Narod Tajvana ne želi rat s Pekingom – zašto su onda izabrali ‘predsjednika’ koji se zalaže za neovisnost?

Lai Ching-te novi predsjednik Tajvana
162 komentara

Ishod je svakako blagodat za SAD, dopuštajući mu da nastavi svoju kampanju pritiska na Kinu

U srcu Azije i Pacifika, samoupravni otok Tajvan – formalno Republika Kina (ROC) – ponovno se nalazi na raskrižju povijesti i geopolitike dok jezdi na tragu ključnih predsjedničkih izbora.

Iako važni ne samo za unutarnju budućnost naroda Tajvana i veliki globalni problem, ovi su izbori doživjeli pojavu velike treće stranke, pokazujući da se politički krajolik regije razvija i da lokalno stanovništvo nastoji pobjeći od dvostranačkog duopola koji je dosljedno bacaju svaki ciklus kao glasovanje između “rata i mira”, kako je to opisao gradonačelnik Novog Taipeija Hou Yu-ih iz stranke Kuomintang (KMT).

Čini se da je pobjeda Lai Ching-tea, čelnika pro-nezavisne Demokratske progresivne stranke (DPP), stranke odlazeće predsjednice Tsai Ing-wena, strateška pobjeda za SAD i kolektivni Zapad – barem na prvi pogled. No ako zađemo dublje, izbori – na kojima je Lai dobio većinu glasova (nešto više od 40%), a ne većinu – odražavaju dublje frustracije koje lokalno stanovništvo ima zbog svojih sredstava za život i činjenice da ne prihvaćaju DPP-ove poteze prema formalnoj neovisnosti od Pekinga.

U srcu tajvanskog političkog diskursa leži složena tapiserija politike identiteta. Otok se dugo borio sa svojim povijesnim vezama s kontinentalnom Kinom i pitanjem neovisnosti. Predsjednica Tsai Ing-wen, sadašnja predsjednica koja više nije mogla tražiti reizbor, ali čija će politika izdržati s Laiem, bila je nepokolebljivi zagovornik suvereniteta Tajvana, naglašavajući zaseban identitet otoka i protiveći se tvrdnjama Pekinga o ponovnom ujedinjenju.

Laijev glavni protivnik, Hou, međutim, ponovio je pomirljiviji pristup. Doista, KMT je dugo bio stranka koja je bila spremna igrati s Pekingom, ublažiti retoriku i činiti ustupke. KMT je bio taj koji je pomogao uspostaviti trenutni status quo otoka kroz takozvani konsenzus iz 1992., prema kojem su se obje strane Tajvanskog tjesnaca složile s načelom jedne Kine, ali se razlikuju u definiciji Kine – tj. ROC ili Narodne Republike Kine (PRC).

Godine 2022. KMT je imao snažne rezultate na lokalnim izborima što je nagnalo Tsai Ing-wen da odstupi s mjesta predsjednice DPP-a. Novoizabrani dužnosnici iz nacionalističke stranke obećali su da će pojačati razmjenu između tjesnaca s kopnom u nadi da će ohladiti napetosti i potkopati DPP-ovo korištenje “kineske prijetnje” na ovogodišnjim izborima.

Bauk ponovnog ujedinjenja, koji KMT prihvaća pod vizijom “Jedna zemlja, dva sustava”, temeljnom idejom koju je iznio bivši kineski čelnik Deng Xiaoping, a koja održava status quo za Hong Kong i Macau, postavlja pitanja o potencijalnom utjecaju na Tajvanski jedinstveni kulturni i politički identitet.

No, što je važno, posljednje predizborno istraživanje na temu ponovnog ujedinjenja koje je provelo Vijeće za kopnene poslove Tajvana u listopadu 2023. pokazalo je da više od 60% birača podržava trenutni status quo neodređenog političkog statusa otoka. Ne samo da ljudi radije ne bi tražili niti formalnu neovisnost (što bi gotovo sigurno izazvalo rat s kontinentalnom Kinom) niti ponovno ujedinjenje, nego se čini da čak i ne misle da će se promjena statusa quo stvarno dogoditi, pripisujući to samo povici, i umjesto toga usredotočen na druga pitanja.

Da spomenemo neke: 2023. godine, procjenjuje se da je tajvansko gospodarstvo, ovisno o izvozu, raslo najsporije u osam godina – samo 1,61% – zbog slabljenja globalne potražnje za njegovim visokotehnološkim proizvodima. Srednja mjesečna plaća u Tajvanu iznosila je 1386 dolara 2022., što je daleko niže od ostalih gospodarstava azijskih tigrova, uključujući Južnu Koreju (1919 dolara), Hong Kong (2444 dolara) i Singapur (3776 dolara). Osim toga, Tajvan se suočava s akutnom stambenom krizom. U studenom 2023., javno stanovanje činilo je samo 0,2% svih stambenih jedinica u Tajvanu, što je daleko ispod ostalih razvijenih gospodarstava, pokazuje statistika Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Upravo iz tih razloga kandidat Tajvanske narodne stranke (TPP) Ko Wen-je pokazao je snažan rezultat, uznemirivši obje strane rasprave o “kineskoj prijetnji”, koju je uglavnom ignorirao u korist hitnih domaćih pitanja.

No čak i ako su ljudi glasali o pitanjima koja najviše utječu na njihov svakodnevni život, neporecivo je da geopolitički položaj Tajvana smješta usred turbulentne regije, s tinjajućim napetostima između SAD-a i Kine.

Strateška važnost Tajvana u široj indo-pacifičkoj regiji ne može se precijeniti. Budući da SAD ponovno potvrđuje svoju predanost obrani Tajvana, čak i odmah šaljući izaslanstvo da čestita pobjedniku izbora, zajamčeno je da će se napetosti – čak i ako ne dođe do rata punih razmjera – rasplamsati.

Izvan granica Tajvanskog tjesnaca, izbori su također bojno polje za globalni utjecaj. S pojavom pandemije Covid-19 i prekidom cikličke industrije proizvodnje poluvodiča, svijet je vidio koliko su sirovine i proizvodnja čipova strateški važni. To je potaknulo visokotehnološki trgovinski rat između Washingtona i Pekinga, povukavši razne zemlje, uključujući nekoliko zemalja u EU-u koje koriste tehnologiju patentiranu u SAD-u, i stavilo pitanje Tajvana u prvi plan.

Pobjeda DPP-a znači da će ova svađa vjerojatno eskalirati, i to vjerojatno na štetu lokalnog stanovništva, budući da je trgovina s kopnom neprestano patila od Tsaijevih izbora 2016. Također bi mogla vidjeti daljnju provedbu “obrambene strategije dikobraza” za Tajvan, pri čemu se otok naoružava do zuba u nadi da će odvratiti agresiju s kopna. Sigurno je da se radi na daljnjim poslovima s oružjem.

Počevši od ove, 2024. godine, također je važno priznati da je predsjednica Tsai već produžila obvezni vojni rok za mladiće s četiri mjeseca na godinu dana. Prema prošlogodišnjim izvješćima CNN-a, tajvanska vojna obuka je užasno zastarjela, a s obzirom na osjećaj apatije koju mnogi mladi ljudi imaju prema samoj ideji sukoba s kopnom, jasno je da otok ne bi mogao mobilizirati borbenu snagu da izdrži ofenzivu iz Pekinga. Ovo je jedan od primarnih razloga zašto se može pretpostaviti da čak i uz podršku SAD-a, DPP nikada ne bi mogao postići službenu neovisnost Tajvana.

Predsjednički izbori u Tajvanu nisu samo domaća stvar; to je mikrokozmos širih geopolitičkih borbi koje definiraju 21. stoljeće. Postojao je golem inozemni pritisak oko izbora na otoku, prvenstveno iz SAD-a, a ipak je bilo jasno da su se politički otvori otvorili za ljude koji odbacuju pojam svog otoka kao jednog polja na šahovskoj ploči. Iako Washington ima “svog čovjeka” čvrsto na vlasti, to nije dovoljno da iz temelja promijeni tok globalnih zbivanja i stvarnost opadajućeg unipolarnog hegemona u SAD-u.

Autor: Bradley Blankenship

IzborikinaLai Ching-teSADtajvan
Pretplatiti se
Obavijesti o
162 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Kopf
2 mjeseci prije

Po zakonu Tajvana , Kina i Tajvan su jedna drzava.

tuf
2 mjeseci prije

Pitanje iz naslova je, naravno, retoričko. SAD su već poslale “polu-službenu” delegaciju na Tajvan, znači nisu čekali ni da se glasačke kutije ohlade a već se idu hvaliti plijenom svoje korupcije.
Jer jedino korupcijom mogu takvu suludu ideju održati na površini i kroz godine usaditi sjeme razdora baš kao i u svim drugim eskaliranim žarištima.
Tajvanci su, nadam se, svjesni da nemaju šanse. Otočni teritorij bez ikakvih značajnih vlastitih resursa, udaljen pomorskim putem 150km od matične države. Puka pomorska i zračna blokada bez vojne intervencije dovoljni su da na teritoriju koji ovisi o uvozu energenata i roba izazovu kolaps i predaju. A budite sigurni da SAD neće ulaziti u izravni vojni sukob s Kinom jer znaju da bi popu+ili.

Šele
2 mjeseci prije

Ko još vjeruje u poštene izbore,zadnji 15-20 godina smo svjedoci da sa izborima nešto nije u redu ,Amerika, Francuska,Engleska mjenja premijere ko ja gače,Srbija, pa čak i hrvatski izbori mi smrde,ispade da su najpošteniji izbori u BiH

2 mjeseci prije

Kao svuda, sve je to stvar psihologije… Da li običan Tajvanac želi ujedinjenje sa Kinom? Osim malog broja zagriženih nacionalista i onih spremnih na dug put do realizacije filozofije sadašnje vlasti u Pekingu (dakle višegeneracijski projekat) nema istinske želje za takvim približavanjem kod većine Tajvanaca. Oni su po načinu života mnogo bliži Zapadu nego Kini – zamislite da vi morate da prihvatite kineski način života… i sve će vam biti jasno. Da li je Tajvancima jasno koliko je blizu rat sa Kinom? Nisam baš ubeđen u to, vidim da ni ovdašnjim ljudima nije jasno koliko smo blizu nove nesreće iako smo sve to doživeli i lako možemo da prepoznamo sve znakove koji su sada očigledni. Tajvanci nisu bili u našoj koži, i dalje misle da su svi koji su u ratu “to i zaslužili jer su sami to izazvali”, i dalje misle da su bitni Americi i da će ih… Čitaj više »

Herc
2 mjeseci prije

Dobio 40% glasova.a što je sa onih 60%. kako su lažljivi soroševski mediji pisali mislilo se o 80-90 podrške Znači nema 50% + 1 glas , izborni zakon kao u USA a to u stvari i jesu podguzne USA muve napr na većini USA izbora nema 50% +1 nego može bit desetak kandidata i pobjednik je onaj sa najvećim brojem glasova ,ne ide se u drugi krug a pobjednik može biti onaj sa 30% glasova ili manje.

Bruno
2 mjeseci prije

Kadagod je vrijednost dolara u posljednjih 50 godina, toliko pamtim, pala, SAD je otpočinjao negdje rat. Obzirom da je pored štampanja enormnioh količina dolara bez pokrića za vrijeme kovida, i slijevanja velike količine novca od cjepiva, veliki rat je bio neizbježan. Natjerali su Rusiju na sukob u Ukrajini, ali prvi put u posljednjih 50 godina dolar polako prestaje biti rezervna valuta. Proces se ne može zaustaviti. To povećava izglede da se u rat uvuku bogate zemlje, a to je EU i Tajvan.

Roko
2 mjeseci prije

Neki zamisljaju rat Kina i Tajvan kao video igre.
Zamisljaju kako dolazu kineski ratni brodovi na Tajvan s ciljom da napravu desant itd sve u tom smislu.
Nece biti nista od toga.
Dovoljno je da Kina pocme rat niskog intenziteta i Tajvan ce kapitulirati.
Kinezi trebaju napraviti more oko Tajvana nesigurno za brodove i nebo nesigurno za putnicke avione.
Tajvanska burza bi kolapsirala, uvoz i izvoz stali.

Sve zavisi o Kini kad ce im puknuti film.
S druge strane Amerikanci samo povecavaju i povecavaju ekonomske sankcije na Kinu.

MrKamenjarac
2 mjeseci prije

CUJ ZASTO???PA BIRALA JE AMERIKA I GB;NJIMA IDE U PRILOG DA OSLABE KINU A I TIME I RUSIJU.A TOG ZVALAVOG GUBERA BBI MOGAO DA POJEDE MRAK???

Željko
2 mjeseci prije

Rezime, Kinezi nemaju mu.a! Žele da skinu “velikog brata” sa “trona” a ne mogu “svoje” stanovnike Kineze druge političke opcije vratiti pod svoju vlast a žele biti No.1 na planeti Zemlji! Još kada pročitam naslove tipa “Kinezi imaju planove stotinu godina unaprijed!” Za sve treba akcija a ne protokolarne “prijetnje”, kada čitam sve ove izjave “velikih političara” na planeti Zemlji, izjave su im u fazonu ova tri “kokošara” iz BiH, populizam i čisti populizam!

Josip
2 mjeseci prije

Zato sto je narod izvaran po onoj: Nije vazno tko bira nego tko broji. To i nas ocekuje.

Гавран
2 mjeseci prije

Slučaj Tajvana je skoro identičan slučaju Ukrajine. Stanovništvo isto ili slično matici. Teritorija ulazi duboko u Kinesku teritoriju, odnosno zatvara izlaz Kine na more i vojno blokira Kinu.
Obe zemlje su Američke poluge uništenja matične zemlje. I Kina kao i Rusija taj problem moraju rešiti ili dugoročno neće postojati.
.
Kojim metodama zapadnjaci oblikuju svest stanovništva je problem zapada a najviše mesnog stanovništva.

Schwarze Hunderte
2 mjeseci prije

Fino ! Ubrzo će ih Kina napast 🤷

farree
2 mjeseci prije

Osnovno pitanje prije bilo kakvog komentiranja bilo kakvih izbora je da li glasacke masine koje su se koristile u Tajvanu isto kao glasacke masine koje su se koristile u Argentini i USA dosle iz Izraela. Onaj koji broji glasove ima svu moc, onaj koji glasa nema nikakvu rekao je vec davno jedan pametan…..

oddball
2 mjeseci prije

Nakon rata u Ukrajini i nakon što se Putin nasukao, a nove tehnologije nadzora bojišta , dronovi i ostalo trenutno odvraćaju bilo kakav rat takvog tipa na svim stranama, mislim da niti će Kina napasti Tajvan u smislu invazije niti će SAD napasti Yeman niti Iran jer se čini da pobjeda takvoga tipa uopće nije moguća u suvremenom ratovanju, Kina može samo prijetiti i blefirati, a što ljudi tajvana misle o tome pokazali su izborima,… naravno to je samo teorija, realnost je da bi rat na Tajvanu imao katastrofalne posljedice za Svjetsku ekonomiju, osobito po Kinu

Гавран
2 mjeseci prije

Aмеричка морнарица наредила је хитно распоређивање носача авиона USS Theodore Roosevelt (CVN-71) и Ударне групе носача 9 који су у петак напустили поморску базу Сан Дијего у правцу западног Пацифика.

Max
2 mjeseci prije

On je postavljen kako bi izazvao rat.

Rudar
2 mjeseci prije

Pa ako želi nezavisnost šta onda koketira sa prostituskom amerikom ?
Budi svoj na svome, uzmi od svakoga šta ti nudi, nikome na daj ništa osim humanitarne pomoći.
Naj neovisni da neovisniji ne možeš biti.

Primat
2 mjeseci prije

netko je ovdje, svojevremeno dobro napisao: ..oni koji biraju, nikad nisu izabrani, a oni koji su izabrani, – ni o čem ne odlučuju!

Jadranka S.
2 mjeseci prije

POLITIKA I BANKARSTVO
SOTONIZAM
RELIGIJA
VOJSKA I MEDIJI
PEDOFILIJ
ROTSCHILDSKI CIONIZAM
BIG PHARMA
TAJNA DRUŠTVA

Svi putevi vode do reptilskih “bogova”.” Rotschildski cionizam” odnosi se na kult koji se zove šabatijanizam, koji mrzi Židove, ali upravlja Izraelom.

Гавран
2 mjeseci prije

Realna je mogućnost da se ministar odbrane Lojd Ostin + atomsko koferče nalaze u podzemnom komandnom centru. Na kraju to je standardna procedura verovatno mnogo puta ponovljena.

Гавран
2 mjeseci prije

Republici Srpskoj je američka ambasada nudila mogućnost unapređenja i digitalizacije izbornog procesa.

Kompjuteri bi bili stacionirani u američkoj ambasadi.

JoeP
2 mjeseci prije

Pitanje iz naslova sadrži neprovjerljivu tvrdnju kako Taiwančani žele neovisnost.
Sami pojam narod kao i pojam neovisnost spadaju u imaginarnu kategoriju.
Imaginacija uz poluistinu najbolja je osnova za manipulaciju.

Distrakciju iz stvarnosti najbolje pokazuje odgovor na pitanje je li Taiwan uopće može bit neovisan odnosno je li neovisnost Taiwana znači neovisnost i o Kini i o Americi. Kad se izađe iz stvarnosti i uđe u iluziju, sve je moguće osim povratka u stvarnost.

Znam kako se radi o manipulaciji čim se postavljaju pitanja kao iz naslova. Tako kontrolni sistem i funkcionira, da nudi pitanja odgovori kojih se nalaze u izvan razine razuma i logike odnosno izvan okvira prostora i vremena čime se mase drže u iluziji. I dok ta zabava traje, u nekome momentu sve je već gotovo. Ide sljedeća zabava.

Babilon
2 mjeseci prije

Narod Tajvana ima pravo na samostalnost i na odlučivanje o vlastitom predsjedniku. Potpora građanima Tajvana da se čim prije izbore za samostalnost.

MladenSt
2 mjeseci prije

Nek Tajvanci opale referendum ka i Rusi u istočnoj Ukrajini i Krimu .

onaj najglu...Dalton
2 mjeseci prije

Izbori u Tajvanu završili su pobjedom predsjedničkog kandidata vladajuće stranke, koji je dobio oko 40,8% glasova. Lai Ching-Teh se smatra radikalnijim pobornikom tajvanske neovisnosti od dosadašnje predsjednice Tsai Ing wen.
Razlog poraza oporbe je nejedinstvo. Kuomintang i Narodna stranka se obje zalažu za normalizaciju odnosa s Kinom i dobile su 59,2% glasova. Što samo za sebe pokazuje da većina Tajvanaca ne želi daljnju eskalaciju i rat s Kinom .Ali, toliko puta već viđeno, oporba se nije uspjela dogovoriti oko zajedničkog nastupa…
Novi moment je da je Kuomintang uspio vladajućoj stranci oduzeti većinu u parlamentu. I tu počinju problemi novog predsjednika…

P.S.
Kina ne želi rat s Tajvanom…
Tajvan ne želi rat s Kinom.
Tko želi rat između Kine i Tajvana…

Iz rubrike ”Pogodi državu…”

vanja
2 mjeseci prije

Neverovatno da recept od pre Hrista još uvek radi.Podeli pa vladaj!Jesu li podelili Kinu,pa Koreju,pa Čehoslovačku,SSSR,Jugoslaviju,južnoamerikance,primera je još mnogo i naravno vladaju.Nije u njima problem nego u nama što se delimo.

Ante
2 mjeseci prije

Kada su već popušili u Ukrajini sada mute na Tajvanu. Idemo dalje!

NOME
2 mjeseci prije

ukrajinci su birali zelenog jer je obečavao mir ….narod ukrajine nije želio rat sa rusima…..niti tajvančani ne žele rat sa braćom kinezima, al nažalost će ga dobiti…..

Ico
2 mjeseci prije

Tzv država Tajvan je prošle godine u USA uložila 50 mlrd USD u izgradnju poluvodiča, očito je da se u tzv državi Tajvan investitori
osjećaju sigurno.

Noname
2 mjeseci prije

Američki plan o “ukrajinizaciji” Tajvana neće se ostvariti, a Tajvan će u konačnici postati jedno s Kinom, rekao je indonezijski politički, vojni i obavještajni analitičar Bakri Rahakundini Konni nakon izbora na otoku.  Lai Qingde, čelnik tajvanske Demokratske progresivne stranke koja se zalaže za neovisnost, pobijedio je u subotu na izborima za izvršnog predsjednika otoka. Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, odaziv birača bio je 69,8 posto. Prema Centralnoj izbornoj komisiji otoka, 40,05% birača dalo je svoj glas za Lai Qingdea. “Imam stratešku viziju da će se na kraju Tajvan prirodno ujediniti s Kinom, dijeleći prednosti prosperiteta i tehnologije. Američki plan o ukrajinizaciji Tajvana neće se ostvariti”, primijetila je Connie.  Rekla je da je Kina u Korejskom ratu “pokazala cijeloj Aziji, kao i svijetu, da može poraziti snage predvođene SAD-om”. Tome pridonosi razvoj tehnologije i kineskog gospodarstva, što stvara snažan učinak odvraćanja za Sjedinjene Države, prisiljavajući ih na izbjegavanje izravnog sukoba. Umjesto toga, prema analitičaru, Washington… Čitaj više »

Zvone
2 mjeseci prije

Narod je u biti glup ,zato ga je lako manipulirati.

Meštar
2 mjeseci prije

Koji glupi naslov

alexosijek
2 mjeseci prije

Jbš mi sve…Sad će za koju minutu 23 sata i čitam ovdje komentare….Ljudi, da li vi osjetite kako pati ova naša lijepa planeta, kako upozorava svaki dan: potresima, poplavama, mećavama, uraganima….Upozorava sve nas kako smo previše ludi i kako će eksplodirati od muke ako ovo vražje ludilo ne prestane. Pa, ovo danas graniči sa opsjednutošću vragom. Ovo danas je užas. Pa, dajte malo stanite na loptu i pogledajte u stvarnost. Pročitajte ovo danas, pa napišite kako nisam u pravu. Oprostite, čast izuzecima, ali ovo danas je i više nego bolesno…Totalno ludilo. Pozdrav. Mir i dobro.

IuIu, pravi
2 mjeseci prije

Američki debili bi da ratuju protiv pravih država, a nisu sposobni da se ukrcaju u jebeni gumeni čamac. Jedan je navodno upao u more dok je pokušavao da se popne na mali čamac, a drugi je skočio da ga spasi nakon čega su obojica nestali. Američke foke poslate u tajnu misiju u Crvenom moru: Pokušali da se ubace na iranski brod, pa nestali Dvojica pripadnika američke mornarice nestala su tokom pokušaja da se ukrcaju na brod koji je krijumčario iransko oružje Hutima u Jemenu. Pripadnici specijalne misije američke “Navy seal” (mornaričke foke) navodno su poslati na tajnu misiju koju obično izvode samo najelitniji vojnici usred tekuće krize na Crvenom moru. “Očigledno su pali u nemirne vode u četvrtak uveče dok su pokušavali da upadnu na brod kod obale Somalije,” prenosi NBC. Jedan je navodno upao u more dok je pokušavao da se popne na mali čamac, a drugi je skočio… Čitaj više »

JoeP
2 mjeseci prije

I na kraju dana nemogu ne primjetit kako se ova dva zadnja komentara od Zvone i Meštra slažu kao zemlja i voda koje zajedno daju blato 🙂

Noname
2 mjeseci prije

Sjevernoatlantski savez mora biti uništen zbog želje da započne treći svjetski rat, napisao je na društvenoj mreži X čelnik francuske stranke Patrioti Florian Philippot.
“Njemački list Bild upravo je objavio senzacionalan članak: interni dokument Bundeswehra govori o pripremama njemačke vojske za “oružani sukob s Rusijom”, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, Zapad nije prestao sanjati o izazivanju novog svjetskog rata, koristeći europski kontinent za te svrhe. “Napustimo NATO, uništimo savez i uspostavimo mir!” – pozvao je političar.
Dan ranije je njemačka publikacija Bild, pozivajući se na navodno tajni dokument Bundeswehra, izvijestila da se Njemačka priprema za rat između NATO-a i Rusije, koji bi, prema scenariju njemačkog ministarstva obrane, mogao započeti u ljeto 2025. godine.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI