fbpx

Trgovinski rat i tko će platiti račun – Američke korporacije ili radnici?

berza indeksi

Sukob kojeg je Trump pokrenuo protiv najvećih američkih partnera zbog deficita Sjedinjenih Država u trgovinskoj razmjeni, iako je po mnogima on još uvijek ograničenog intenziteta s obzirom na ukupnu robnu razmjenu, već daje prve žrtve.

Naime, američki poljoprivredni sektor su suočava s rekordnim količinama mesa u skladištima, koje je nemoguće prodati. Zhe Wall Street Journal pojašnjava kako je to logična posljedica sve veće ponude i smanjene potražnje zbog trgovinskog spora za kojeg se odlučila Trumpova administracija.

Točne statistike bi trebale biti objavljene danas, ali se očekuje da je u skladištima neprodano i pohranjeno oko 1,04 milijardi kilograma govedine, svinjetine i peradi.

Poticanje domaćih potrošača za kupnjom mesa ne daje dovoljne učinke i meso se ne prodaje dovoljno brzo da bi se održao u korak s rekordnom proizvodnjom. Naime, proizvodnje mesa u SAD-u najviše ovisi o izvozu, ali su Meksiko i Kina uveli carine na američku svinjetinu i američko meso je na tim tržištima skuplje, zbog čega se kineski i meksički kupci okreću drugim ponuđačima.

Prema izvješću kojeg je objavio The Wall Street Journal, Meksika i Kina su najveći uvoznici američkog mesa, ali su obje zemlje uvele osvetničke carine zbog američkih carina na čelik, aluminij i druge robe.

Prije neko će krenuti u sukob, Donald Trump je u ožujku na svom Twitteru napisao kako je siguran u pobjedu.

“Kada SAD gube mnogo milijardi dolara na trgovini s gotovo svakom zemljom s kojom posluje, trgovinski ratovi su dobri i lako se mogu pobijediti. Primjer, kada s određenom zemljom imamo deficit od 100 milijardi dolara, nećemo više trgovati i na velikoj smo dobiti. To je lako!”, napisao je Trump još u fazi pregovora Kinom i najava mogućih carina, prvo na ukupni uvoz čelika i aluminija, a kasnije na razne robe u različitim iznosima, ovisno o partnerima.

U ovom ratu će američke tvrtke biti prve žrtve prijateljske vatre

sad kip slobode

Financijski i ekonomski stručnjak David Dodwell kaže kako istraživanje međusobno ovisne dinamike globalnih proizvodnih lanaca ukazuje na to da će Trumpove carine na kineski izvoz nanijeti štetu mnogim tvrtkama u stranom vlasništvu, uključujući i američke korporacijske divove.

Dodwell se nada kako u trgovačkom timu Donalda Trumpa ipak postoje ljudi koji znaju da je naivno misliti kako trgovinski ratovi mogu biti dobri i da ih je lako dobiti. Ono što oni tek trebaju shvatiti je da će zbog njihovih “kaznenih carina” glavne žrtve biti globalne multinacionalne tvrtke, uglavnom sa sjedištem u Sjedinjenim Državama i, naravno, stanovništvo Amerike.

Te tvrtke su smjele poslovati u Shenzhenu i Dongguanu isključivo kao izvoznici. Izgradili su nove tvornice u posebnim gospodarskim zonama, a porezni su obveznici uglavnom preko  Hong Konga. Obvezali su se da će proizvoditi  robu i gotove proizvode izvoziti, opet kroz Hong Kong.

Tijekom ’80-ih, većina izvoza stranih kompanija koje su proizvodnju imale ili još uvijek imaju u Kini je bila roba niske vrijednosti i široke potrošnje – tekstil i odjeća, igračke, obuća, božićni nakit, kožna roba i tako dalje. Međutim, danas izvoze uglavnom računala i telekomunikacijske opreme, električne opreme i strojeve.

Taj je izvoz posljedica dugotrajnih i složenih proizvodnih lanaca u kojima su kompanije u Americi pametno zadržale najveći dio aktivnosti visoke dodane vrijednosti, dok su u Kinu preselile ostatak lanca kako ne bi morali upošljavati imigrante, koji ih čaki s minimalnim plaćama koštaju više od proizvodnje u Kini. Upravo će te kompanije biti pogođene Trumpovim carinama.

Chad Bown s Instituta Peterson istražio je 1333 proizvoda s popisa kineskog uvoza, vrijednih 50 milijardi dolara, koji podliježu carinama. 85 posto njih su međuproizvodi i kapitalna oprema namijenjena tehnologijama za proizvode koje ne uopće ne izvoze kineske tvrtke, već američke tvrtke i ostali strani ulagači.

Theodore Moran i Lindsay Oldenski iz Instituta Peterson su pojasnili kako američka proizvodnja “ne bi bila toliko jaka bez pristupa globalnim opskrbnim lancima, koji smanjuju troškove, povećavaju produktivnost, proširuju tržišni udio američkih kompanija i omogućavaju Americi da se usredotoči na ono što najbolje čini – inoviranje, istraživanje i dizajniranje najsuvremenijih dobara i usluga za budućnost”.

Trgovinski rat i tko će platiti račun – Američke korporacije ili radnici? 1

Dakle, bilo bi pošteno opisati carine kao poreze na američke i proizvodne lance drugih inozemnih tvrtki koje posluju u Kini. One povećavaju troškove za proizvođače u Sjedinjenim Državama i američke radnika stavljaju u podređen položaj u natjecanju na svjetskim tržištima.

“Trumpova odluka o carinama za cilj ima poboljšati američki  položaj u globalnoj trgovini, ali više šteti američkim interesima nego ciljanim državama”, piše David Dodwell, a tek smo na početku trgovinskog rata s relativno malim iznosima u odnosu na ukupni obijam trgovine SAD-a s partnerima.

Kina danas može biti najveći svjetski kupac poluvodiča i druge visoke tehnologije, ali se najsofisticiraniji i najskuplji dijelovi kupuju u Americi, kasnije se ugrađuju u računala i druge visoko tehnološke proizvode te kompanije onda vraćaju u SAD kao izvoz iz Kine.

Tako je Qualcomm, vodeći proizvođač sofisticiranih poluvodiča, prošle godine prodao 66% od 22 milijarde dolara svjetske prodaje kineskim kupcima i dao im licence za intelektualno vlasništvo. Tvrtke poput Qualcomma se nalaze na u Trumpovoj carinskoj listi.

James Kynge, također s Instituta Peterson, koji je radio na istraživanju mogućih scenarija za budućnost, primjećuje da bi SAD, umjesto da gledaju na sirove trgovinske bilance, trebale gledati na model ekonomskih odnosa s Kinom.

Tu se otkriva da su multinacionalne tvrtke kao što su General Electric, Nike, Starbucks, Ford, Tyson, Monsanto i tako dalje, prodale u Kini robe za 221,9 milijardi dolara, što je daleko više od izvoza u SAD. Svi se pozivaju na štetu koja će biti učinjena njihovim poslovima, jer će Kina neizbježno uzvratiti udarac. Osim toga, trenutno Bijela kuća radi popis carina za 200 milijardi uvoza,a Trump je rekao kako bi se mogao ocariniti ukupni uvoz iz Kine u SAD, što znači robe ukupne vrijednosti nešto više od 500 milijardi dolara.

Wall Street

Za prvi popis od 200 milijardi, Trumpov tim obećava da će se to učiniti tako da se neće izvršiti udar na “robe koju obično kupuju američki potrošači”, ali se zanemaruju usluge. Prema službenim podacima američke vlade, zarada od kineskih turista koji su posjetili SAD prošle godine je iznosila je 33 milijarde dolara, što dvostruko od dobiti od 14 milijardi dolara od izvoza soje. Izbjegavanje izdavanja turističkih viza Kinezima za odlazak u SAD bi mogao biti jedan od pokusa Pekinga. Drugi, naravno, može biti propagandna kampanja na kineskim državnim medijima koja će stvoriti negativnu sliku o Sjedinjenim Državama među kineskim turistima i oni će putovati u Europu ili druge zemlje.

Trumpov tim kaže kako cilja samo nepoštene poslovne prakse u Kini koje štete stranim poduzetnicima i protekcionističku kinesku inicijativu “Made in China 2025”.

To je briga koju dijele europske i mnoge druge tvrtke koje pokušavaju izgraditi tvrtke u Kini, ali je to Kina i ako u srednjoročnom razdoblju vlasti odrede strategiju poput ove, malo tko može učiniti bilo što da se to promjeni.

No, carinska strategija, ako se to uopće može nazvati strategijom, šokantna je i zastrašujuća, ali prije svega za američke i druge inozemne kompanije, koje će biti najveće žrtve.

Za američke stručnjake je inicijativa “Made in China 2025.” za sada “samo cilj”, ali ne i odraz trenutne proizvodne snage Kine. Ipak, nemoguće je ciljati budući izvoz s današnjim carinama.

Tko će platiti račun – Vlasnici velikih korporacija ili američki radnici?

Burza monitori

Nedavno smo gledali svjetsko nogometno prvenstvo i ponekad u žarkoj želji da branič sačuva svoj gol pošalje loptu u vlastita vrata. Nogometnim rječnikom je to autogol, a čini se da je Trump upravo to napravio kada je pokrenuo trgovinski rat s Kinom, kojeg sigurno nije lako dobiti, kako je prognozirao u ožujku. U tom smislu se može reći da Donald Trump vjeruje kako radi dobro za svoju zemlju, ali bi rezultat mogao biti poguban.

Njegova odlučnost da pokrene trgovinski rata s Kinom je neupitna, kao snaga njegova pristupa, ali i sljepoća u donošenju odluka, sa svim štetnim posljedicama po SAD, prije svega američko stanovništvo i radnike ili, riječ koju koriste američki mediji, “domaće potrošače”.

Nakon mjeseci upozorenja, prijetnji i neuspjelih pregovora s Kinom, američke resorne agencije su počele ubirati carine na kineski uvoz od 34 milijarde dolara. To je počeo činiti i Peking, koji je uveo carine na američku svinjetinu, soju i automobile. Srećom, trenutno samo tek na početku totalnog rata.

Kao odgovor, Trump je obećao osvetu i carine na 200 milijardi kineskog uvoza u SAD.

Ovu vrstu sukoba svi nazivaju trgovinskim ratom. Carine koje plaćaju tvrtke koje uvoze stranu robu povećavaju cijenu uvezene robe i to bi, teoretski, domaće industrije trebalo učiniti konkurentnijima. Na primjer, američke carine na alkohol iz Škotske podiže cijenu škotskom whiskyu, ali pomaže američkim destilatorima, jer je burbon postao dostupniji potrošačima.

“Trgovinski ratovi su dobri i lako se mogu pobijediti”, rekao je Trump.

Donald Trump - karikatura

No, priznamo da trgovinski ratovi nisu “dobri” u bilo kojem smislu riječi. Šteta od Trumpovih carina su glavne teme američkih medija, čak i onih koji su mu skloni. Harley-Davidson je najavio da će premjestiti dio proizvodnje u inozemstvo kako bi nadoknadio štete od carina Europske unije. Banke su odgodile ulaganja u nove američke tvornice zbog straha da će pasti u unakrsnu vatru. Destilerije whiskya su zabrinute da će nove carine pogoditi izvoz u Aziju i Europu. Možda se nijedan od ovih strahova neće ostvariti, a posljedice ovih carina neće biti vidljive još šest mjeseci.

Međutim, Trump već gleda kako je zabio autogol svom timu. Od 30 kongresnih četvrti koje su najviše stradale zbog kineskih osvetničkih, njih 25 je na izborima glasalo za Trumpa.

Drugo, trgovinski rat je doista “lako pobijediti”, ako pogodite uvoz iz, recimo, sićušnih pacifičkog otoka sa slabom vladom i bez ikakvog načina da obrani svoju slabu industriju. Ali Kina nema ijednu od tih karakteristika. To je masovna socijalistička tržišna ekonomija koju vodi jedna partija i koja nema problema s izbornim pritiskom. Osim toga, Peking masovno subvencionira  domaća poduzeća. Kao što su u Americi znali govoriti: “Nikad se ne uključuj u rat u nekoj azijskoj zemlji”, što se uvijek smatralo jednom od klasičnih povijesnih pogrešaka. Danas bi se moglo reći: “Nikad ne ulazi u rat protiv socijalističke tržišne ekonomije, posebno ne protiv volje Deep Statea.”

Dakle, što točno pokušava ostvariti predsjednik Trump? Važno je navesti da američke i europske tvrtke imaju vrlo lože odnose s Kinom, koja jeste špijunirala strane tvrtke i kao uvjet za prodaju na kineskom tržištu zapadne tehnološke tvrtke obvezala da im predaju patentiranu tehnologiju. No, sve te kompanije su održale “sastanke na vrhu” i izvršni odbori su procijenili da će im to donijeti profit. Dakle, krivica nije ničija ili obje strane podjednako.

Pritiskati Kinu da promijeni kurs jednostavno nemam smisla. Peking će poduzeti koordinirani globalni napor, pažljivo graditi saveze diljem svijeta i oprezno uklanjati sve prepreke.

Trump je također mogao graditi saveze, ali se odlučio na sukob s Kanadom, EU doveo je u pitanje postojanje NATO pakt, baš u trenutku kada je u problemu s Kinom trebao međunarodnu pomoć. Taktike i strategija mu očito idu u suprotnim smjerovima.

U Boga vjerujemo - SAD - novaci

“Trump stvara stvarne ekonomske troškove zemlji bez postizanja određenih ciljeva. Umjesto saveza, uveli smo tarife našim saveznicima i otjerali ih, što je omogućilo Kini da nas prikaže kao globalne otpadnike”, kaže Josh Meltzer, viši stručnjak u programu Globalne ekonomija i razvoja na Institutu Brookings.

U široj analizi, Trumpovo predsjedništvo i kineska trgovina imaju značajnu povijesnu vezu. Od 2000. su Amerikanci počeli kupovati znatno više robe iz Kine. Cijene za većinu potrošača su pale, ali je izloženost kineskom tržištu uništilo milijune radnih mjesta, posebno u gradovima s velikim proizvodnim pogonima.

Godinama kasnije su ti gradovi postali biračka baza Donalda Trumpa. Stoga nije pretjerano reći da je trgovina s Kinom i utjecaj iste na radnu snagu pomogla Trumpu. Ali postoje bolji načini za ublažavanje raseljenih proizvodnih pogona od pokretanja trgovinskih ratovima s cijelim svijetom.

Univerzalne pogodnosti i savezna strategija za ljude kojima bi se platilo da se preseliti u različite gradove olakšalo bi akutne učinke globalizacije za radnike u određenim industrijama.

“Sjedinjene Američke Države nisu učinile ništa da kontroliraju kretanje ljudi, da se osposobe za nove uvjete poslovanja, a ovakve mjere će na kraju dovesti do političke reakcije. Trebamo sveobuhvatniji sustav koji će pomoći radnicima koji su izgubili posao, a SAD to nikada nisu učinili. Američka ekonomska politika nije zaštitila demokraciju od procesa globalizacije”, kaže Meltzer.

U takvom scenariju, čini se da Trump zaista želi dobro Americi i njegovi ciljevi ne izgledaju pogrešni, ali je velika vjerojatnost da ih neće ostvariti. Naravno, ne na štetu kompanija kao što su General Electric, Nike, Starbucks, Ford, Tyson, Monsanto i druge, nego na štetu američkih “potrošača”, bolje rečeno američkog naroda koji mu je vjerovao.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
62 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije

Kao što sam već pisao pare od carina ne dobija stanovništvo, one se slivaju u budžet i UVEK značajan deo ostaje u budžetu što znači da stanovništvo plaća trgovinski rat a ne ciljana država. Tako je sa svim državama, jedino je pitanje ko više zadržava za sebe.

Ali uopšte ne treba razmatrati ovo kao trgovinski rat – ovo je početak mnogo jače konfrontacije koja je očekivana a posredno i najavljena. Čuđenju nema mesta a ni za meso nije problem – trebaće.

Alen
Gost
Alen
2 godine prije

21 hiljada milijardi vanjskog duga plus 40 unutrasnjeg ,nema.tu spasa… Jedino stapmaj i zaduzuj se dok to mozes …

Đuro
Gost
Đuro
2 godine prije
Reply to  Alen

Ima spasa.Devalviraj dolar i otplati dugove.I nama svima koji smo zaduženi u dolarima odgovara.Izgubili bi oni koji drže devizne rezerve u Fedu i oni koji su vlasnici svih tih kredita.Vjerovatno će se to i desiti na kraju.Pogotovo ako se nafta počne prodavati za remninbije,rublje i evre.A dotad pojačaj štampariju.Što će na kraju proizvesti devalvaciju kao u SRJ 93.Jedna njemačka marka 5000000000000….dinara. I šta,ništa.Od prvog januara 1 njemačka marka 1 jugo dinar.Krenu privreda ko da ništa nije bilo.Ko je imao dug u onim dinarima potpuno je obezvrijeđen.Jebote grijali smo se na struju ko ludi.Ko što Ameri sad troše na oružje.Sad je samo pitanje vremena da se glavni igrači obezbjede i prebace vrijednosti u nekretnine,izvore nafte.A mi budale prodajemo nacionalne resurse za njihove bezvrijedne dolare.I to po njihovim pravilima mmf-a i svjetske banke.Nećete dobiti produžetak aranžmana sa MMF-om ako ne privatizujete azotaru Pančevo.

Alen
Gost
Alen
2 godine prije
Reply to  Đuro

Prije bi pristali na nuk rat.nego na bezvrijednost dolara.. S nukom imaju bolje sanse…

Đuro
Gost
Đuro
2 godine prije
Reply to  Alen

Ma jok,zaštitiće najbitnije igrače pravovremenom informacijom.Kao naši tajkuni i oligarsi.Još će i zaraditi na vrijeme.Za svaki slučaj za populaciju su spremni Fema kampovi,a i neki unutrašnji građanski rat može poslužiti.Mexico sigurno neće napasti,a ni Kanadu.Atomskom su prijetili Kini preko S Koreje,ali je Kim to sve spustio na zemlju.Nemaju muda da je potegnu.Onda Komunisti i strašni Rusi dolaze po vlasnike Feda.Bolje pustiti dolar niz vodu.

Alen
Gost
Alen
2 godine prije
Reply to  Đuro

Nemere , dolar je fedov ,prvi odozgo , sve ispod njega pripada njemu… Nemaju oni nikakav uticaj na njega osim poslusnosti…
Mpnetarnu politiku ne vodi usa ,oni su samo korisnici…

Vrijedni radnik
Gost
Vrijedni radnik
2 godine prije
Reply to  Đuro

Kratko i jasno! Nadam se da te nece ‘zuco’ poslusati.

Bobi
Gost
Bobi
2 godine prije
Reply to  Đuro

Da li sad treba dići kredit u dolarima??
?

Đuro
Gost
Đuro
2 godine prije
Reply to  Bobi

Možeš riziknut.Probaj sa što dužim rokom otplate i grejs periodom.

Alen
Gost
Alen
2 godine prije

.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije

orijunac/burt, za pocetak se nauci kulturi, pomoci ce ti u prezivljavanju. Nadalje, ukljuci mozak- amerika je carsrtvo u nestajanju, Rusija i Kina dolaze na scenu. Ne pravi se gluplji no sto jesi. .

Orijunac
Gost
Orijunac
2 godine prije
Reply to  Ivo

@jovo
“amerika je carsrtvo u nestajanju”
Načekat ćeš se.

Javio se emeritus da djeli lekcije o geopolitici. Hehehe.
Da demokracija i glasovanje nešto mogu riješiti nikome ne bi bilo dozvoljeno da glasuje bre. Ta stvar je propala još u staroj grčkoj, Kapulica je napravio najveću podvalu poslije hodanja po vodi. Potvrda ti je stari Rim. Prijelaz iz republike u carstvo, francuska revolucija i da ne nabrajam…
Churchill je bio u pravu kad je rekao da je demokracija najbolji način manipulacije sa narodom. Uostalom daj si malo truda pa čitaj kako su englezi još za 17 i 18 stoljeća razradili načine ostajanja na vlati bez obzira koja politička opcija pobijedi. U engleskoj nikada nije bilo revolucije.
U današnje vrijeme uske interesne grupe postavljaju političare za ostavarivanje svojih ciljeva. Carevi i carevine ne moraju biti deklarirani (de jure) da bi (de facto) egzistirali. Rusija i kina i usa su carstva.

“Ne pravi se gluplji no sto jesi”
Ovo je tvoja projektivna identifikacija, koja govori puno o tebi. Sam si tražio bre.

Ako ti nešto nije jasno pitaj. Odgovorim ti kad se vratim sa plivanja.
Mnogo lepo to vino demižon.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije
Reply to  Orijunac

orijunac/burt, vidiš kako možeš biti bistar kad hoćeš, pa čak i marginalno kulturan. Nejasno mi je samo zašto najprije glumataš nekakvog dalmoša i prostačiš, a onda se prebacuješ na iskvarenu ekavicu. Imaš neke probleme sa identitetom? Ili si dobio takve upute? Inače demižon nije vino, već posuda za isto. Ali pomalo, naučićeš na tečaju.

Orijunac
Gost
Orijunac
2 godine prije
Reply to  Ivo

@jovo
Imaš neke probleme sa identitetom?

Opet projektivna identifikacija, koja govori puno o tebi. Sam si tražio bre

Bila je i riba gradele, mnogo doro.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije
Reply to  Orijunac

bravo, junac. Lijepo se zabavi i pazi na koščice, ribu treba znati jesti. Vi sa sela često nastradate tako.

Orijunac
Gost
Orijunac
2 godine prije
Reply to  Ivo

@jovo
“Vi sa sela često nastradate tako”

Nisam ti kriv što si nastradao jer si sa sela.
Opet projektivna identifikacija, koja govori puno o tebi. Sam si tražio bre
Imalo je i sir škripavac, mnogo lepo.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije
Reply to  Orijunac

bravo, junac. Drž se sira i mani se ribe.

Orijunac
Gost
Orijunac
2 godine prije
Reply to  Ivo

@jovo
se nauci kulturi
Ne pravi se gluplji
probleme sa identitetom
Vi sa sela često nastradate
naučićeš na tečaju
junac

Jako interesantan način na koji se zrcališ u drugima.
Vidi se da imaš bogat unutrašnji život, što je posljedica jako sretnog djetinjstva provedenog na ispaši, jel takou?
Duvao bre neki vetar bonaca, vasceo dan.

Fakesve
Gost
Fakesve
2 godine prije
Reply to  Orijunac

Orjunac, ivo nikako da shvati da se ti sprdas i hvata se za ekavicu, ma dajte ljudi pa dokle cete se hvatat za ekavicu, selo i slicne primitivnosti, pa zar jos niste shvatili da oni koji su namjerno posvadali, ekavicu, ijekavicu, ikavicu, cakavicu… piju i zderu skupa otimajuci sve sto nama pripada

Mölltaler
Gost
Mölltaler
2 godine prije

Američki problem je u tome što oni u Kinu uglavnom izvoze npr. naftu i poljoprivredne koje kinezi mogu kupiti od bilo koga drugog po istoj cijeni. S druge strane ono što kinezi izvoze u amerikancima ovi to ne mogu kupiti drugdje ni po približno istoj cijeni. Tako da ovaj trgovinski rat platiti će američki kupci kojima će to neminovno dovesti do pada kupovne moći, a kineske proizvode će i dalje kupovati samo po višoj cijeni.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Dakle, Peking masovno subvencionira državna poduzeća. Naravno, tako ih čini konkurentnijima u odnosu na sva ona poduzeća na Zapadu koja države ne subvencioniraju. Pokvarena komunistička igra.
Naravno da carine na kinesku robu plaća američko stanovništvo i američke tvrtke i naravno da je uvođenje carina protekcija vlastitog gospodarstva, ali samo kratkoročno. Dugoročno se carinama uništava domaće gospodarstvo. Ne možemo očekivati od zadrtih ljevičara da to ikako shvate. Oni bi već sutra u Hrvatskoj uveli carine na sve uvozne robe, uveli subvencije domaćim firmama i propali za mjesec dana.
Kina, misli li zadržati svoje tržišne pozicije u budućnosti, će morati odreći se subvencija. U suprotnom mogu očekivati i kako će i EU uvesti dodatne carine na njihove robe.
U ovom ratu, koji će morati ići u totalni trgovinski, na cjelokupni iznos od 500 milijarda dolara koliko Kina izvozi u SAD, gubitnik će na kraju biti Kina. Živi bili pa vidjeli.

Orijunac
Gost
Orijunac
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

“gubitnik će na kraju biti Kina”

Gubitnik ćeš na kraju biti TI.

Anon
Gost
Anon
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Sto se poljoprivrede tice, najvece subvencije ima EU, onda USA, pa tek ostali. I ne samo da imaju subvencije, vec i direktno unistavaju druge ekonomije protekcionizmom. U EU samo mozes jeftino uvesti Africke resurse, a proizvode ne. Na primjer kakao. EU firme ga jeftino uvoze, dok za cokoladu moras platiti 30% carinu. I naravno da ta africka cokolada ne moze cjenovno konkurisati sa onom proizvedenom u EU.
https://www.huffingtonpost.co.uk/entry/africa-eu-poverty-james-cleverly_uk_5720d08be4b0a1e971cad84f
Meso da ne pominjem:
https://www.independent.co.uk/news/world/politics/eu-subsidies-deny-africas-farmers-of-their-livelihood-478419.html

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Anon

Da a kako se ono u nas sovu suvbvecnije “poticaju” EU fondovi za razvoj, itd itd. Što je to, nisu državne subvencije, nego “nadnacionalni poticaji” iz zajedničkih fondova. Alerik, preskoči ovu temu.

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije

@Laki- Poticaji ili kako ih poljoprivrednici u nas zovu spoticaji postoje u svim europskim zemljama. I nisu isključivo davani da bi poljoprivredni proizvodi neke zemlje bili konkurentniji u inozemstvu, premda je na kraju tako izgledalo, nego da bi hrana bila (prokleto) jeftina. Bilo je u tome, a ima i danas, socijalne politike i stvaranje privida da se živi bolje nego je stvarno tako. Jer i fondove za poticaje pune isti oni kojima je drago jer je hrana jeftina. Poticaje je moguće ukoloniti samo ako se to sinkrono učini u svim (npr EU) zemljama. Onda bi hrana svugdje poskupjela ali bi porezi pali (naravno da nebi, jer države nisu lude) pa bi potrošači a i proizvođači bili na istom. Tako je stvar funkcionirala, manje više, u SFRJ.

Đuro
Gost
Đuro
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Koliki procenat ukupnog kineskog izvoza otpada na izvoz u SAD?
I koliko je to u odnosu na nominalni kineski bdp?
A koliko Kina ima prostora da poveća unutrašnju potrošnju i usluge?
I da li će se kupovina i prodaja nafte za juane pozitivno ili negativno odraziti na kineski izvoz,naročito u zemlje od kojih kupuje naftu i gas.
Rusi su proračunali vojnu opasnost od sukoba sa SAD.A Kinezi ekonomsku od sukoba sa SAD.
I onda su pustili juan u promet.
Ameri su odgovorili s čim su mogli.Prvo su malo zveckali atomski oko S. Koreje a onda Iran.Na kraju carine.
Sve ostalo je samo dimna zavjesa.
Zbogom US$.
Padaj silo i nepravdo,narod ti je sudit zvan!!!-kineski i ruski

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Mao Ce je bio pametniji, ili Deng Xaopiong. Nije važno jel mača bijela ili crna, važno je da lovi miševe. Eto ti si pametan, uživaj u neoliberalnom kapitalizmu, jedino ako si u RH i imaš vojnu mirovinu, ili si u vojsci ili policiji, a ostali neka kopaju po kontejnerima, što “crveni režim” baš i nije dozvoljavao. Država subveniconira?! Pa šta? Odredi im ti da ne subvencioniraju. Stiglitz i Krugman hvale kineski ekonomski hibrid, zapadni nobelovci i ekonomsti, a ti ćeš izmišljati toplu vodu. EU će nešto natjerati Kinu 😀 Da umrem od smijeha.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Najveće državne subvencije ima EU, prvenstveno u poljoprivredi, a zatim brodogradnji, u koju se upumpavaju stotine miliona eura kroz tobožnje potpore za istraživanja, razvoje novih tehnologija, itd. U stvarnosti su to klasične subvencije kojima države štite svoja strateška poduzeća i radna mjesta.

Nažalost, u Hrvatskoj imamo izdajničku vlast koja se pravi mutava i za novac prodaje domaće strateške tvrtke, uključujući upravo i brodogradilišta. Uz to imamo i plaćene trolove &špijune koji dodatno promoviraju tu pokvarenu liberalnu igru.

Normalno je da će svaka država štititi svoje interese kroz carine, iste su ukinute tek nakon žestokog pritiska i prijetnji iz USrA, kojoj je to odgovaralo dok je bila konkurentna, a sada više ne pa se normalno želi zaštititi. Inače, kroz povijest ratovi su se vrlo često vodili upravo zbog toga, da se silom nametne uvoz svojih proizvoda u kolonije, koje se nisu smjele štititi carinama, inače bi bile vojno zgažene. Dok su zemlje gospodari naravno uvijek štitile svoje proizvode carinama, ukoliko bi se slučajno dogodilo da nisu konkurentni.

Sve drugo je pranje mozga naivnima, koje promoviraju plaćeni zagovornici tzv. liberalizma (čitaj pljačke & otimačine)

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  Ivo

Hehe, socijalisti i komunisti u problemu. Svoje bi štitili carinama, ali kad to Trump čini, onda mora da ne valja? Ili valja? Što trebate misliti? Tko je još vidio komunistu da misli. Valjda misli Partija.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Nije baš tako Alerik
Svaka država ima neotuđivo pravo da štiti svoje tržište pa tako i Tramp treba da štiti svoje. Ali da se malo prisetimo ranijeg perioda – perioda globalizacije. Tada je Zapad bio ekonomski apsolutno dominantan i globalizacijom (“slobodno tržište” – bez carina) je ekonomski porobio ostatak sveta.
Balkan to odlično zna, globalizacija je isisala i ono malo što smo imali. Kina je pre svega imala patriotsko rukovodstvo koje je igralo po njihovim pravilima ali je forsirala one delove koji su njima išli u prilog a Amerika sada hoće da menja pravila.

Razumem ja Trampa, on hoće najbolje za svoju zemlju (ili svoju kompaniju – štagod) ali osim što ta politika nije poštena ona dovodi planetu u vrlo opasnu situaciju – a to nije dobro ni za komuniste ni za liberale.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  shumadinac

Shumadinac
Zapad je slijedio svoje interese, Kina je slijedila svoje. Jučer je Zapadu odgovarao globalizam, danas odgovara Kini. Nema tu mjesta za poštenje, samo za interese. Da je Kina htjela biti poštena,pristala i na prvi Trumpov prijedlog, ali se sad osjeća dovoljno moćno i ne pada joj na pamet razgovarati o poštenju. Stoga ćemo ipak gledati to nadmetanje i vidjeti tko je na kraju moćniji.
Što se tiče Balkana, ista globaizacija je bila na djelu i u Poljskoj, Estoniji, Češkoj, Slovačkoj pa nije rezultirala s istim. Mi ovdje nikad mentalno nismo izašli iz socijalizma i to je naš ključni problem.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Hoćeš reći da u Poljskoj nije bio socijalizam, u Češkoj, Slovačkoj?

Pametan si čovek – umeš da misliš ali prečesto situaciju “prilagođavaš” svojoj tezi. Da li Poljska ima pametnije, poštenije… rukovodstvo nego recimo Srbija? Moglo bi slobodno da se kaže da su bolji od komšija Ukrajinaca a sve ostalo je pitanje. Pa kako su onda tako napredovali? Evo jedan od razloga – mrze Ruse koliko god da je moguće. Po sadašnjem pljuvanju Nemačke jasno je da neko drugi stoji iza njihovog meteorskog uspona.
A Srbi? Pa ne mrze Ruse…

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  shumadinac

Ne želiš čitati što sam napisao. Oni (Česi, Poljaci, Slovaci, Mađari) su mentalno i svakako drugačije izašli iz socijalizma, a mi nismo. I to je razlog njihovog uspjeha, našeg neuspjeha.
Pripisivati mržnju (prema Rusiji) kao razlog uspjeha je otprilike kao da za svoje probleme optužuješ da su ti tamo neki dušmani bacili čini, uroke.
Razmisli malo i o gubitničkom mentalitetu, ulozi žrtve koji ovdje vlada i kao takvima – koje su šanse za ikakav napredak?

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

GUBITNIČKI MENTALITET???
Šta je sve pretrpeo narod Balkana pa ipak ostao vitalan. Postavi Nemce ili Amerikance u takve uslove pa da vidiš.
Nije to gubitnički mentalitet već realizam. Zato i bežimo u inostranstvo, svima je jasno da naše države nisu u stanju da odbrane interese svog stanovništva – možda samo osnovu a na prosperitet niko ni ne računa.

Ali hajdemo ovako: da li su i Grci mentalno socijalisti? Ili ipak postoje miljenici i oni koje šutiraš u prolazu.

GoranZemun
Gost
GoranZemun
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Politička naiva. Zabrinjavaš ponekad.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

soa, u tvom slučaju misli šef smjene, dođe ti na isto. Jer je i on u partiji, zna se kojoj.

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije
Reply to  Ivo

Za subvenciju poljoprivrede EU trosi preko 40%budzeta.

Troglavski
Gost
Troglavski
2 godine prije
Reply to  Ivo

Genijalno

Zigi
Gost
Zigi
2 godine prije
Reply to  Ivo

Ivo slažem se sa tvojim komentarom,i čudi me da toliko mnogo ljudi gleda na carine kao na apsolutno zlo ne obazirajući se na činjenicu što si je naveo da ” države štite svoja strateška poduzeća i radna mjesta”.Prvo moraš biti proizvođać da bi postao potrošač, a upravo se s tim problemom bakću sve post soc zemlje kad su potpuno otvorile granice.Zgodno je gledati obilje proizvoda na policama ali sada se dešava da nam je to zapravo nedostupno, a onda se događaju “blokirani” . Velikima odgovara slobodno tržište dok dobivaju,u protivnom naglo se mjenjaju pravila.Često umjesto carina tu funkciju izvršavaju razna pravila, standardi i tzv certifikati ovog i onoga sa kojima se štite određene grane privrede a to u pravilu opet koriste jače države. Uglavnom, ruku na srce Kina se služi svim i svačim u želji i sa ciljem da postane svjetski igrač to jest kombinira ultra kapitalizam sa potezima iz prošlog komunizma , dok USA neumorno koristi najveći rudnik zlata na svijetu tzv FED i po meni ima debele izglede da izvuče bolji kraj iz svega toga(ako se ne uplete tzv Deep state)

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Sta se desava sa Pulskim Uljanikom?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Siniša

Prvo treba vidjet čiji je, ako je privatiziran, amen, neka propadne,.

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Jbg…zasto?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  Siniša

Pulski Uljanik je privatiziran (Laki Tadmur to očito ne zna) i njegovi većinski vlasnici su sami radnici. Uljanik, u vlasništvu radnika je kao takav uspio kupiti i riječki Viktor Lenac te preuzeti 3.maj. Kao takav je dospio u probleme i sad traži pomoć od države, EU, traži strateške partnere, prodaje udjele u Viktoru Lencu…na naplatu dolaze državna jamstva, uglavnom bitka za spas traje.
Kineski brodovi su jeftiniji…

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Sad reže na Iran, ali ne znam da će se usuditi napraviti išta. Na kraju , oni nikako da shvate mentalitet miksa Perzijanaca koji su prešli na šiitski islam. Oni će umrijet, svih 80 milijuna, ali neće kleknut.

Orijunac
Gost
Orijunac
2 godine prije

Za godinu dana imat ćeš paradu trans gender ponosa u Teheranu.

Đuro
Gost
Đuro
2 godine prije
Reply to  Orijunac

Oće,bude,samo što će ponosno da šetaju u jednobojnim kombinezonima roze boje držeći se za ručice uvezane lisičicama.Konačno će i kiša da padne iznad Teherana pa kad ih sve obasja nije više daleko je sunce biće i duginih boja.

Orijunac
Gost
Orijunac
2 godine prije
Reply to  Đuro

Će da se ponosim sas tobom.

Đuro
Gost
Đuro
2 godine prije
Reply to  Orijunac

Ćeš

cicos
Gost
cicos
2 godine prije
Reply to  Orijunac

Sa sve osunećenim ćunama?

Đuro
Gost
Đuro
2 godine prije
Reply to  cicos

Sas

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije
Reply to  Orijunac

Organiziras i tamo? Bravo orjuna.

Orijunac
Gost
Orijunac
2 godine prije
Reply to  Ivo

@jovo
srči pesak

Mario
Gost
Mario
2 godine prije

Trgovonski deficit prema Kini je 500 milijardi. Postoje za to samo dvije opcije kao rješenje. Jedna je uvesti carine, a druga da amerikanci rade više i za manje plaće od Kineza. Na taj način bi američka roba bila jeftinija i Kinezi bi onda uvozili “bez carina” tu robu.
Sve drugo su filozofije i prevare.

Troglavski
Gost
Troglavski
2 godine prije

“Međutim, Trump već gleda kako je zabio autogol svom timu. Od 30 kongresnih četvrti koje su najviše stradale zbog kineskih osvetničkih, njih 25 je na izborima glasalo za Trumpa.” kaze.

Da li jo ovo posteno? Moze li Tramp da uzvrati istom mjerom? Pa ne moze! U Kini nema demokracije, nema izbora
Ovo je samo dokaz da Kina ne igra posteno. Moje misljenje je da bi Tramp trebao da PREKINE trgovinu s Kinom 100%

octopus
Gost
octopus
2 godine prije
Reply to  Troglavski

U Kini se proizvodi oko 65% svjetskog tekstila. Već sad mnoge mlade, visoke i dugonoge Amerikanke hodaju ulicom poderanih traperica, a ti bi da hodaju gole?:)))

Troglavski
Gost
Troglavski
2 godine prije
Reply to  octopus

Traperice ce se proizvoditi u Indoneziji i Vijetnamu i to jos jeftinije.

1. USSTEEL otvara 6 novih fabrika
2. Pensilvanija je u procvatu
3. Tramp je uveo zakon da ako fabrika kupi masinu citav iznos mozes da otpises (kad placas porez za toliko umanjis zaradu) vec prve godine – to je vrlo korisno za industrijalce – medjutim korisno je i za radnike – neko ce da radi na toj masini

https://www.youtube.com/watch?v=xF-fynaS3SQ

You never had a time like this, and I will tell you something It is going to be better, you may not even be able to envision that

God bless America, keep up a fantastic work!

Troglavski
Gost
Troglavski
2 godine prije

Balans u trgovini i stimulacije:

Zamislite 2 otocke drzave sa po 10 poljoprivrednih domacinstava i oni trguju. I sad jednog dana kralj prvog otoka pronadje gusarsko blago sa zlatnicima i odluci da STIMULISE poljoprivrednike s svog otoka.

Cijena proizvoda pada, stanovnici drugog otoka posluju negativno, cijena njihovih farmi pada. Stanovnici idu camcima u pecalbu na prvi otok (svaka slicnost s Hrvatskom je slucajna) – Kralj otkupljuje farme na drugom otoku i prica gotova postali ste najamnik

Brainstorm
Gost
Brainstorm
2 godine prije
Reply to  Troglavski

slican misaoni model i ja koristim samo ja pocinjem sa dva covjeka, sa ekonomijom dvojice. eventualno ubacim trecega.
preporucujem!

Troglavski
Gost
Troglavski
2 godine prije

STIMULUS:
jedini nacin da objasnis nesto hrvatima je uz pomoc nogometa 🙂

Zamislite da drzava odluci da stimulise Hajduk. Svaka utakmica pocinje sa 2:0 za Hajduk (a ne 0:0)
Prvenstvo postaje nezanimljivo, niko vise ne gleda utakmice i nogomet propada
———————————–
Koompletna istorija zapadne civilizacije moze da stane u 3 rijeci:

ROMULUS, REMUS i STIMULUS

ROMULUS, REMUS – tako je pocelo
STIMULUS – tako ce zavrsiti

Klump
Gost
Klump
2 godine prije

Uvedit če martial plan izvinite zbog ,i pobrat če fizično zlato in upam na revolucijo.

AmADin_gospo
Gost
AmADin_gospo
2 godine prije

Ja mislim da bi trebali malo da istrazite sljedecu moju konstataciju, da Trump nije objavio rat kini i kineskim proiuvodjacima, nego americkim u kini. Kako sami navedoste, 85% uvoza u USA iz Kine vrse firme koje su u americkom vlasnistvu. Ja mislim da on njih pritisce da bi se vratile u USA, odakle su i pobjegle.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
2 godine prije

ne zaboravimo multiplikator – kapital koji ostane unutar zatvorenog sistema vrijedi toliko vise koliki mu je obrtaj.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik