fbpx

“Paket Orwell” – Legalizirana špijunaža cijelog svijeta, a SAD imaju spreman prostor za pohranu

oko informatika informacija nadgledanje nadzor

Prije tjedan dana je američki Senat glasovao za produžetak zakona FISA. Napomenimo da je velikom većinom ovu odluku prethodno podržao Zastupnički dom. Zakon je mogao biti ukinut u travnju 2018. godine, ali je produžen na zahtjev američke obavještajne zajednice i radi se na tome da postane trajan.

“Recimo samo da Kongres nije djelovao, onda bi se prikupljanje kritičnih informacija o međunarodnim teroristima i drugim neprijateljima iz inozemstva zaustavio”, navodi se u zajedničkom pismu čelnika četiriju sigurnosnih službi Sjedinjenih Američkih Država.

Zakon FISA je usvojen u lipnju 2013. godine, kada je agent američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) Edward Snowden dao The Washington Postu i The Guardianu seriju tajnih materijala o obavještajnom nadzoru građana od strane američkih službi. Prošle jeseni je Kongres dobio zahtjev da ovaj zakon dobije trajni status.

Nedavno su u Sjedinjenim Američkim Državama stupile na snagu izmjene i dopune zakona o federalnom kaznenom postupku i sada američki sudovi mogu ovlastiti FBI da upadne u bilo koji smartphone i računalo u svijetu, ne samo unutar zemlje ili samo Amerikancima.

Ranije je jedan senator Ron Weiden tri puta pokušao zaustaviti usvajanje “Paketa Orwell”, ali je sve njegove pokušaje da blokirao utjecajni republikanski senator John Cornyn.

Dakle, danas FBI može od bilo kojeg američkog suda dobiti službenu dozvolu za hakiranje bilo kojeg računala bilo gdje u svijetu. Jasno je da neće tražiti dopuštenje stranih sudova.

Usvajanje navedenih izmjena i dopuna 2013. je traženo objašnjavajući da obavještajne službe u digitalnoj eri trebaju veću slobodu pristupa informacijama.

“U isto vrijeme, Velika Britanija je upravo legalizirala najmoćniji sustav nadzora među zapadnim zemljama, moćniji nego u mnogim autokracijama”, napisao je na Twitteru bivši zaposlenik NSA Edward Snowden.

Snowden - Rusija

FOTO: Ilustracija Edward Snowden

Sve to se dogodilo nakon objava WikiLeaksa i Snowdena, te nakon spoznaje da američke službe nadziru cijeli svijet. Nakon američkih, to su počele činiti i službe europskih zemalja, jedna po jedna, počevši s Britanijom i završivši s malom Nizozemskom, koja također donosi zakone o kontroli građana.

Ne tako davno su i građani Švicarske na referendumu glasali za proširenje ovlasti Savezne obavještajne službe. Prije toga je Europska komisija najavila “značajno pooštravanje zahtjeva za strane komunikacijske usluge, posebice WhatsApp i Skype”.

Trend je očit, ali gdje sa svim tim podacima? SAD su se pripremile prije donošenja zakona i “Utah Data Centar”, poznat i kao “Veliki brat”, je postao operativan u rujnu 2013.

Početkom 2013. je u američkoj pustinji u Utahu, Sjedinjene Američke Države, Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) započela izgradnju divovskog kompleksa koji je iste godine na globalnoj razini počeo prikupljati i obrađivati elektroničku poštu, telefonske razgovore, SMS poruke, novčane transakcije, upite i pretrage na Googleu, korištene rute putem GPS sustava, životopise, sve osobne podatke s kućnih i prijenosnih računala, itd.

Iz američkih sigurnosnih službi je procurilo nekoliko šturih informacija o cijelom projektu. Kasnije se saznalo da će serveri zauzimati prostor od 8000 kvadratnih metara, a na ostalih 2 750 000 kvadratnih metara će se pohranjivati arhiva podataka.

Količina informacija koja će se moći pohraniti je nepojmljiva. Usporedbe radi, jedan terabajt podataka je moguće pohraniti u čip veličine ljudskog nokta.

Količina podataka koju želi prikupiti NSA je enormna. Bivši čelnik Googlea, Eric Schmidt, drži kako se svi podaci u povijesti čovječanstva do 2003. godine mogu pohraniti u približno 5 eksabajta memorije. Tada internetska tvrtka Cisco navodi da će globalni promet na internetu od 2010. do 2015. godišnje bilježiti rast od 400%, što će u konačnici značiti količinu podataka od 9 766 eksabajta.

NSA Utah Data Center

FOTO: NSA, Utah Data Center

Nacionalna sigurnosna agencija realizacijom ovog projekta u realnom vremenu mogu obrađivati sve osobne podatke, ali i one koje dobiva putem satelita i njima se neometano koristiti, čime će praktički nadzirati internet na globalnoj razini. “Utah Data Centar” će imati kapacitet koji će se mjeriti u jotabajtima, što je na milijune eksabajta, dok jedan milijun eksabajta odgovara jednom jotabajtu.

Na isti način NSA pohranjuje i obrađuje više jotabajta podataka o korisnicima interneta u cijelom svijetu. Dakle, SAD će moći pohraniti podatke koji su na internetu objavljivani godinama unatrag. Kroz ovaj projekt, za kojega je do 2013. odobreno 2 milijarde dolara, od kraja 2013. će se moći u djelo provesti zamisao o totalnoj obradi svih informacija, kao što je to najavio George W. Bush. Bivši operativac Nacionalne sigurnosne agencije William Binney je rekao kako je centar u Utahu ključ totalitarne države.

U ovom projektu je značajnu ulogu odigrao i američki predsjednik i nobelovac Barack Obama, koji je u svom drugom mandatu dao naglasak na kibernetičku sigurnost Sjedinjenih Američkih Država temeljenu na špijunaži. Nakon bombaškog napada u Bostonu se u Americi rasplamsala polemika oko pitanja je li važnija sigurnost ili privatnost? Mnogi su si postavili pitanje: “Bi li do napada došlo da je centar u Utahu bio operativan?”, što je Obaminoj administraciji uvelike olakšalo posao.

Ali sada govorimo o špijunaži i pohranjivanju na globalnoj razini, ne samo Amerikanaca.

DWave 128chip kvantni racunar

FOTO: Ilustracija, DWave 128chip kvantni racunar

Podaci će se prikupljati putem globalne mreže za nadzor NSA, koja je već operativna, ali će se u ovom slučaju „skladištiti“ i naknadno obrađivati kroz projekt Programa za obračunske sustave visoke učinkovitosti (HPCS) koji je odobren još 2004. Cilj ovog projekta je ubrzati mogućnost obrade podataka za tisuću puta. Vladin istraživački tim je ranije uspio proizvesti tada najbrže računalo na svijetu, nazvano XT-5. Potencijal kojim raspolaže novi centar u Utahu je neusporediv s onim iz 2004.

Bitno je reći da je krajnji cilj projekta za 2 do 5 godina prikupiti podatke o svakom stanovniku zemaljske kugle o kojemu postoji bilo kakav zapis. Jednostavnim pritiskom na tipkovnicu se dobiva kompletan profil tražene osobe. Sustav u manje od jedne minute proizvede oko 500 stranica informacija koje, ovisno o odabranom profilu, sadrži sve podatke od rođenja pa do danas. Od sada će sve ocjene u školi, sve što su o nama napisali učitelji, poslodavci, sva putovanja, itd., biti zabilježeni i arhivirani. Potom se može u trenutku doznati sve o financijskim transakcijama, spisak prijatelja i poznanika, zahvaljujući društvenim mrežama, pa sve o ukusima u prehrani i oblačenju. Potom postoji profil „slabosti“ na kojem stoje podaci o našim „skrivenim“ i javnim sklonostima koje su u suprotnosti s društvenim normama ponašanja. U „zdravstvenom profilu” stoji sve što smo obavljali kod liječnika, u bolnicama, itd.

Interesantno je da su ovi podaci već pohranjeni i na raspolaganju državnim agencijama. Budući da NSA već posjeduje veliku banku podataka koju bez ikakvog problema može koristiti kad poželi, postavlja se pitanje koja je svrha svega ovoga?

Bivši operativac William Binney daje odgovor i na ovo pitanje: “Većina podataka koji se odnose na strane vlade i državljane kodirani su na 128 bajtova i manje, i dosad još nisu dekodirani. Što prije računala postignu određenu brzinu, koja mora i progresivno rasti, bit će lakše razbiti kodove tih podataka i tada više ništa neće biti tajna.”

Utah Data Center

 

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
30 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Ante
Gost
Ante
2 godine prije

Više bi me interesiralo dali u cijelom tom sustavu postoji neka umjetna inteligencija koja se skriva u svemu tome.

tuf
Gost
tuf
2 godine prije
Reply to  Ante

Intenzivno se radi na tome.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Koliko god mogli, znali ili htjeli izvući se iz digitalnog svijeta, to ne možemo. Ne moramo imati profile na društvenim mrežama i čak ne moramo imati brojeve mobitela za koje nismo trebali dati podatke ( u Italiji, Njemačkoj recimo nije moguće dobiti mobitel broj bez identifikacijskog dokumenta) da bi nadzor nad nama bio moguć. Jer postoje državne službe koje nas spominju i podatke o nama stavljaju na mrežu. A sve što je na mreži je u dosegu Velikog Brata.
Smartphonei su posebna priča. Oni su taj čip s kojim su nas čipiriali, bez prisile i bez svog troška. Rado smo podnijeli sami taj trošak.
Sve što kažemo, napišemo – bilježi se. Naš pametni telefon je sredstvo za naš nadzor. Govorimo gdje smo, prislušni je uređaj i kamera cijelo vrijeme. Snimani smo od 0-24. A taj centralni kompjuter onda od našeg života pravi isječke, baš kao i Big Brother režiseri.
Kad je Sanader pregovarao s Hernadyem, onda je prvo što su obojica napravili – na stol stavili mobitele i izvadili baterije. (a opet su snimljeni kamerom). Noviji mobiteli nemaju opciju vađenja baterije, uključeni su stalno.
Hoće li Amerikancima sve te informacije o svakomu na planetu biti prednost? Ili samo razlog za zdvajanje nad svojim greškama? Grade li takve centre i drugi? I što im može napraviti jedna solarna oluja? Misle li da je Svemir i sve u njemu nešto neživo i neinteligentno i da izvan vidljive materije nema ničega?

nonwo
Gost
nonwo
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Ono,sve isplaniraju ,..čipiraju,…zombiraju i pokore….I padne asteroid na Zemlju…
Pa da se ubiješ :)..

mmne
Gost
mmne
2 godine prije
Reply to  nonwo

12,6 km u precniku…..pod imenom “Kosmicki Che Guevarra”!!!

nonwo
Gost
nonwo
2 godine prije

Ako “umjetna inteligencija” takvog potencijala uđe u mozak ljudi na Zemlji-zblesirati će se…

Podravec
Gost
Podravec
2 godine prije

Mliko materino! Ovoje zastrašujuće! Pa ni sam Orwell nije mogao ni približno zamisliti razmjere ovakvog nadzora građana. a naše poslušničke,uguzničke i izdajničke vlade/vlada će po običaju dati privolu/ dozvolu za nadzor građana! U kakvom mi to vremenu živimo da nas tretiraju kao stoku! još nam samo trebaju potkožni čipovi i onda možemo u tor, baš kao stoka!Još malo pa će nas i izručivati radi svakog,ma kako malog prekršaja!Orwell nije mogao ni sanjati o ovome! Ni sanjati!

Čardak
Gost
Čardak
2 godine prije

Dobar dio djetinjstva proveo sam bez mobitela, interneta, računala… Sjećam se dok je otac radio u inozemstvu moralo se planirati tjedan dana unaprijed termin, trajanje poziva i broj koji će se zvati. Onda bi majka i ja otišli do pošte i čekali dolazni poziv na telefonsku govornicu – tek sto bi izmijenili pozdrave, par rijeci o zdravlju i “vremenu” i dogovorili se za idući termin linija bi se prekinula… vrijeme isteklo. U to “davno doba” slala su se i pisma. Ako si trebao neku informaciju, prva pomisao je bila – koga od poznanika mogu nazvati da mi to kaže, tko bi mogao znati? Ako je u pitanju bilo nešto specifično, trebalo je otići do knjižnice. Vremensku prognozu mogao si saznati na HRT1 u 20:00h… Generacija mojih roditelja u mnogo slučajeva nije imala ni TV ni telefon u kući – štogod da si trebao: cipelcugom.

Danas da se na jedan dan odvojim od smartphonea, interneta, računala – bio bih gotovo izgubljen… Ne samo da ne bih mogao obaviti posao, već i privatno ne bih znao šta sa sobom – kuda i kada i posto moram otići? Sve bitne informacije razasute su kroz mailove, bilješke, kalendare, podsjetnike, poruke… ne bih mogao slušati glazbu jer sve imam pohranjeno na hard-diskovima. Ne bih mogao naći nepoznatu ulicu – jer tko vise danas ima planove grada? Ne bih se mogao ni o čemu brzo informirati. Dovraga – ne bih znao ni koliko je sati jer već odavno ne nosim sat…

Mislim – mogao bih sve to na drugi način. No to bi bila tolika nepodnošljiva gnjavaža… Kako se nekad uopće išta uspjelo obaviti? Malo karikiram jer ja se ipak sjećam donekle tog doba. No još mlađe generacije – milenijalci – ti ljudi nisu ni dana živjeli bez mogućnosti instantne komunikacije i informiranja. Za njih je ostati bez toga kao za nešto stariju generaciju da ostane bez vode i struje – katastrofa… Oni su tek robovi informacijske tehnologije u potpunom smislu jer nikada nisu imali prilike iskusiti život bez nje. Kao sto sam ja “rob” vodoopskrbe jer nikad nisam iskusio život u kojem se moram prati nad lavorom sa vodom iz bunara…

Bojim se da vise nema načina izbjeći nadzoru, no u golemoj većini slučajeva i golemoj većini ljudi ta činjenica ne pravi nikakvu praktičnu razliku u životu. Dok oni koji su pomalo (ili malo više) paranoični i žele se od tog nadzora zaštititi – imaju samo dvije potpuno oprečne opcije: provesti godine učeći i trenirajući da postanu vrhunski stručnjaci u polju informacijske tehnologije i sigurnosti (kolokvijalno: hakeri) pa da iznađu neku egzotičnu kombinaciju softvera i opreme za enkripciju kojom će se možda uspjeti sakriti Velikom bratu. Druga opcija je provesti godine učeći i trenirajući da postanu vrhunski eksperti za preživljavanje pa odbace sve sto ih veze za civilizaciju i ispale se nekud u bespuća Sibira ili Amazone – već ovisno o tome preferiraju li hladno ili vruće.

Budući da bilo koja od ovih varijanti ne prolazi za 99.99% stanovnika – svaka diskusija za mene tu gubi smisao…

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  Čardak

Dobar osvrt na nekad i sad. Jedino ne bih išao s takvim zaključcima. Čovjek nije svjestan svojih sposobnosti dok ne dođe u (ne)priliku da se mora snalaziti. Sva tehnologija koliko god primamljiva ili odvratna bila, tek je alat.
Da si se kojim slučajem u ratu našao u područjima kojima je voda bila isključena, snašao bi se sigurno, kao što su to i dubrovačke gosparke boraveći u skloništima.
Nismo različiti od predaka kad je riječ o pogledu na mlađe generacije. Mislimo kako su nesposobni za samostalno preživljavanje, kako samo noćare, uz obavezno pitanje Kako će ovaj svijet s ovakvom mladosti preživjeti. Ali: “Mladi ne znaju dovoljno da bi bili razumni, i zato pokušavaju nemoguće – i uspijevaju, s generacije na generaciju”
Tamo krajem šezdesetih smo imali prijelaz sa zaprežnih kola na automobile. Pa smo preživjeli. Uvijek se konzervativni drže staroga, a mladi koji se rađaju s novim – yebe ih se za staro.
Da sutra nestane interneta, maila i smartphonea – preživjeli bismo.

Čardak
Gost
Čardak
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Biti “rob” nečega možda je prejaka riječ. I nema sumnje da bi se “preživjelo”… poanta je da se lakše vratiti na staro nego se prešaltati na posve strani način života. Mobitela i interneta mogao bih se odreći tj. priviknuti se na prijašnji način… ne bi to bio takav šok. No za odreći se struje i tekuće vode – to bi već trebala biti teška sila – upravo u razmjeru rata. Čini mi se zapravo da bih lakše prihvatio mjesec dana gladi negoli mjesec dana u “svinjcu” bez tekuće vode. No to su već osobne preferencije…

Ali kad tu priču preslikam na “FaceBook generaciju” posve mi je shvatljivo koliko će se dotični čvrsto držati te telekomunikacijske i informacijske revolucije. Barem onoliko koliko se ja držim minimuma komunalne infrastrukture. I time će ih sustav još vise držati u šaci… na jednoj daleko višoj i opasnijoj, a daleko suptilnijoj razini – već nadomak kontrole uma.

Viđam to već među današnjim osnovnoškolcima – za njih se većina života odvija u virtualnoj sferi, ukoliko bi bili sa nje isključeni to je ravno socijalnom samoubojstvu. Ono sto nije na internetu – ne postoji, onaj tko nije aktivan na društvenim mrežama, tko ne sudjeluje u beskrajnim dopisivanjima, lančanim porukama, grupama, i ostalim go*nima – gotovo prestaje biti subjekt u svakodnevnoj komunikaciji. Postaje čudak i izopćenik. Prijateljstva i veze se danas sklapaju i raskidaju putem interneta.

Nadalje, propaganda koja im se servira putem medija, a koji su putem smartphoneova postali takoreći dio tijela, non-stop uz nas – upravo je gnjusna i zaglušujuća – veliča se površnost i materijalizam, konzumerizam, senzacionalizam, narcizam i oportunizam… a iznad svega isprazni liberalizam koji čovjeka pretvara u potrošača koji besciljno baulja svijetom bombardiran različitim receptima za “instant” ovo i instant ono… sreću, zdravlje, ljepotu, pamet, bogatstvo, slavu… Danas postoji čak i industrija selfie-štapova: šta više reći? Teško mi se domisliti izraza da opišem tu situaciju, psiholozi i sociolozi bi vjerojatno bili rječitiji – ja ću samo reci da je to jedna golema bolesnoća i deevolucija društva.

Sve ovo do sada – i razvoj komunalne infrastrukture, industrije, prelazak sa zaprežnih kola na motorna vozila… sve je to bio razvoj praktičnih i pragmatičnih rješenja za olakšavanje svakodnevnih poslova. Ta se dostignuća nisu miješala, barem ne izravno, u proces psihičkog razvoja mladih generacija. Nisu svjetonazorski i samospoznajno utjecala na djecu, nametala im moralne vrijednosti… Ova tehnologija omogućuje vladarima-tlačiteljima ne samo da vas, odrasle ljude, drže u šaci putem monetarnog sustava te pravosudnog i represivnog aparata, već da imaju “direktan link” prema umovima vaše djece.

Na stranu i kontrola, ovo je veći problem – moć se koncentrira sve vise. Prije su moćnici bili “tamo daleko” i ukoliko vam se nisu u nekom obliku nacrtali na kućnom pragu, mogli ste živjeti po principu “nema politike u moju butigu”. Danas se politika tj. propaganda od najranije dobi usađuje u svijest vašoj djeci, a da vi niste ni svjesni niti si možete pomoći. Samo iz tog razloga smatram kako je postojeća i predstojeća tehnološka revolucija zloslutnija i sa dubljim implikacijama od svih dosadašnjih.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  Čardak

Čardak
još jedan tekst čitatelja za naslovnicu:))
P.S. Imam selfie štap, odličan je:)

Čardak
Gost
Čardak
2 godine prije
Reply to  Čardak

Samo da se još kratko nadovežem – zamislite situaciju u kojoj Kim Kardashian, nesvjesna agentica liberalne destruktivne propagande – vise vremena provodi sa vašom kćeri tinejdžerkom nego sto vi provodite. Drugim riječima – kako bi bilo da Kim Kardashian odgaja vašu kćer? Osobno, od takve mi se pomisli povraća, a to je nešto sto se svakodnevno događa milijunima kćeri diljem svijeta… eto: “to je nama naša tehnološka revolucija dala”…

Eddo
Gost
Eddo
2 godine prije
Reply to  Čardak

Čardak, svaka čast na analizi. Međutim nitko nije znao šta če da se desi sa naprimjer instaliranjem kamera na mobilni telefon.
Odjednom selfeies i većinom cure se slikaju i objavljuju to u medijima, opet internet.
Ntko živ nezna gdje će se to završiti i kojim katkombama socijalnoga života.

nonwo
Gost
nonwo
2 godine prije
Reply to  Čardak

Ruska vojska”skida” se s mobitela i interneta..

mmne
Gost
mmne
2 godine prije
Reply to  Čardak

rekoh ….gore….” Kosmicki Che Guevarra” ….precnika 12,6 km…

White trash
Gost
White trash
2 godine prije

Oni sa Raba klinike su mila majka prema ovima. Koje su ovo paranoje……
Prestrašno jeli skupljaju podatke dužina naših milokliza? Ovo više nije ni za šaliti se.

Black Vader
Gost
Black Vader
2 godine prije

Kupite stare nokije I slobodni ste od manijaka

Crni žutokljunac
Gost
Crni žutokljunac
2 godine prije

Lažni borci protiv terorista,trebaju ih,da bi imali izgovor za borbu protiv nas.

Bill Clinton
Gost
Bill Clinton
2 godine prije

I think
I think I am
Therefore I am
I think
——————–+
Of course you are my bright little star.
I’ve miles and miles and miles
pretty files of your forefathers fruit.
And now to suit, our great computer!
Your magnetic ink.
Who ordered that?
————————————————+
I know I am.
At least, I think I must be.
———————————+
There you go man.
Keep as cool as you can
Face pile’s of trials with smiles
It riles them to believe that you perceive
the web they weave.
And keep on thinking free.

(The Moody Blues, LP “On The Threshold of a Dream”, 1969.)

PDVNK bre
Gost
PDVNK bre
2 godine prije

Gde je ona fan USA ili Burt da nam objasni kako je ovo dobro za sve nas? Boleo bih da cujem argumente ali samo da ne pominju terorizam ili kriminal koji potice od njih samih.

Tadmur Palmirovic
Gost
Tadmur Palmirovic
2 godine prije
Reply to  PDVNK bre

Puno ocekujes od burta/ dumba/padobranca/ trolejbusa. Cekaj tekst vezan za siriju i dobit ces blebetanje o Milosevicu, Karadzicu, Gadafiju, Bengaziju, Sarajevu i istocnoj Guti.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije

Zamislite zdravstvene podatke o svakom od nas sa istorijom bolesti na jednom mestu i dostupne svakom doktoru. Doktor ukuca simptome i dobije listu mogućih bolesti sa mogućim simptomima tako da kratkom dodatnim ispitivanjem pacijenta i medicinskim analizama može otkriti i egzotične bolesti koje bi normalno prošle neotkrivene. Onda se uvedu automatizovani dijagnostički aparati koji imaju vezu sa tom bazom podataka… ostaje potreba samo za hirurzima. Ali i na tom polju napreduje upotreba mašina. Koristi mogu biti neverovatne kao i mogućnost zloupotrebe.

‘Ajde što više nemamo privatnost ali šta da rade naučnici koji rade na novim tehnologijama? Kakve ekstremne mere tu treba preduzeti? Koliko ima mesta gde se može špijunirati a da ni ne pretpostavljamo da nisu sigurna?

Ive
Gost
Ive
2 godine prije
Reply to  shumadinac

Shunmadinac, A koje tek koristi od te baze podataka naseg zdravlja moze imati i ima FARMACEUTSKA MAFIJA.
A sada mozemo ici i dalje, ako netko skuplja podatke o nasem surfanju i komentiranju na internetu i onda to obradi znati ce sto ljudi misle, te ce kroz medije moci kreirati drugacije misljenje pucanstva i sve skupa dovesti u stanje jednoumlja a to je onda izravan put u bezumlje.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije
Reply to  Ive

A da pocnemo komunicirati na plin?Sve bi im srusili!

mmne
Gost
mmne
2 godine prije
Reply to  shumadinac

znaci…uplatis, popunis upitnik….i dobijes cd pa kuci na lecenje? ako sam dobro shvatio….

čitatelj portala
Gost
čitatelj portala
2 godine prije

Tehnologija mora biti alat ljudi. Nikako smisao života, kao što je to slučaj kod milenijalaca (koji ne znaju ni kojeg su spola :)).

ime
Gost
ime
2 godine prije

i onda snouden zbriše sa havaja pa ima konferenciju za novinare u hong kongu(?) i zbriše u rusiju.
ko to vjeruje nek se javi, imam bruklinski most za prodat…

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  ime

@ime- Pošto prodaješ taj most?
Tko plaća troškove dostave?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  Piretis

Ne javlja se, vjerojatno je dosad prodao, šteta. Inače je taj američki čelik utrživa roba. Kad su onomad sklanjali ostatke blizanaca, nisu čekali analize, nego odmah na brod pa u Kinu na topljenje. Kinezi su vjerojatno od tog čelika kasnije krenuli u izgradnju nosača aviona.. Željezu je svejedno di je, ako je u dobrom društvu, ugljika ili nikla, kroma, vanadija..

ime
Gost
ime
2 godine prije
Reply to  Piretis

brat bratu, 100 eura.
dostavu i demontažu plaća kupac.
samo gužva je. tako da požuri s uplatom, svaki dan ima jednog kupca, uglavnom konzumenti sm-medija…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik