Ruski i srpski akademik o „Planu reformi“ i izgledima da BiH završi u NATO-u

Nije tajna da Moskva Beograd i Banja Luku, kao sastavni dio BiH s pravom veta, smatra ključnim partnerima na Balkanu za sprečavanje potpunog prodora NATO pakta na jugoistok Europe. U strateškom smislu, kako su Rumunjska i Bugarska u Sjevernoatlantskom savez, to ima svoje mane i prednosti.

Mane u kontekstu da su Srbija i BiH u de facto okruženju i bilo kakvo veće vojno povezivanje sa sobom nosi velike rizike, za Beograd i Banja Luku u sigurnosnom aspektu, a za Moskvu u proračunskom, jer bi sve to morala financirati u vrijeme kada su sve primjetniji zahtjevi za povećanjem životnog standarda u Rusiji. U smislu vojnog povezivanja se isključuje RS, jer je dio BiH, i tu priča prestaje. Čak i za Moskvu.

Međutim, ta su područja, ako ostanu neutralni, važna za slobodnije djelovanje ruske vojne protuobavještajne službe, koja je tamo više nego prisutna, ali puno profesionalnije od onoga što smo nedavno vidjeli na snimci o susretu ruskog obavještajca s još uvijek nepoznatim „srpskim dužnosnikom“.

Nema sumnje da je Srbija, odakle krakovi energetske infrastrukture vode u BiH, važan element u plinskoj slagalici Moskve, a tu su i drugi aspekti ekonomskog prodora na Balkan, iako uz veliku konkurenciju Kine. U svakom slučaju, za Rusiju je od presudne važnosti da Srbija i BiH ostanu neutralne i da ne postanu dio NATO pakta, što nije nikakva tajna.

Tu dolazimo do Bosne i Hercegovine, jer će Beograd, barem srednjoročno, čuvati „status quo“. To govori „uravnotežena“ politika dobrih odnosa sa svima, iako tu politiku Vučića neki zovu „sjedenjem na dvije stolice“.
Što se tiče BiH, više od godinu dana nakon posljednjih izbora se pojavila prilika za formiranje nove vlade. Predsjedništvo zemlje na izvanrednom sastanku u Sarajevu 19. studenog je odlučilo imenovati i bivšeg ministra financija Republike Srpske Zorana Tegeltiju za mjesto predsjedatelja Vijeća ministara BiH.

Banjaluka je zbog toga morala napraviti kompromis sa Sarajevom i složila se da dokument nazvan „Program reformi BiH“ pošalje centralnom uredu NATO pakta u Briselu. Dosadašnji pokušaji formiranja vlade nisu dali rezultate upravo zato što je bošnjačka strana kao temeljni uvjet imenovanja kandidata koji će sastaviti Vijeće ministara tražila Akcijski plan za integraciju BiH u NATO. O tome može li se pristanak rukovodstva Republike Srpske na slanje dokumenta pod malo izmijenjenim nazivom u Bruxelles smatrati nekom vrstom “predaje” Sjevernoatlantskom savezu su za EurAsia Daily govorili ruski akademik Georgij Engelhardt i gostujući profesor na Sveučilištu Ministarstva vanjskih poslova Rusije Stevan Gajić.

Prema ruskom povjesničaru, istraživaču Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti Georgiju Engelhardtu, o sudbini daljnje integracije Bosne i Hercegovine u NATO, najvjerojatnije, ubuduće neće odlučivati samo vodstvo Bosne i Hercegovine, već vodstvo Sjevernoatlantskog saveza.

“Prema izvješćima, Sarajevo planira poslati dokument u Bruxelles koji će potom tumačiti NATO. Rad se ne naziva „Godišnji nacionalni plan djelovanja“ (ANP), kako se prvotno tražilo, već „Program reformi“. Ali sada je jasno da je ovo dodatni korak na putu ulaska zemlje u NATO. Je li ovo konačan ili ne i hoće li Republika Srpska dodatno blokirati taj proces, to je drugo pitanje“, smatra ruski stručnjak.

Engelhardt je također skrenuo pažnju na činjenicu da su neki predstavnici vodstva Republike Srpske izjavili da dokument dogovoren na razini predstavnika tri vodeće nacionalne stranke u Bosni i Hercegovini zemlju približava Individualnom planu partnerstva s NATO paktom i da je to u suštini samo IPAP kojeg već ima Srbiju s NATO paktom i oni samo „drže korak s Beogradom“.

“Donedavno se IPAP smatrao najvišim oblikom suradnje sa savezom za zemlje koje mu nisu pristupile. Ako ljudi u Banja Luci ovaj budući dokument izjednače sa sporazumom IPAP, jasno je da je to svojevrsni ustupak u odnosu na trenutnu situaciju. Koliko je taj ustupak sudbonosan i konačan i hoće li Milorad Dodik i njegovi suradnici dodatno usporiti, taj proces tek treba razjasniti“, zaključio je Georgij Engelhardt.

Prema srpskom politologu, zaposleniku Instituta za europske studije u Beogradu i gostujućem profesoru na Sveučilištu) ruskog Ministarstva vanjskih poslova Stevanu Gajiću, nove okolnosti u Bosni i Hercegovini izazivaju zabrinutost, jer javnost još nije upoznata s tekstom samog dokumenta, a nakon njega ni s potpisivanjem bilo kakvog jamstva da Bosna i Hercegovina neće slijediti put integracije u NATO zato što je to obećanje Milorada Dodika.

„Za sada se ovo obećanje ne smije odbacivati. Vjerojatno je da Dodik govori istinu. Ali moramo uzeti u obzir i činjenicu da se Milorad Dodik neposredno prije nego što je postigao takozvani „kompromis“, koji je otvorio put formiranju Vijeća ministara BiH, susreo s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem“, rekao je Gajić.

Prema srpskom politologu, jedine balkanske zemlje koje se još nisu pridružile NATO paktu i još nisu u procesu prijema u ovu organizaciju su Srbija i Bosna i Hercegovina.

“U BiH ovaj proces ometa Milorad Dodik, točnije Republika Srpska, dok je u Srbiji je na snazi ustavna deklaracija o vojnoj neutralnosti zemlje”, podsjetio je.

Prema Gajiću, Sjevernoatlantski savez je zainteresiran je za integraciju ta dva teritorija na Balkanu, budući da je riječ o središtu Balkanskog poluotoka.

„Sve odluke Republike Srpske oko NATO-a su povezane s odlukama Srbije. Ako predsjednik Vučić vodi Srbiju prema NATO-u, onda će i Bosna slijediti isti put. Ako Vučić to ne učini, onda, izgleda, ni Dodik to neće učiniti. I ima mnogo više manevarskog prostora. Čuli smo njegove izjave da on ništa nije potpisao, da se Republika Srpska ni na što ne obvezuje i da bi bilo kakva buduća odluka o BiH trebala biti dogovorena s Banja Lukom”, kazao je Gajić.
Prema politologu, Srbija je geopolitičko središte Balkana, a Bosna i Hercegovina svojevrsna „poluperiferija“. Dakle, sve što se događa u Republici Srpskoj objektivno je određeno događajima u Srbiji i čak nije povezano s identitetom bilo kojeg konkretnog političara, dodao je.

„Odnos Beograda i Banjaluke može se usporediti sa Zemljom i Mjesecom. Republika Srpska neće donijeti nikakve strateške odluke, poput odluke o ulasku u NATO ili, obrnuto, potvrditi vojnu neutralnost bez savjetovanja s Beogradom. Beograd je geopolitičko središte Balkana. Republika Srpska ne može opstati sama i zato mora koordinirati svoje odluke s Beogradom. Činjenica da se Dodik sastao s Aleksandrom Vučićem uoči slanja dokumenta pod nazivom „Program reformi“ u Bruxelles govori puno“, zaključio je Stevan Gajić.
EA Daily