fbpx

Ruski i srpski akademik o „Planu reformi“ i izgledima da BiH završi u NATO-u

Joint force training centar
98 komentara
1,152

Nije tajna da Moskva Beograd i Banja Luku, kao sastavni dio BiH s pravom veta, smatra ključnim partnerima na Balkanu za sprečavanje potpunog prodora NATO pakta na jugoistok Europe. U strateškom smislu, kako su Rumunjska i Bugarska u Sjevernoatlantskom savez, to ima svoje mane i prednosti.

Mane u kontekstu da su Srbija i BiH u de facto okruženju i bilo kakvo veće vojno povezivanje sa sobom nosi velike rizike, za Beograd i Banja Luku u sigurnosnom aspektu, a za Moskvu u proračunskom, jer bi sve to morala financirati u vrijeme kada su sve primjetniji zahtjevi za povećanjem životnog standarda u Rusiji. U smislu vojnog povezivanja se isključuje RS, jer je dio BiH, i tu priča prestaje. Čak i za Moskvu.

Međutim, ta su područja, ako ostanu neutralni, važna za slobodnije djelovanje ruske vojne protuobavještajne službe, koja je tamo više nego prisutna, ali puno profesionalnije od onoga što smo nedavno vidjeli na snimci o susretu ruskog obavještajca s još uvijek nepoznatim „srpskim dužnosnikom“.

Nema sumnje da je Srbija, odakle krakovi energetske infrastrukture vode u BiH, važan element u plinskoj slagalici Moskve, a tu su i drugi aspekti ekonomskog prodora na Balkan, iako uz veliku konkurenciju Kine. U svakom slučaju, za Rusiju je od presudne važnosti da Srbija i BiH ostanu neutralne i da ne postanu dio NATO pakta, što nije nikakva tajna.

Tu dolazimo do Bosne i Hercegovine, jer će Beograd, barem srednjoročno, čuvati „status quo“. To govori „uravnotežena“ politika dobrih odnosa sa svima, iako tu politiku Vučića neki zovu „sjedenjem na dvije stolice“.
Što se tiče BiH, više od godinu dana nakon posljednjih izbora se pojavila prilika za formiranje nove vlade. Predsjedništvo zemlje na izvanrednom sastanku u Sarajevu 19. studenog je odlučilo imenovati i bivšeg ministra financija Republike Srpske Zorana Tegeltiju za mjesto predsjedatelja Vijeća ministara BiH.

Banjaluka je zbog toga morala napraviti kompromis sa Sarajevom i složila se da dokument nazvan „Program reformi BiH“ pošalje centralnom uredu NATO pakta u Briselu. Dosadašnji pokušaji formiranja vlade nisu dali rezultate upravo zato što je bošnjačka strana kao temeljni uvjet imenovanja kandidata koji će sastaviti Vijeće ministara tražila Akcijski plan za integraciju BiH u NATO. O tome može li se pristanak rukovodstva Republike Srpske na slanje dokumenta pod malo izmijenjenim nazivom u Bruxelles smatrati nekom vrstom “predaje” Sjevernoatlantskom savezu su za EurAsia Daily govorili ruski akademik Georgij Engelhardt i gostujući profesor na Sveučilištu Ministarstva vanjskih poslova Rusije Stevan Gajić.

Prema ruskom povjesničaru, istraživaču Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti Georgiju Engelhardtu, o sudbini daljnje integracije Bosne i Hercegovine u NATO, najvjerojatnije, ubuduće neće odlučivati samo vodstvo Bosne i Hercegovine, već vodstvo Sjevernoatlantskog saveza.

“Prema izvješćima, Sarajevo planira poslati dokument u Bruxelles koji će potom tumačiti NATO. Rad se ne naziva „Godišnji nacionalni plan djelovanja“ (ANP), kako se prvotno tražilo, već „Program reformi“. Ali sada je jasno da je ovo dodatni korak na putu ulaska zemlje u NATO. Je li ovo konačan ili ne i hoće li Republika Srpska dodatno blokirati taj proces, to je drugo pitanje“, smatra ruski stručnjak.

Engelhardt je također skrenuo pažnju na činjenicu da su neki predstavnici vodstva Republike Srpske izjavili da dokument dogovoren na razini predstavnika tri vodeće nacionalne stranke u Bosni i Hercegovini zemlju približava Individualnom planu partnerstva s NATO paktom i da je to u suštini samo IPAP kojeg već ima Srbiju s NATO paktom i oni samo „drže korak s Beogradom“.

“Donedavno se IPAP smatrao najvišim oblikom suradnje sa savezom za zemlje koje mu nisu pristupile. Ako ljudi u Banja Luci ovaj budući dokument izjednače sa sporazumom IPAP, jasno je da je to svojevrsni ustupak u odnosu na trenutnu situaciju. Koliko je taj ustupak sudbonosan i konačan i hoće li Milorad Dodik i njegovi suradnici dodatno usporiti, taj proces tek treba razjasniti“, zaključio je Georgij Engelhardt.

Prema srpskom politologu, zaposleniku Instituta za europske studije u Beogradu i gostujućem profesoru na Sveučilištu) ruskog Ministarstva vanjskih poslova Stevanu Gajiću, nove okolnosti u Bosni i Hercegovini izazivaju zabrinutost, jer javnost još nije upoznata s tekstom samog dokumenta, a nakon njega ni s potpisivanjem bilo kakvog jamstva da Bosna i Hercegovina neće slijediti put integracije u NATO zato što je to obećanje Milorada Dodika.

„Za sada se ovo obećanje ne smije odbacivati. Vjerojatno je da Dodik govori istinu. Ali moramo uzeti u obzir i činjenicu da se Milorad Dodik neposredno prije nego što je postigao takozvani „kompromis“, koji je otvorio put formiranju Vijeća ministara BiH, susreo s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem“, rekao je Gajić.

Prema srpskom politologu, jedine balkanske zemlje koje se još nisu pridružile NATO paktu i još nisu u procesu prijema u ovu organizaciju su Srbija i Bosna i Hercegovina.

“U BiH ovaj proces ometa Milorad Dodik, točnije Republika Srpska, dok je u Srbiji je na snazi ustavna deklaracija o vojnoj neutralnosti zemlje”, podsjetio je.

Prema Gajiću, Sjevernoatlantski savez je zainteresiran je za integraciju ta dva teritorija na Balkanu, budući da je riječ o središtu Balkanskog poluotoka.

„Sve odluke Republike Srpske oko NATO-a su povezane s odlukama Srbije. Ako predsjednik Vučić vodi Srbiju prema NATO-u, onda će i Bosna slijediti isti put. Ako Vučić to ne učini, onda, izgleda, ni Dodik to neće učiniti. I ima mnogo više manevarskog prostora. Čuli smo njegove izjave da on ništa nije potpisao, da se Republika Srpska ni na što ne obvezuje i da bi bilo kakva buduća odluka o BiH trebala biti dogovorena s Banja Lukom”, kazao je Gajić.
Prema politologu, Srbija je geopolitičko središte Balkana, a Bosna i Hercegovina svojevrsna „poluperiferija“. Dakle, sve što se događa u Republici Srpskoj objektivno je određeno događajima u Srbiji i čak nije povezano s identitetom bilo kojeg konkretnog političara, dodao je.

„Odnos Beograda i Banjaluke može se usporediti sa Zemljom i Mjesecom. Republika Srpska neće donijeti nikakve strateške odluke, poput odluke o ulasku u NATO ili, obrnuto, potvrditi vojnu neutralnost bez savjetovanja s Beogradom. Beograd je geopolitičko središte Balkana. Republika Srpska ne može opstati sama i zato mora koordinirati svoje odluke s Beogradom. Činjenica da se Dodik sastao s Aleksandrom Vučićem uoči slanja dokumenta pod nazivom „Program reformi“ u Bruxelles govori puno“, zaključio je Stevan Gajić.
EA Daily

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
98 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
RoPe
Gost
RoPe
2 godine prije

Dodik je njihov igrac

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije

Sve šta u članku piše su općepoznate stvari. Jasno da RS nemože ne uć u NATO, ako Srbija uđe. Sve ovisi o srpskome narodu i u RS i u Srbiji. Ako popiju još jednu pilulu “demokracije” neka se više ne žale na nus pojave, niti na Vučića niti na Dodika… Pročitaj više »

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije

Srbija neće nikad ući u nato savez, BiH najvjerovatnije nikad. U osnovi, nato ih može vojno pokoriti, ali to nema ekonomske logike pa dakle ništa od toga. Stvari bi bile drugačije da postoji direktna kopnena ili morska poveznica između Rusije i Srbije, ovako je teško napraviti nešto konkretnije. Kad bi… Pročitaj više »

Trt
Gost
Trt
2 godine prije

Taman da ce sad u NATO kad se ovaj klima i svađa unutar sebe,a nisu na vrhuncu dominacije ih mogli ugurat. Vise je to nervoza da se nesto spakuje prije nego sta bude kasno i globalisti izgube kljucne poluge utjecaja dolaskom kineskog kapitala i ruske sigurnosno-obavjestajne strukture u Srbiju I… Pročitaj više »

eu kolonija
Gost
eu kolonija
2 godine prije

mene čudi bugarska. prije samo par godina nije htjela južni tok pomoću kojeg bi mogla postati centralna zemlja na balkanu u energetskom smislu I od kojeg bi imala ogromne materijalne koristi. sada ista ta bugarska objeručke prihvatila turski tok iako od istog neće imati niti trećine materijalne koristi a koje… Pročitaj više »

Ostap Bender
Gost
Ostap Bender
2 godine prije

Vlada zemlje koja planira da uđe u NATO, ne kupuje rusko naoružanje (da bi ga za koju godinu rasprodavala, ili uništavala). Srbija ne može da vodi antizapadnu politiku, ne samo zbog toga što je okružena zemljama koje su članice NATO “paketa”, već i zbog toga što je poluokupirana zemlja, u… Pročitaj više »

... ili da
Gost
... ili da
2 godine prije

NATO zavrsi u BiH

Mölltaler
Gost
Mölltaler
2 godine prije

U tekstu nije navedena jedna jako bitna stvar, a to je da je ruski ambasador u BiH podržao ovaj sporazum odnosno rekao da nema ništa protiv.

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije

Štene progleda posle šest nedelja, a Moskva, Peking i ostali, progledali su 24.03.1999 u 19 sati i 45 minuta!
Pekingu su dodatno otvorili oči 07.05.1999 godine!

puf
Gost
puf
2 godine prije

Problem nije u tome sto Srbi iz BiH ne zele u NATO. To je njihovo pravo, i to pravo im daje i Ustav BiH gdje se oba entiteta moraju sloziti da bi neka odluka bila konacna. Cak sam misljenja da bi za BiH kao cjelinu bilo bolje da ekonomski sarađuje… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik