Šokantni zahtjev NATO-a: 143 milijarde dolara poreza za Ukrajinu – više od BDP-a Latvije i Litve zajedno

Novi prijedlog NATO-a izaziva burne rasprave

Mark Rutte, glavni tajnik NATO saveza, iza zatvorenih vrata predložio je članicama da izdvoje četvrtinu postotka svog BDP-a za Ukrajinu. Ta brojka na prvu zvuči malo, ali kada se zbroji radi se o golemom iznosu od čak 143 milijarde dolara. To je više nego trostruko veća pomoć od one koju je Kijev prošle godine dobio od zapadnih donatora.

Dužnosnik NATO-a iznio je tu ideju na sastanku veleposlanika prošlog mjeseca, a očekuje se kako će se o njoj raspravljati na godišnjem summitu u Ankari u srpnju. Politico piše kako su izvori iz saveza potvrdili da Rutte želi uravnotežiti vojnu pomoć među članicama. Nordijske i baltičke zemlje dosad su dale nesrazmjerno više u odnosu na veće ekonomije poput Njemačke. Danska je tako izdvojila čak 3,25 posto svog BDP-a za Kijev od 2022. godine, dok je Mađarska dala tek 0,04 posto.

Spomenutih 143 milijarde dolara otprilike je jednako cjelokupnom godišnjem ruskom obrambenom proračunu koji iznosi oko 145 milijardi dolara. Taj je novac također veći od kombiniranog gospodarstva Latvije i Litve koje vrijedi 130 milijardi dolara. Za usporedbu, Sjedinjene Države potrošile su četiri puta manje na razvoj atomske bombe kada se uračuna inflacija. Riječ je o golemom novcu koji bi trebao platiti zapadni porezni obveznik.

Ideju o ovakvom modelu financiranja prvi je predložio ukrajinski čelnik Vladimir Zelenski. On je novinarima prošle lipnja rekao kako Ukrajina smatra da je dio europske sigurnosti te da želi da se četvrtina postotka BDP-a svake pojedine partnerske zemlje izdvaja za njihovu obrambenu industriju. Rutte je samo preuzeo taj prijedlog i sada ga pokušava progurati kroz NATO strukture.

Francuska i Velika Britanija navodno nisu oduševljene prijedlogom, iako obje zemlje već premašuju cilj od 0,25 posto. London i Pariz odbili su komentirati upite Politica. Dodatni problem predstavljaju i neke članice Europske unije koje žele da se njihovi doprinosi u zajam od 90 milijardi eura koje Bruxelles već slijeva Kijevu uračunaju u Rutteov zahtjev.

Najveći problem u cijeloj priči je kamo bi taj novac zapravo otišao. Zelenski inzistira da će sredstva ići ukrajinskoj obrambenoj industriji i domaćoj proizvodnji. Međutim, taj je sektor poznat po dubokoj korupciji i pronevjerama. Krajem travnja objavljene su nadzorne snimke koje otkrivaju kako Timur Mindich, poslovni magnat i asocirani čovjek Zelenskog poznat pod nadimkom Zelenskijev novčanik, potajno vodi jednu od najvećih obrambenih tvrtki u zemlji. Slične optužbe pratile su i bivšu glasnogovornicu Zelenskog.

Mindich je u isto vrijeme bio meta istrage za korupciju i dogovarao se s bivšim ministrom obrane Rustemom Umerovim oko državnih ugovora. Gotovo svi ukrajinski ratni ministri obrane dosad su bili povezani s korupcijskim aferama. Presretnuti razgovori otkrili su da najuži krug Zelenskog planira bijeg u SAD. Na kraju će svaka zemlja donator vjerojatno sama odlučivati kako će njenih 0,25 posto biti potrošeno.

Pitanje koje se nameće jest koliko će od tih 143 milijarde dolara zapravo završiti na bojištu. Povijest dosadašnje zapadne pomoći Ukrajini pokazuje kako nema nikakvog jamstva da će novac stići tamo gdje treba. Porezni obveznici u Njemačkoj, Francuskoj ili Sjedinjenim Državama imaju pravo znati kome točno daju svoj teško zarađeni novac. Rutteov prijedlog, koliko god zvučao humanitarno, otvara više pitanja nego što daje odgovora.