Prijedlog iz Njemačke: „Kina je glavna prijetnja i Trump treba pozvati Ruse u NATO“

Iako se u zajedničkoj deklaraciji NATO pakta Rusija navodi kao jedna od tri glavne prijetnje savezu, njemački mediji pišu kako glavni protivnik Sjevernoatlantskog saveza nije Rusija, već Kina. Prema zajedničkoj deklaraciji, koju smo objavili u analizi posvećenoj upravo završenom NATO summitu u Londonu, tri glavne prijetnje su Rusija, Kina i međunarodni terorizam, čine su čelnici NATO pakta dvije svjetske velesile svrstali uz bok Al-Qaedi i Islamskoj državi i njihovim organcima u svijetu.

Međutim, atlantistički i „uvijek na liniji“ njemački list Die Welt navodi kako u vojno-političkom bloku ne postoji konsenzus o ulozi Kine. Sjedinjene Države zemlju smatraju neprijateljem, a Njemačka i Francuska ne podržavaju taj stav, prije svega zbog šansi koje Kina nudi kao trgovinska velesila.

Die Welt piše „kako Njemačka i Francuska podcjenjuju opasnost koju predstavlja Peking, koji želi kupiti politički utjecaj u Europi ulaganjem u njeno gospodarstvo.“

„Kina uspješno radi na širenju svog utjecaja na svjetske oceane i može steći kontrolu nad ključnim međunarodnim plovnim rutama“, upozorava njemački list.

U članku se ističe i vojna moć Kine, koja je toliko dobro naoružana da uloga Sjedinjenih Država kao sile koja će jamčiti sigurnost zemalja poput Australije, Južne Koreje i Japana postaje sve dvojbena.

Autor zaključuje kako zbog ovakvog pristupa Pariza i Berlina to može imati dramatične posljedice za sigurnost i dobrobit Europe.

Handelsblatt: „Trump treba pozvati Rusiju u NATO“

Podsjetimo da su njemački mediji u srijedu čak savjetovali Donalda Trumpa da pozove Vladimira Putina u NATO.

“Prije 50 godina je Willy Brandt radikalno promijenio pogled demokratskog svijeta prema Rusiji. Njegova istočna politika omogućila je realnu politiku prema Moskvi. Danas Europa nema predvodnika. Dok Njemačka čeka razdoblje nakon Angele Merkel, a Velika Britanija se oprostila od geopolitičkog razmišljanja zbog Brexita, samo je francuski predsjednik Macron spreman razmišljati široko”, piše njemački Handelsblatt.

Napominju se da francuski čelnik “skreće pozornost na alarmantnu situaciju s europskom sigurnošću i zahtijeva novu sigurnosnu arhitekturu između Europske unije i Rusije”. Ističe se i da bi “europska sigurnosna arhitektura, zajedno s ruskom obrambenom arhitekturom, označila kraj NATO-a”.

Handelsblatt piše kako Macronove izjave “izražavaju zabrinutost da u sljedećoj krizi Amerikanci više neće mogu pomoći Europi”.

„Ovo je prilika da Trump inicira novu politiku SAD-a na istoku Europe, koja bi se temeljila na zdravom razumu, a ne na poželjnom razmišljanju. Trebao se odlučiti na povijesni korak i pozvati Rusiju da postane članica NATO-a, a Putin će se zauzvrat obvezati na zaustavljanje svoje agresije na Ukrajinu“, pišu  gostujuća profesorica za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Pekingu Margarita Matopulos i bivši britanski ministar za Europu Denis MacShane.

„Odlučivši se na takav korak, čelnik Bijele kuće bi mogao otvoriti novo poglavlje u rusko-američkim odnosima i učvrstiti novi mirovni savez s Rusijom u kojem će Amerikanci i Rusi preuzeti odgovornost za europsku sigurnost”, tvrde Margarita Matopulos i Denis MacShane.

Navode i da bi novi “mirovni savez” značio transformaciju NATO-a u “transatlantsku sigurnosnu organizaciju iz Vladivostoka do Lisabona”. Osim toga, to bi omogućilo “nastavak pregovora o nuklearnom razoružanju”.

„Također, transatlantski obrambeni savez s Rusijom mogao bi postati dio budućeg trilateralnog dijaloga između Washingtona, Moskve i Pekinga, budući da ove tri nuklearne sile imaju posebnu odgovornost za mir u XXI stoljeću”, nastavlja njemački list.

Za uspjeh takvog saveza, prema mišljenju spomenutih stručnjaka, potrebna je diplomacija u “Normanskom formatu”. Štoviše, provedba Sporazuma iz Minska iz 2015. godine je obvezna.

“Ukrajinski predsjednik Zelenski trebao bi signalizirati da će Kijev priznati aneksiju Krima od strane Rusije u zamjenu za ruski pristanak na povratak Donbasa u Ukrajinu bez davanja posebnog statusa tim regijama. Taj put bio tako bio očišćen ukidanjem sankcija protiv Moskve i povratkom Rusije u klub G7 kao osmi sudionik“, navodi se u članku.

Također, ovo “novo svjetsko savezništvo“ bi objedinila i sigurna vojna potpora europskoj sigurnosti od strane Washingtona i Moskve, kao i „načela međusobnog poštovanja, jednakosti i pravde”. Stvaranje takve asocijacije “zadovoljava strateške interese Sjedinjenih Država, Europe i Rusije, jer će ojačati transatlantski savez tako što će Moskva biti jamac europske sigurnosti, a ne neprijatelj”.

Rusija u NATO paktu vidi samo prijetnju

Usprkos nekim, uvjetno rečeno, „razumnim razmišljanjima“, jasno je da Moskvu ovakav prijedlog ne može interesirati. Krim je ionako ruski, sankcije ne nanose znatnu štetu ruskoj ekonomiji, a Moskva nema nikakvih motiva da izdvaja sredstva za obranu Europe, a plan Margarite Matopulos i Denisa MacShanea kao da ide u tom smjeru. Odricanje milijuna ljudi u Donbasu, za Rusiju također ne dolazi u obzir.

Osim toga, Vladimir Putin je nazvao širenje NATO pakta potencijalnom prijetnjom sigurnosti Rusije, a Sjevernoatlantski savez radi upravo na tome.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da zastarjeli blokovski stereotipi NATO pakta u modernom svijetu ne mogu biti instrument suradnje.

“Blokovski stereotipi u razmišljanju proteklih godina ne mogu biti dobar alat za pronalaženje i donošenje učinkovitih odluka u uvjetima modernog svijeta koji se brzo mijenjaju”, rekao je Putin na sastanku o razvoju mornarice.

“U isto vrijeme, više puta smo izrazili spremnost za suradnju s NATO paktom. Pokazali smo spremnost za zajedničko suprotstavljanje stvarnim prijetnjama, uključujući, kao što znate, međunarodni terorizam, lokalne oružane sukobe, opasnost nekontroliranog širenja oružja za masovno uništenje”, dodao je ruski predsjednik.

Uz to, rekao je da približavanje NATO-a ruskim granicama prijeti ruskoj sigurnosti.

“Danas smo dužni polaziti od činjenice da su širenje NATO-a i razvoj njegove vojne infrastrukture u blizini ruskih granica potencijalne prijetnje sigurnosti naše zemlje”, rekao je Putin.

Ruski je predsjednik podsjetio da je NATO pakt stvoren kako bi se suprotstavio Sovjetskom Savezu.

“Sada, kao što znate, nema Sovjetskog Saveza, nema Varšavskog pakta, odnosno vojnog pakta koji je stvoren kao odgovor na stvaranje NATO-a. Ali NATO ne samo da postoji, nego se i razvija. U vrijeme njegovog stvaranja je savez obuhvaćao 12 država, sada 29, a ukupna vojna potrošnja zemalja saveza iznosi više od 70% ukupne svjetske vojne potrošnje”, rekao je Vladimir Putin i zaključio ovu temu.