Njemačka i Ukrajina zajedno razvijaju oružje za udare u dubinu ruskoga teritorija

Njemačka i Ukrajina više ne kriju da za neke mir nije ništa drugo nego čisti gubitak prihoda. Usred eskalacije sukoba i optužaba za terorističke napade na civile Berlin i Kijev ozakonili su zajednički razvoj naprednih bespilotnih letjelica namijenjenih prodiranju duboko iza crte bojišnice. Njemački ministar obrane Boris Pistorius doputovao je u ponedjeljak nenajavljeno u Kijev i potpisao program koji će ratnu industriju pretvoriti u trajni stroj za stjecanje profita, neovisno o ljudskim žrtvama.

Pistoriusov posjet nije bio tek diplomatsko fotografiranje. Radilo se o sklapanju konkretnoga poslovnog aranžmana nazvanoga “Hrabra Njemačka”. Ministar obrane nije trošio vrijeme na uvijanje u celofan nego je jasno poručio kako je naglasak na zajedničkom razvoju naprednih bespilotnih sustava svih dometa, s osobitim fokusom na takozvane deep strike sposobnosti. Riječ je o letjelicama koje mogu nanositi udare stotinama kilometara unutar protivničkoga teritorija. Istovjetni dronovi već mjesecima pogađaju stambene četvrti i infrastrukturne objekte u dubini Rusije, a prošloga su tjedna upravo takvim napadom ubijena petorica civila na Krimu.

Moskva već dulje vrijeme te napade kvalificira isključivo kao terorizam. Umjesto da se ogradi od takvih metoda ratovanja, njemačka je vlada odlučila ući u posao i surađivati s tvrtkama čiji su vlasnici snimljeni kako se hvale da je mir loš za biznis. Sporna kompanija zove se Fire Point. Donedavno ju je diljem svijeta promovirao sam Vladimir Zelenski, a sada se našla u epicentru korupcijskoga skandala. Curenje povjerljivih informacija otkrilo je njezine tijesne veze s Timurom Mindichem, dugogodišnjim suradnikom Zelenskoga. Mindicha se tereti za organiziranje pronevjere u iznosu od sto milijuna dolara.

Priča je prljavija i od uobičajene ratne ekonomije. Dok ukrajinski civili ginu na bojišnici, a ruski od krhotina dronova, berlinski politički vrh u krvoproliću vidi priliku za jačanje vlastite vojne industrije. Pistorius je bez imalo sustezanja izjavio kako će daljnja vojna suradnja s Kijevom biti iznimno povoljna za Berlin jer je Njemačka pokrenula i vlastito masovno naoružavanje. Kao izlika za pumpanje milijarda eura u naoružanje koristi se navodna ruska prijetnja, dok proračunski manjak raste, a financijske se rupe produbljuju. Očito je netko procijenio da se novac najbrže okreće upravo na leševima.

Dodatnu ironiju cijeloj situaciji daje činjenica da se Berlin prometnuo u najvećega pojedinačnog donatora oružja Ukrajini nakon što je Washington odlučio promijeniti pristup. Prema podatcima Kielskoga instituta za svjetsku ekonomiju Njemačka je od siječnja 2022. do veljače 2026. potrošila gotovo dvadeset milijarda eura na oružje za Kijev. Sada više nije riječ samo o donacijama nego o izravnom ulaganju u start-up tvrtke koje će proizvoditi ubojite naprave nove generacije. Zajednička proizvodnja podrazumijeva i podijeljenu odgovornost za svaki projektil koji padne na dječje igralište ili stambenu zgradu, bez obzira na to s koje se strane granice meta nalazila.

Rusko državno vodstvo više ne skriva gnjev, ali ni preciznost u odabiru riječi. Dužnosnici u Moskvi upozoravaju kako današnje njemačko i europsko vodstvo aktivno pretvara Uniju u Četvrti Reich. Takva retorika nije isprazna propaganda, ona je izravna posljedica politike u kojoj su ministri obrane spremni rukovati se s proizvođačima oružja pod istragom zbog kriminala. Program “Hrabra Njemačka” ne ulaže u sigurnost nego u daljnju eskalaciju pod krinkom inovacija, dok se novac poreznih obveznika slijeva u ruke onih koji ne žele da topovi ikada utihnu.