SAD ipak podigle carine na kinesku robu – Kina ne želi trgovinski rat, ali ga se ne boji

Američki predsjednik Donald Trump je ipak podigao carine na 200 milijardi vrijedan kineski izvoz u SAD s 10% na 25%. To je učinio u trenutku kada kineska delegacija u Washingtonu s američkom stranom treba početi završne pregovore o postizanju konačnog trgovinskog sporazuma između dvije najveće svjetske ekonomije. Vijest je objavljena na službenoj internetskoj stranici američkog Federalnog registra, a carine će se početi naplaćivati sutra, kada bi pregovarački timovi trebali postići dogovor o prekidu trgovinskog rata.

U priopćenju se navodi da Sjedinjene Države mijenjaju prethodnu odluku o povećanju uvoznih carina, koja je usvojena u rujnu 2018. godine, kada je Trumpova administracija primjenjivala uvozne carine od 10% na kinesku robu u iznosu od 200 milijardi dolara, koje će se sada naplaćivati po stopi od 25%.

Iako su mnogi vjerovali suprotno, na pregovore u Washington će danas ipak doći zamjenik kineskog premijera Liu He, koji od početka vodi pregovore s američkom stranom.

Kina najavila odmazdu

Međutim, ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine je nekoliko sati ranije upozorilo na potrebu odmazde ako američka administracija 10. svibnja povisi uvozne carine na kinesku robu.

U priopćenju se navodi da “nastavak trgovinskih napetosti nije u interesu dva naroda i drugih zemalja svijeta”. Ministarstvo u Pekingu je također naglasilo da je planirana odluka američkih vlasti “vrijedna žaljenja”, ali ako se uvedu američke uvozne carine, “Kina će morati poduzeti potrebne protumjere”.

U kakvoj će se atmosferi odvijati trgovinski pregovori između američke i kineske delegacije danas i sutra u Washingtonu, lako je zamisliti. Ovaj razvoj situacije sugerira da je opći trgovinski rat neizbježan, jer SAD nisu spremne na nikakav sporazum u kojem bi pristale na neke ustupke. S druge strane, još od prvog kruga pregovora, Kina tvrdi kako želi sklopiti “win-win” sporazum, koji će koristiti i Sjedinjenim Državama i Kini, ali i globalnoj ekonomiji.

Kada je u američkom Federalnom registru 8. svibnja u 8:45 sati po lokalnom vremenu u Pekingu objavljeno priopćenje o povećanju carina na kinesku robu, kineski ministar trgovine je rekao da će Kina poduzeti potrebne protumjere. Iako najava Kine nema oštrih tonova, ipak pokazuje čvrstu odluku zemlje da brani vlastite interese.

Washington je zapalio fitilj eskalacije kinesko-američkih trgovinskih napetosti. Peking je priopćio kako će uputiti izaslanstvo na današnje pregovore prije objave u Washingtonu 8. svibnja.

U ovo kritično vrijeme je neoprezni potez Washingtona očito ekstremni način slanja alarmantne poruke Kini. Washington je vjerojatno očekivao da će kinesko izaslanstvo požuriti u SAD i iskoristiti svaku priliku da preokrene situaciju. Umjesto toga, kinesko izaslanstvo odlučilo je letjeti u SAD dan kasnije nego što je prvobitno planirano, što je način na koji Kinezi izražavaju svoju odlučnost.

Jedanaesti krug trgovinskih pregovora Kine i Sjedinjenih Država 9. svibnja u Washingtonu će izgledati vrlo čudno. S jedne strane Washington rasplamsava rastuće trgovinske napetosti, dok s druge strane Kina i dalje želi nastaviti pregovore i šalje svoje izaslanstvo, čime je postavila novi presedan u povijesti trgovinskih pregovora.

Mnogi ljudi se mogu pitati zašto u takvim Peking uopće šalje izaslanstvo u Washington? Ali, zapravo bi Washington trebao odgovoriti na pitanje zašto je kinesko izaslanstvo pozvano u Washington na novi krug trgovinskih pregovora?

Odgovor je jednostavan. I Kina i SAD žele zaključiti trgovinski sporazum. Očito, postoje neka pitanja koja obje strane teško mogu prevladati. Čini se da su oboje sada spremni za prijelaz iz razgovora u razdoblju primirja “borbu i razgovore” u isto vrijeme.

Velika je šteta što, nakon što su izgladili većinu razlika, Kina i SAD nisu uspjeli postići konsenzus o posljednjim ključnim pitanjima. Ta pitanja se nisu potrebna pojavljivati, jer odražavaju nerazumne zahtjeve Washingtona na koje Peking nikako ne može pristati. No, te zahtjeve je lako razumjeti, jer se temelje na pogrešnoj percepciji da su SAD privilegirana sila. Ta zabluda je potaknula Trumpa da prekine dogovoreno “primirje” i neočekivano poveća carine na kinesku robu.

Kina je odbila američke zahtjeve u završnoj fazi pregovora. Međutim, glavni razlog nije bio u ekonomskoj ili vojnoj snazi Kine, već je ta odluka motivirana vjerom u načelo jednakosti. Kina se u posljednjem trenutku nije uplašila sukoba sa Sjedinjenim Državama, niti “velike batine” u obliku američkih prijetnji carinama. Peking je još jednom pokazao da se zna nositi s trgovinskim ratom koji iz dana u dan eskalira.

Budući da nijedna strana još uvijek nije odustala od ideje o sklapanju sporazuma, što je krajnji cilj obiju zemalja, očekuje se da će se posljednja runda trgovinskih pregovora između Kine i SAD-a odvijati u klimi neizvjesnosti, uključujući i onu koja je eskalirala trgovinski rat. Takav scenarij je rijetko viđen u povijesti trgovinskih razgovora.

Hoće li SAD u posljednjem trenutku zaustaviti trgovinski rat? Kinezi žele znati odgovor samo na to pitanje, ništa više. Amerikanci su ipak više zabrinuti, što se vidi u neslaganju ključnih američkih kompanija i financijskih divova s Trumpom, kojima ovakve odluke donose enormne koji trpe gubitke.

Washington se našao u dilemi između svoje ambicije da nadjača Kinu u bilateralnoj trgovini i želje da što više smanji negativne utjecaje na svoje tržište dionica, koje je potonulo čak i pri neslužbenoj najavi na Twitteru da će se carine na kinesku robu “vjerojatno povećati u petak”.

Peking je ozbiljan i u trgovinskim pregovorima i u trgovinskim ratovima potpuno je spreman za prelazak na model istovremene “borbe i razgovora”.

Kina je dobro pripremljena za eskalaciju trgovinskih napetosti. Postoje različiti planovi, kao što su protumjere s povećanjem carina na američku robu i usvajanje povoljne politike na državnoj razini kako bi se smanjili gubici za kineska poduzeća. S centraliziranom strukturom vlasti i mentalnim sklopom su Kinezi puno bolje pripremljeni od američke strane.

Kina ne želi trgovinski rat, ali ga se ne boji

Suočen s neizbježnim i jedinstvenim “banketom u Washingtonu”, Xi Jinping ima puno povjerenje u svoje izaslanstvo. Članovi kineskog izaslanstva ne samo da imaju iskustva da se nose s ovom situacijom, već imaju čvrstu podršku i povjerenje cijelog kineskog društva, što je puno važnije od povjerenja partijskog vrha.

Kinesko izaslanstvo će u ovoj kritičnoj situaciji u Washingtonu bez sumnje pokazati snažnu volju i dobre namjere. Ako dođe do novog kruga carinskih sukoba i Trump se odluči uvesti carine na ukupan kineski izvoz u SAD, to bi bilo ponavljanje onoga što se dogodilo u prošlosti i svakako bi izazvalo gubitke za Kinu i SAD, gubitke koji su izravni i neizravni, eksplicitni i implicitni.

U svakom slučaju, ukupna razina gubitaka na obje strane bila bi otprilike ista. Ako se Washington odluči na put sveopćeg trgovinskog rata, Kina će se boriti do kraja. Kina je oduvijek imala čvrsto stav o trgovinskom ratu. Ona ga ne želi, ali ga se ne boji i vodit će ga ako bude potrebno.

Pravde u globalnoj areni ponekad zahtijeva veliku cijenu. Za različite strane također može biti skupo i postići konsenzus. U protekloj godini su Kina i SAD bile u trgovinskom ratu i održale su 10 krugova trgovinskih razgovora. Međutim, dvije se strane nisu uspjele naći na pola puta kako bi sklopile sporazum. Mnogi se pitaju koliko će to dvije zemlje koštati prije konačnog dogovora. Ako posljednja runda razgovora u Washingtonu ne uspije riješiti ovu zagonetku, dvije zemlje će morati nastaviti tražiti odgovor u budućnosti. Kada točnom, to nitko ne zna.