OpenAI je u utorak objavio da je njegov nerazumni model umjetne inteligencije riješio Navier-Stokesov problem, jedan od sedam Milenijskih problema, i to u samo 88 sati uz pomoć 10.000 AI agenata.
Riječ je o jednom od najtežih otvorenih pitanja u matematici, koje se tiče jednadžbi koje opisuju kretanje fluida poput zraka i vode, a koriste se u dizajnu zrakoplova, vremenskoj prognozi i proučavanju protoka krvi. Tvrtka tvrdi da je njezin rad pokazao da se te jednadžbe s vremenom mogu raspasti, što odgovara na pitanje postavljeno u sklopu Milenijskog problema. Ipak, ova objava odmah je izazvala sukob s konkurentskim istraživačima oko pitanja tko je zaslužan za otkriće.
Mark Chen, glavni istraživački direktor OpenAI-ja, kazao je novinarima kako je riječ o značajnoj prekretnici za istraživanje umjetne inteligencije te da obećanje za svijet leži u činjenici da će i najteža pitanja postati moguće odgovoriti. Svaki Milenijski problem nosi nagradu od milijun dolara, a od objave popisa 2000. godine riješen je samo jedan. OpenAI kaže da neće tražiti novac ako njihov nalaz bude potvrđen.
Spor oko zasluga
OpenAI je u blog postu objavio da je s treniranjem novog modela počeo krajem kolovoza, a nakon što su se pojavile glasine da je konkurencija riješila neke od Milenijskih problema, sustav je usmjeren na svih šest preostalih otvorenih pitanja. Rad na Navier-Stokesovoj jednadžbi pokazao je neočekivani napredak, pa je tvrtka u njega uložila golemu računalnu snagu. Troškovi su, kako kaže Chen, iznosili više milijuna dolara, što je otprilike tisuću puta više od iznosa koje je tvrtka potrošila na ranije matematičke rezultate.
Međutim, objava je stigla samo nekoliko sati nakon što su Tristan Buckmaster sa Sveučilišta New York i Levent Alpoge, koji radi u OpenAI-jevoj konkurentskoj tvrtki Anthropic, objavili vlastiti rad uz pomoć umjetne inteligencije o tri povezane jednadžbe. Buckmaster je u izjavi rekao da se OpenAI uhvatio problema tek nakon što se pročulo za njegovo istraživanje te da je krenuo istim neobičnim pristupom koji su on i Alpoge razvijali mjesecima. OpenAI-jevi istraživači poriču da su imali pristup radu konkurentskog tima i kažu da su predložili podjelu zasluga prije nego što su shvatili da Buckmaster i Alpoge nisu u potpunosti riješili problem.
No, u kasnijoj objavi na mreži X, OpenAI je priznao da se ne može u potpunosti isključiti mogućnost da su de-identificirani podaci proizašli iz korištenja njihovih proizvoda od strane konkurentskog tima pomogli u poboljšanju njihovih modela. Ovo otvara pitanje koje izvor nije postavio: koliko je uopće etično koristiti podatke korisnika vlastitih proizvoda za treniranje modela koji potom rješavaju probleme za koje konkurencija tvrdi da su njihovo autorsko djelo?
Što donosi budućnost?
OpenAI tvrdi da je riješio problem u samo 88 sati, ali prema pravilima nagrade, rješenje mora biti objavljeno u recenziranom časopisu i preživjeti dvije godine nakon prihvaćanja u matematičkoj zajednici prije nego što Clay Mathematics Institute uopće sazove odbor za razmatranje rada. Martin Bridson, predsjednik Instituta, izjavio je da je proces evaluacije namjerno spor i da će biti apsolutno rigorozan.
Ovo nije prvi put da umjetna inteligencija potresa svijet matematike. ChatGPT-stil AI već je revolucionirao područje brzim rješavanjem poznatih, dugo neriješenih problema, ali je istovremeno pokrenuo raspravu o tome treba li strojno generirane odgovore uopće smatrati pravim ljudskim razumijevanjem. Postavlja se i pitanje tko je uopće vlasnik znanstvenog otkrića kada ga generiraju algoritmi trenirani na podacima čiji autori nisu ni svjesni da sudjeluju u takvom pothvatu. Dok se matematička zajednica priprema za dvogodišnju provjeru, ostaje nejasno hoće li ovo otkriće biti priznato kao pravo rješenje ili će ostati samo još jedan dokaz da se granice ljudskog znanja sve više pomiču u smjeru koji nitko nije mogao predvidjeti.