4 fatalne greške ako tražite jeftine kupnje uz pomoć umjetne inteligencije

Istraživanje pokazuje da AI alati često daju netočne cijene ili preporučuju nestale ponude.

Mnogi kupci sve se više okreću alatima poput ChatGPT-a u potrazi za najboljim cijenama. Međutim, najnovija analiza upozorava da se na njihove preporuke ne treba bezrezervno oslanjati.

“Proizvod je koštao 1200 eura, a ja sam ga platio 798.” Ovako se prošle godine u intervjuu za TF1 radovao Corentin, koji je koristio umjetnu inteligenciju za pronalaženje najniže cijene. Detaljno je pregledavao cijene u različitim zemljama kako bi pronašao najbolju ponudu: “Vidim da je u Francuskoj 1096 eura, dok je u Belgiji, na primjer, 1012. Stoga je bolje otići na belgijsku stranicu”, dodao je.

Poput njega, mnogi Francuzi već koriste ove alate za kupovinu. Prema podacima tvrtke IBM iz siječnja 2026., četiri od deset Francuza već koriste ChatGPT ili slične alate za kupnju kućanskih aparata ili elektronike. Međutim, prema istraživanju portala Le Dénicheur.fr, koje prenosi RMC Conso, bilo bi pogrešno slijepo vjerovati umjetnoj inteligenciji. Razlog je taj što jezgreni modeli pronađu najnižu cijenu proizvoda u samo 2 do 5 od 10 slučajeva.

Portal je analizirao velike jezične modele, poput ChatGPT-a i francuskog Mistral AI-a, te identificirao četiri njihove uobičajene greške. Često se oslanjaju na podatke koji više nisu točni. Teško im je procijeniti cijene u stvarnom vremenu jer se one stalno mijenjaju, pa je njihova prosudba pristrana.

Umjetna inteligencija također može temeljiti svoju preporuku na neprovjerenim ili nepouzdanim izvorima, bez provjere postoji li prodavač uopće. U nekim slučajevima može usmjeriti kupca na nepouzdanu web stranicu i izložiti ga riziku.

Za razliku od klasičnih usporednika cijena, ovi modeli nemaju istu sveobuhvatnost. Ne pregledavaju cijelo tržište i mogu propustiti zanimljive ponude za potrošače. Ponekad se ovi modeli mogu nasamariti od strane stranica koje optimiziraju svoj prikaz kako bi ih prevarile marketinškim argumentima poput “šok cijena”, tako da kupac neće dobiti odgovarajući savjet.

Sve u svemu, ovo vrlo poučno istraživanje pokazuje da umjetna inteligencija ponekad prikazuje preniske cijene koje više nisu dostupne, što frustrira korisnika, ili pak predlaže previsoku cijenu, iako je on mogao pronaći bolju ponudu putem tradicionalne tražilice ili usporednika cijena.

Poruka je jasna: potrebno je biti svjestan ograničenja ovih alata i ne uzimati njihove tvrdnje zdravo za gotovo.