Tajvan navodi posljedice potencijalnog kineskog napada

Tajvan rat
8 komentara

Kineski vojni napad na Tajvan imao bi mnogo veći uticaj na globalnu trgovinu od tekućih borbi u Ukrajini, upozorio je u utorak glavni trgovinski pregovarač Tajpeja, insistirajući da bi to dovelo do globalne nestašice poluprovodničkih čipova.

Govoreći za Reuters na marginama velikog sastanka Svjetske trgovinske organizacije u Ženevi, John Deng je napomenuo da bi poremećaji u međunarodnim lancima nabavke i poskupljenja roba uzrokovani tekućom vojnom kampanjom Rusije u Ukrajini potencijalno mogli izblijediti u poređenju s posljedicama kineskog napada na Tajvan.

Trgovinski pregovarač je naglasio da se svijet oslanja na Tajvan za visokotehnološke čipove koji se koriste u proizvodnji tehnologija kao što su električna vozila, mobilni telefoni i još mnogo toga.

„Poremećaj međunarodnih lanaca snabdijevanja; poremećaj međunarodnog ekonomskog poretka; a šansa za rast bi bila mnogo, mnogo više značajnija od ove. Postojala bi nestašica zaliha širom svijeta” , rekao je.

Tajvan trenutno izvozi većinu naprednih svjetskih poluprovodnika, ostvarivši izvoz od preko 118 milijardi dolara samo prošle godine, a 40 % tog izvoza ide u Kinu.

Iako vlada u Tajpeju nije prijavila nikakve znakove neposrednog napada iz Kine, Tajvan je u stanju pripravnosti od početka rata u Ukrajini, strahujući da bi Peking mogao biti inspirisan sukobom i pokušao da ponovo preuzme ono što smatra svojom teritorijom.

Kina je u međuvremenu izjavila da bi više voljela “mirno ponovno ujedinjenje” s Tajvanom, koji smatra kineskom provincijom, ali je upozorila da i dalje zadržava “druge opcije”.

Prošle sedmice, kineski ministar odbrane Wei Fenghe upozorio je strane sile da se ne miješaju u kinesko-tajvanske odnose, insistirajući na tome da će se Peking, ako se neko usudi da “odvoji Tajvan od Kine”, “boriti do kraja, bez obzira na cijenu”.

Kao odgovor na Weijevo upozorenje, tajvanski premijer Su Tseng-chang pozvao je na mirne pregovore s Kinom, navodeći da “Tajvan ne želi zatvoriti vrata Kini”. Međutim, on je insistirao na tome da Peking koristi “razna sredstva da ugnjetava i nerazumno tretira Tajvan”, dok Tajpej pokušava djelovati s dobrom voljom prema Kini.

“Sve dok postoji jednakost, reciprocitet i nema političkih preduslova, voljni smo da se uključimo u dobru volju sa Kinom”, rekao je Su, dodajući da “što se tiče kineskog uznemiravanja Tajvana vojnim avionima, ratnim brodovima, nerazumnim potiskivanjem i političkim akcijama, jedna od najnerazumnijih je Kina.”

Geopolitičke tenzije u regionu nedavno su se rasplamsale nakon što je predsjednik Joe Biden prošlog mjeseca izjavio da će SAD koristiti svoju vojsku za odbranu Tajvana ako Kina napadne ostrvo, vraćajući se na američko dugotrajno pridržavanje ”politike jedne Kine” – koja priznaje ali ne podržava suverenitet Pekinga nad Tajvanom i isključuje garancije američke vojne intervencije u kinesko-tajvanskom sukobu.

Iako je Bajdenove komentare kasnije povukao američki državni sekretar Antony Blinken, kineska vlada je ipak bila uznemirena tom izjavom. Frustraciju Pekinga podstaklo je i nedavno odobrenje Pentagona za prodaju oružja u vrijednosti od 120 miliona dolara Tajpeju, za koju je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian rekao da je “ozbiljno prekršio princip jedne Kine”.

Globalna trgovinakinaNapadtajvan
Pretplatiti se
Obavijesti o
8 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
łedeno doba
1 godina prije

“Kineski vojni napad na Tajvan imao bi mnogo veći uticaj na globalnu trgovinu od tekućih borbi u Ukrajini, upozorio je u utorak glavni trgovinski pregovarač Tajpeja, insistirajući da bi to dovelo do globalne nestašice poluprovodničkih čipova…” —– ajmo curice, ajmo dječaci, studenti i đaci, milicajci… ajmo svi u planine… jer tamo nema zime.. ajmo u slijedeći rat… ratnih igara i igara nestašica i gladi. da bi stvarna glavna agenda trajnih pandemija, stalnih cjepljenja i velikog reseta, koja se lijepo paralelno odvija, mogla teći nesmetano… da se vlasi, tojest goyimi ne dosjete a i kripto-Erdo eno grmi na Grčku, mogao bi i on malo zaghovnati kako goyimima oduzeti ušteđevinu koju posjeduju, a da oni to ne skuže, da ne bi bilo protesta i napada na banke…? insceniraš im ratove, krize nestašice i ogromnu stalno rastuću inflaciju… koja onda postepeno pojede ušteđevinu većine goyima… i tako onda svi budu goli ko crkveni… Čitaj više »

tuf
1 godina prije

Tajvan izgleda također hoće užicati kakvu povoljnu ili besplatnu tranšu oružja sa zapada.
Ono što nitko ne spominje je da Kini ne treba Tajvan u ruševinama – trgovinska razmjena je 2021. dosegnula 320 milijardi dolara(!) a više od milijun Tajvanaca ima poslovne subjekte u Kini. Preko milijun Kineza radi na Tajvanu. Značaj tajvanske poluvodičke industrije je jednako bitan Kini koliko i ostatku svijeta.
No možete pogađati otkud najglasnije dopiru ratni bubnjevi.

Pero Pirker
1 godina prije

Koristim ovo mjesto (isprike redakciji) da podsjetim sve da jedna nevina i poštena osoba koja je podigla glas u ime svih nas Marko Francišković trune u hrvatskim kazamatima jer se suprostavio udbaško masonskom režimu.
Ljudi imajte na umu d aje podigao glas zbog svih nas.
SLOBODA ZA MARKA FRANCIŠKOVIĆA.

Max
1 godina prije

Tajvan je strateški važan za industriju elektronike a to je gotovo sve što postoji. SAD i saveznici kao Japan R Koreja Australija će ga možda braniti a to znači svijetski rat.

nessy
1 godina prije

Godinama vec citam o vaznosti poluvodica i cipova za danasnju industriju. stalno se govori o mogucoj nestasici. Nije mi jasno kako se nije nasao neki bogatun investitor da napravi tvornicu, ili vise njih? Musk npr. Po svemu sudeci, to bi bila izvrsna investicija, o trzista, ocito ne nedostaje.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI