Preuzimanje kalifornijske kompanije Glass Imaging od strane OpenAI-a nije samo još jedna akvizicija u nizu — to je kupnja znanja koje je Apple godinama gradio, a zatim ga pustio da ode.
OpenAI je, prema informacijama koje je objavio Wall Street Journal, preuzeo Glass Imaging, start-up iz Los Altosa osnovan 2019. godine. Riječ je o kompaniji specijaliziranoj za poboljšanje fotografija na pametnim telefonima pomoću umjetne inteligencije. Prema istim navodima, vrijednost posla procijenjena je na više od 300 milijuna dolara, čime se vrijednost same kompanije utrostručila. Ni OpenAI ni Glass Imaging zasad nisu potvrdili transakciju.
No ono što OpenAI ovdje stvarno kupuje jest tim ljudi. Glass Imaging osnovali su Ziv Attar i Tom Bishop, dvojica bivših Appleovih inženjera koji su u Cupertinu radili upravo na fotografskim tehnologijama iPhonea. Njihovom timu pripisuje se razvoj slavnog Portrait moda. Otišli su, kako sami tvrde, jer su procijenili da je inovacija u tom području postala „inkrementalna” — da se više ne pomiču granice, nego samo dodaju sitni pomaci unutar komercijalnih okvira koje diktira iPhone.
Što se zapravo prodaje
Tehnološki pristup Glass Imaginga razlikuje se od uobičajenog. Njihove neuronske mreže trenirane su na različitim modelima uređaja kako bi prepoznale njihove specifične nedostatke i karakteristike. Obrada se ne događa nakon snimanja, nego u samom trenutku nastanka fotografije. Drugim riječima, kamera „zna” što snima i ispravlja se u hodu.
Je li to revolucionarno? Teško je reći dok tehnologija ne zaživi na većem broju uređaja. Zasad se pojavljuje samo na nekolicini modela, među kojima se spominje Honor 600. No logika je jasna: umjesto da se nedostaci senzora i optike krpaju u postprodukciji, oni se rješavaju prije nego što uopće nastanu.
Ono što ostaje otvoreno jest pitanje što će OpenAI s tim znanjem. Kompanija od 2025. godine razvija nekoliko projekata s Jonyjem Iveom, bivšim glavnim dizajnerom Applea, a glasine o vlastitom pametnom telefonu nikada nisu utihnule. Dolazak Glass Imaginga u njihove redove lako se uklapa u tu sliku. Alati poput ChatGPT-a moraju razumjeti svijet oko sebe, a dobar vid je za to ključan.
Raskorak između riječi i djela
Zanimljiv je, međutim, tajming. Sam Altman je, kao i Elon Musk, pozitivno odgovorio na poziv Darija Amodeija, šefa Anthropica, da se uspori tempo razvoja umjetne inteligencije. Investitori su tu ideju primili znatno hladnije, što je odmah oborilo vrijednosti dionica povezanih s tim sektorom. OpenAI je istovremeno odustao od izlaska na burzu.
Postavlja se pitanje koje izvorna vijest ne postavlja: ako je cilj usporiti, zašto se kupuje kompanija čija je jedina svrha ubrzati razvoj vizualne percepcije umjetne inteligencije? Odgovor je vjerojatno jednostavan — pozivi na oprez ne obvezuju one koji ih izgovaraju. Altman je svjestan da utrka u kojoj sudjeluje ne dopušta stajanje, bez obzira na javne poruke o odgovornosti.
Ovaj slučaj nije prvi put da Appleov kadar završava negdje drugdje. Godinama smo svjedočili odlasku ključnih ljudi iz Cupertina prema konkurenciji, a svaki takav odlazak bio je signal da se unutar kompanije nešto koči. Kada dvojica inženjera koji su stvorili Portrait mode zaključe da je inovacija postala „inkrementalna” i odu graditi vlastitu kompaniju, to govori više o Appleu nego o njima.
Ono što iz ove priče treba izvući nije brojka od 300 milijuna dolara. To je činjenica da se ključna tehnološka znanja sele iz kompanije koja ih je stvorila u kompaniju koja ih tek namjerava iskoristiti. Vlasništvo nad tehnologijom sve manje znači vlasništvo nad ljudima koji je razumiju — a upravo ti ljudi određuju kamo ide razvoj. Dok se u Europi i Hrvatskoj još raspravlja o regulaciji umjetne inteligencije, američke kompanije već kupuju jedne druge kako bi osigurale stručnjake. Regulatorni okvir dolazi uvijek prekasno, i to nije slučajno.