Washington priznao „Armenski genocid“ – Turska ogorčena i najavljuje odgovor

Turski parlament će reagirat će na usvajanje rezolucije američkog Zastupničkog doma kojom se priznaje „Armenski genocid“ u Osmanskom Carstvu, izjavio je turski predsjednik Erdogan.

“Ova rezolucija je beskorisna. Turska to ne priznaje”, rekao je kratko turski predsjednik Erdogan, nakon čega se očekuje odgovor turskog parlamenta na rezoluciju. Kakav će on biti, to je teško pretpostaviti, ali je Ankara ranije u svojim odgovorima tražila određeni reciprocitet.

Američki Zastupnički dom je u utorak usvojio rezoluciju kojom se priznaje genocid nad Armencima u Osmanskom Carstvu. Nakon toga je američki veleposlanik pozvan je u tursko ministarstvo vanjskih poslova u Ankari na konzultacije.

CNN javlja kako je Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio rezoluciju kojom su masovna ubijanja Armenaca u Osmanskom Carstvu od 1915. do 1923. proglašena genocidom, a potom je podržao i uvođenje sankcija Turskoj zbog Sirije.

Američki veleposlanik u Turskoj David Satterfield pozvan je u ministarstvo vanjskih poslova u Ankari. Razlog poziva su usvajanje rezolucije o priznavanju genocida nad Armencima i prijedlog zakona o uvođenju sankcija Turskoj zbog njezine ofenzive u sjevernoj Siriji, izvijestila je novinska agencija Anadolu.

Iako pravno neobvezujuću rezoluciju o Armeniji u Zastupničkom domu, koji je pod kontrolom demokrata, ranije je osudilo tursko ministarstvo vanjskih poslova.

Turska odbacuje korištenje izraza genocid za opisivanje masovnog protjerivanja i ubojstva 1,5 milijuna Armenaca u Osmanskom Carstvu tijekom Prvog svjetskog rata. Ankara navodi kako je rezolucija “očigledno dizajnirana i  objavljena za unutarnju uporabu, te da je lišena bilo kakve povijesne ili pravne osnove i predstavlja politički korak bez značenja”.

Ankara također kritizira prijedlog zakona o sankcijama koji pogađa turske visoke dužnosnike i oružane snage, koja nikako “nije u duhu NATO saveza”.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu također tvrdi da je usvajanje rezolucije “osveta Ankari zbog vojne operacije protiv sirijskih Kurda, započete prije dva tjedna“, iako su se i Trump i Erdogan složili oko operacije i davanja roka Kurdima za povlačenje, što je na kraju iskoristila Rusija da dodatno proširi uvjete primirja i sjeveroistok Sirije vrati pod kontrolu Damaska. U tom smislu, sankcioniranje Turske od strane Kongresa nije u skladu s politikom Bijele kuće. Barem ne onom službenom.

“Rezolucija, koja je očito napravljena i prihvaćena za domaću potrošnju, lišena je bilo kakve povijesne ili pravne osnove. Osim toga, rezolucija nije pravno obavezujuća i predstavlja besmislen politički korak. Ova sramotna odluka onih koji mijenjaju povijest u političke svrhe je za našu vladu i za naš narod ništava“, poručio je ministar Cavusoglu.

Prema službenom stajalištu Ankare, između 300 i 500 tisuća Armenaca je umrlo od 1915. do 2023., ali većinom zbog „nemira tijekom Prvog svjetskog rata“. Podsjetimo da su važnu ulogu u etničkom čišćenju jugoistočne Turske odigrali i Kurdi, ali kako oni nemaju svoju državu ili entitet koji bi bio pravni sljednik kurdske zajednice iz tog vremena, nikada se nisu morali suočiti s optužbama za etničko čišćenje i genocid, iako aktualne kurdske vođe priznaju tu sramotu svog naroda i ispričali su se Armeniji za svoje sudjelovanje u „Armenskom genocidu“.

Brojni parlamenti, uključujući francuski, njemački, talijanski, ruski i kanadski, priznali su genocid nad Armencima.

Ranije je američki Kongres u usvajanju takve rezolucije blokirala zabrinutost da bi takva rezolucija mogla dodatno zakomplicirati odnos s važnim saveznikom u NATO paktu. Nakon ove odluke, ali još više zbog sankcija kojima se kažnjava tursko gospodarstvo, ponovno se otvara pitanje kakvog smisla ima ostanak Turske u Sjevernoatlantskom savezu?