nažalost, čini mi se premalo znamo… Meni osobno se trenutna Turska čini kao neki pragmatični “ronin”, koji je bez gospodara i koji ima itekako dobru situaciju, da profitira sa obje strane.. Dokle če to iči ne znam ali za sad je tako…. Slično je za sad stanje, kod Asada.. Sve dok se Turci i Kurdi u Afrinu tuku između sebe, toliko je to za Asada bolje… Kako če bit u Manbiju ili u Idlibu znamo još manje.. Ima neki sporazum iz Astane, o kome defakto ne znamo dosta, ni koje su implementacije ni, ko če koje cone, da nadzire…Za sad, je najbolje pričekat i, da vidimo, štače se zbiti u Afrinu , šta u najnoviji ofanzivi u I.Guti … I najbitnije.. Treba je, čini mi se pričekat i na Ruske izbore..

17 novembar
Gost
17 novembar
2 godine prije

postavlja se pitanje koliko su uopste istinite borbe turaka protiv kurda. po mojem misljenju drug shumadinac je dobro objasnio situaciju . sve je ovo protiv rusije

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije

Kao što sam več napisao… Ne znamo dosta… Al-Mayadin kaže, da je dogovor o tome, da SAA uđe u Afrin propao, pošto Kurdi neče, da predaju oružje… Twiteraš Geroman , kaže, da je sve osim malih tehnikalija dogovoreno i, da če se sutra sve znati… Southfront nam toplo poručuje, da SAA, zajedno sa Rusima več vrši selekciju jedinica, koje če biti raspoređene oko Afrina… Lepe stvari nam poručuje i Sputnjik – “Kosačov: Ulazak sirijske vojske u Afrin može dovesti do rata Sirije i Turske “… i pored svega se danas i sutra sustajaju Tillerson i NeoSultan iza zatvorenih vrata, gdje o tome, šta pričaju niko ne zna ništa….. Pa, sad ti budi pametan…

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Trubadur

Pusti SouthFront, iako se naizgled čini kao… Kontaš? Posebno Twitter informacije.

Trubadur
Gost
Trubadur
2 godine prije

Ma pratim ja sve u vezi Sirije več od one “Libijske grupe”, kad je počela demokratizacija, sa podtonom arapskog prolječa….hehehe … Mogu reč da tako “,Twiter bojna”, kao ozbilniji , puno toga griješe, obmanjuju i manipuliraju a istovremeno puno toga i pogađaju in dosta istinito i obelodane… Pa nečeš vjerovati i Southfront…. Meni osobno je još uvijek najadekvatniji Yusha… Bilo kako bilo… Sa svojim postom sam samo hteo reči, da što se tiče teme Turske, Afrina SAA i USrA trenutno vlada totalni medijski haos…

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije

za Siriju i Ruse je najbolje da se turci i kurdi deru međusobno i na postojećim granicama, što smanjuje broj neprijatelja i drži turke podalje. Vjerovatno Rusi i Sirija potpomažu kurde u Afrinu taman toliko da im omoguće da se obrane, i ništa preko toga, te čekaju da im dođe iz pozadine u glavu i zatraže momentalnu inkorporaciju u Sirijsku državu kao poslušni i lojalni građani. Što im je u konačnici najbolja opcija.

onaj najgl.......veći Dalton
Gost
onaj najgl.......veći Dalton
2 godine prije

Turci neće dozvoliti nikakav kurdski entitet na svojoj granici. Dobro znaju za američke planove a poznate su im i neke američke karte gdje Turska izgleda mnogo drugačije nego danas. A i Erdo dobro zna tko mu je htio doći glave.
Amerikancima je ostala samo kurdska karta u rukama pa Turcima obećavaju da im kurdska država neće predstavljati nikakvu opasnost, a za to će oni garantirati. Jbg raspisan je natječaj za mutave, ali kandidata sve manje,
Rusiji i Siriji odgovara ovo petljanje oko Afrina, jer je uzrok nestabilnosti između Turaka i Amerikanaca. Amerikanci su tu Kurde prepustili vjetrometini ali bi ih rado mazili u Manbiju. Misle da je Eufrat nesavladiva prepreka. Možda i je jer Rusija se neće konfrotirati otvoreno s njima, jer bi to bilo nešto sasvim drugo, ali preko Turaka i Kurda ta se pozicija može oslabiti. Ukoliko i to ne uspije, aktivirati će se šiti iz Iraka pod iranskom kontrolom koji nadziru dio iračko – sirijske granice.
Rusi izjavljuju da bi u slučaju napada irana na Izrael bili na strani Izraela u zaštiti svojih koji čine najveću grupaciju unutar Izraela. Ali to za sobom povlači da Izrael ne vrši agresiju na Siriju.
Iranu trenutno odgovara ne raditi ništa, ali prijeti da u slučaju potrebe može aktivirati šite u Libanonu, Iraku i šire, pa da sve gori.
Tilerson pokušava nešto iščarobirati. Zanimljivo da je bio u Jordanu, a Abdula sad odjednom ode Putinu. Ili ga se zaželio ili mu nosi pismo. I Kolinda je nekoliko puta tako upotrijebljena. Kao posrednik poštar. U politici postoji nešto što se zove tajming. Postoji vrijeme za nešto, a ukoliko se nešto napravi protiv logike u nevrijeme, to je posrednička diplomacija. Kod Hrvatske uglavnom na njenu štetu. Primjer, posjet Vučića Hrvatskoj. U ovo vrijeme nikakav hrvatski interes, naprotiv, ali je nečiji tuđi, a Vučić je primio poruku.
Uglavnom partija pokera sa velikim ulozima. Ko je’e sirotinju. Ona je i onako kolateralna……..

onaj najgl.......veći Dalton
Gost
onaj najgl.......veći Dalton
2 godine prije

A to su sve pi’darije. Glavno pitanje je oće li se ko kresnuti u BB kući ove godine.

oddball
Gost
oddball
2 godine prije

Assad ne želi, ne smije i ne može pomoći Afrinu u ovom trenutku,…. jel treba pojasniti?

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije
Reply to  oddball

da. hajde.

Majk Majers
Gost
Majk Majers
2 godine prije

Najlogicnije zvuci torija, vec spomenuta dosta puta-da su Turci u Siriji da ostanu tamo. Desetljecima. Koliko teritorija ce uzet, mislin da nije bitno. Potisnit Kurde, izgradit baze, logistika im nije nikakvi problem i ostat dugo, dugo.
A od Sirije ce ostat malo oko Damaska i to je to. Ostali teritorij, Rusima, Amerima, malo Kurdima i vec spomenutim Turcima. Jad i bijeda

karantanac
Gost
karantanac
2 godine prije

“Turci su zaglavili u Afrinu,što je prilično zbunjujuće.” Ne vidim šta tu ima zbunjujuće. Kad je sultan krenuo na Afrin i najavljivao da posle toga ide na Mambij ,ja sam bio ubeđen da neće moći zauzeti ni Afrin. Ovde se precenjuje snaga turske vojske.Snaga jedne vojske ogleda se u voljno-moralnom stanju vojnika i oficira, njihovoj obučenosti ,pa tek onda naoružanju. Obzirom da Kurdi brane kućni prag oni su u ova dva prva elementa daleko iznad turskih vojnika.Što se tiče trećeg faktora tu su Turci u velikoj prednosti ali i ovde važi ono:”Boj ne bije svijetlo oružje…”Što se tiče odnosa brojnog stanja sukobljenih strana i tu je pitanje na čijoj je strani ako se uzme da napadač,da bi ostvario cilj ofanzivnih dejstava,treba da ostvari brojčanu nadmoć u odnosu bar 3:1, a nisam siguran da je taj odnos ostvaren u ovom slučaju. Ako se još ima u vidu da Turci gde god mogu u borbi koriste korisne idiote koji se ne mogu meriti sa moralno jakim borcima YPG. Kada se još uzmu u obzir i posledice prošlogodišnjeg vojnog udara posle koga je komandni kadar turske vojske deklasiran onda nam može biti jasnije zašto je i mali Afrin veliki zalogaj za tursku vojsku kao za “mačka teleća glava”.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik