Tijekom protekle noći ruske snage ponovno su napale ukrajinski glavni grad stotinama dronova i projektila, a cilj im je bio uništiti ključnu logističku i skladišnu infrastrukturu. Ukrajinski ministar obrane izvijestio je kako je oboreno 233 neprijateljska drona, no unatoč tim brojkama, ruske su snage uspjele probiti protuzračnu obranu i nanijeti golemu štetu glavnom gradu. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da napadi nisu prestali već traju treći dan zaredom, a svaki novi val donosi sve razornije posljedice po civilno stanovništvo.
Prvi udar ruske vojske zabilježen je u noći između 26. i 27. kolovoza 2026. kada su napadnuti jugoistočni dijelovi kijevske aglomeracije, točnije područje između naselja Borispilj i Velika Oleksandrivka. Tada je korišteno oko 300 dronova i 20 balističkih projektila S400 tipa, a meta su bili skladišni kompleksi i logistički centri koji su gotovo potpuno uništeni.
Već sljedeće noći udar je usmjeren na jugozapadni dio grada, prema naseljima Višnova i Petrikovka, gdje su zabilježene ogromne vatrene anomalije nakon što su ruske snage pogodile skladišta u tom području.
Najrazorniji napad dogodio se sinoć kada su Rusi napali zapadne dijelove kijevske regije, točnije područje oko naselja Kapitonovka i Dmitrivka, gdje je uništen veliki skladišno industrijski kompleks. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako je meta bila proizvodnja dronova koje Ukrajinci koriste za napade duboko na ruskom teritoriju, no posljedice su daleko nadmašile vojni cilj. Eksplozije su bile toliko snažne da su izazvale sekundarne detonacije projektila koji su letjeli nebom, a vatra je zahvatila i obližnje stambene zgrade, prisiljavajući vlasti na djelomičnu obustavu prometa na autocesti M06.
Ruski mediji objavili su fotografije na stranicama ministarstva obrane s natpisom kako su dronovi Garan uništili gnijezdo flaminga, što je jasna poruka da je riječ o uništenju iznimno važnog vojnog objekta. Ukrajinske vlasti potvrdile su da je u lančanim eksplozijama poginulo 27 civila dok je njih 42 ranjeno, a evakuirano je čak 381 osoba među kojima 59 djece. Oštećeno je pedesetak stambenih zgrada i kuća, a vatrogasne službe cijelu noć nisu uspjele lokalizirati požare koji i dalje bukte na tom području.
Američko veleposlanstvo u Kijevu izdalo je hitno upozorenje svojim državljanima u kojem ih poziva da ne putuju u Ukrajinu te da budu spremni na trenutni napuštanje zemlje bez oslanjanja na pomoć američke vlade. Ova izjava dolazi u trenutku kada se očekuje novi ruski napad tijekom nadolazeće noći, a sve upućuje na to da će se udari ponavljati sve dok Ukrajina ne pristane na pregovore. Istovremeno, Rusi su napali i jugozapadne dijelove Odeske oblasti, pogađajući skladište kamiona u Izmailu te željezničke postaje uz granicu s Pridnjestrovljem, što dodatno komplicira ionako tešku situaciju na tom području.
Ukrajinske snage pokušale su uzvratiti napadom na ruski teritorij koristeći čak 370 dronova u smjeru Rostovske oblasti, no rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako je oboreno 313 letjelica. Ipak, objavljene snimke pokazuju veliki požar na tom području, što sugerira da je ipak došlo do pogotka jednog od skladišta. Na bojišnici su Rusi nastavili napredovanje prema Sumskoj oblasti, gdje su uspostavili potpunu kontrolu nad naseljem Krahina, dok se istovremeno pripremaju za konačnu bitku za grad Hluhiv koristeći cestu N07 za logističku potporu.
Na zaporoškom pravcu situacija postaje sve ozbiljnija jer su ukrajinske vlasti proglasile obveznu evakuaciju djece iz devet sela uz rijeku Dnjepar, a američki New York Times prenosi kako ruske oklopne snage koriste isušeno dno Kahovskog rezervoara za proboj prema Zaporožju. Stotine ruskih vojnika već su stacionirane u tom području gdje ih je gotovo nemoguće uočiti zbog visoke trave i močvarne vegetacije, a cilj im je vjerojatno presijecanje logističkih pravaca prema zapadnim dijelovima grada.
Ostaje nejasno hoće li Rusija pokrenuti ofenzivu na ovom pravcu ili će se fokusirati na Černigovsku oblast, no jedno je sigurno, rat ulazi u novu i krvaviju fazu.

Rat ide u novu fazru.
Meni se to čini malo kasno, zašto nisu to uradili u početku rata?
Što Ukri žešće napadaju duboko unutar Rusije, još žešće dobiju natrag. Istovremeno, ne žele pregovarati sa Rusijom sve ove godine rata. Još prije nekoliko godina sam pisao ovdje da će se rat završiti dogovorom izuzetnih i Rusa, a Ukrima će ostati samo da potpišu što ovi dogovore. Tako je završio i rat u BiH kada su izuzetni prisilili Tuđmana, Miloševića i Izetbegovića da potpišu Daytonski sporazum u prosincu 1995., ali prije je odrađena vojna priprema na terenu za isti. Do tada se desilo Ljeto ’95, Oluja i Maestral koje su potisnule snage bosanskih i hrvatskih Srba i drastično promijenile situaciju na bojištu, NATO je isto pokrenuo zračnu vojnu intervenciju pod nazivom Operacija Namjerna sila (Operation Deliberate Force) i to sve skupa je prisililo Srbe na pregovore. Za svoje osvajačke ratove i službeno proglašen genocid u Srebrenici nagrađeni su Daytonskim sporazumom sa 49% teritorije BiH sa 33 % stanovništva BiH (koja… Čitaj više »
Medijski napisi o “magli rata” u funkciji destabilizacije protivnika, i stvaranju zabune o tome kako se tu nešto naročito događa, sa ciljem realizacije ratnih planova u skladu sa dobivenim smjernicama iz centara moći, koji su stvoreni radi ispunjenja već donesenih planova relevantnih timova praćenih od onih koji vladaju Svijetom, a trenutno se nalaze u svojim megajahtama, privatnim međukontinentalnim zrakoplovima, i ” radno odmaraju” na egzotičnim destinacijama.