fbpx

Kineski plan “dužničke diplomacije” – Brojke koje daju CIA i MMF govore suprotno

yuan

Pitanje provodi li Kina plan “dužničke diplomacije” kroz inicijativu “Novi put svile” je potaknula međunarodnu raspravu.

Na primjer, prema Ibrahimu Mohamedu Solihu, novoizabranom predsjedniku Maldiva, otočne zemlje u Indijskom oceanu, odgovor je da.

U svom obraćanju u subotu je Ibrahim Mohamed Solih kazao kako je ulaganje Kine u Maldive znatno povećalo dug zemlje i izjavio da je Kina “opljačkala državnu riznicu”. Zaključio je da su Maldivi sada suočeni s dužničkom krizom.

Druge zemlje, kao što su Malezija i Šri Lanka, kao i brojne afričke zemlje, također su otvorile pitanje vezano za kineski cilj “dužničke diplomacije” putem svog velikog infrastrukturnog i trgovinskog projekta. Ova je rasprava privukla pozornost i kineskih stručnjaka koji su za Global times iznijeli brojke o kineskim ulaganjima i njihovim učincima na nerazvijene i zemlje u razvoju.

Naše je čvrsto uvjerenje da problem duga neke nacije mora biti prikazan matematički. Međunarodna i pouzdana financijska statistika mora imati posljednju riječ i svaka javna rasprava bi se trebala temeljiti isključivo na tim podacima, za Global times pišu akademici Feng Da Hsuan i Liang Haiming .

U tu svrhu, kako bi došli do istine, statistika koju koristimo u ovom članku ne dolazi iz Kine. Razgovarajmo o problemu duga Maldivi. Koliko je dug velik? Solih nije iznio nikakve brojke, pa ćemo koristiti brojeve koje su objavili CIA i Međunarodni monetarni fond.

Prema podacima koje je objavila CIA, 2017. godine je državni dug Maldiva bio 68,1 posto BDP-a. Globalno su Maldivi na 53. mjestu i imaju manji dog od Indije (70,2%) i Šri Lanke (79,4%). U iznosu je 2017. dug Maldiva iznosio 4,55 milijardi dolara, dok je inozemni dug 31. prosinca 2016. iznosio 848,8 milijuna dolara.

Brojke koje daje MMF su čak niže od onih koje iznosi CIA. Statistike MMF-a pokazuju da je državni dug Maldiva iznosio 34,7 posto BDP-a i da bi  2021. mogao porasti na 51,2%.

Postoji značajna razlika između domaćeg i inozemnog duga. Za prikupljanje novca za dug nacije znači da će središnja država izdavati obveznice. Budući da nacionalni dug Maldiva, kako kaže CIA, iznosi 68,1% BDP-a, to znači da je vlada prikupljena sredstava trošila za administrativne i medicinske troškove, školarine i druge javne rashode.

U tom smislu, omjer nacionalnog duga u odnosu na BDP odražava samo količinu  državnih obveznica, a to nema baš nikakve veze s  Kinom.

Prema definiciji MMF-a i Svjetske banke, inozemni dug je stroga odgovornost stanovnika neke zemlje za dogovoreni povrat nepodmirenih obveza.

Vanjski dug zemlje se uglavnom koristi kao model prikupljanja sredstava za ulaganja u promicanje gospodarskog rasta ili kompenzaciju fiskalnog deficita.

Stoga, ako predsjednik Maldiva smatra da njegova zemlja ima problem s kineskim dugom, treba ga podsjetiti da prouči najnovije podatke. Na primjer, od 848,8 milijuna dolara inozemnog duga Maldiva, koji postotak otpada na Kinu? Štoviše, koliko je zaduživanje u Kine stimuliralo rast BDP-a Maldiva i koliko se radnih mjesta otvorilo?

Drugo, kao što je spomenuto od samog početka u spominjanju kineske “dužničke diplomacije”, također trebamo istražiti i problem duga Malezije, što će nam omogućiti potpuno razumijevanje temeljnih pitanja.

Malezijski premijer Mahathir Mohamad i ministar financija Lim Guan Eng su nedavno istaknuli kako će od kraja 2018. godine dug Malezije iznositi 80,3 posto BDP-a, znatno više od razine od 50,9 posto koju je objavio bivši premijer Najib Razak. Dvojica malezijskih političara su optužili Kinu da je glavni uzrok visokog duga zemlje.

Zanimljivo je da je bivši premijer Najib Razak nedavno dao izjavu u kojoj navodi da su brojke nove vlade netočne i ne otkrivaju detalje o trenutnom iznosu duga. Prema Najibu, ove bi informacije omele financijska tržišta i alarmirale kreditne rejting agencije. Doista, informacije bi utjecale na povjerenje stranih ulagača u vezi Malezije.

Normalno je da se u mnogim zemljama politička vlast smjenjuje, ali financijska statistika, objavljena prije i poslije takvih promjena, ne bi trebala pokazivati tako velike praznine.

Ono što se pokazuje jest da sadašnja ili bivša vlada skriva podatke o dugu zbog političkih i ekonomskih razloga. Zbog globalnog povjerenja u Maleziju ovo traži pojašnjenje.

Sadašnja malezijska vlada bi trebala bi otkriti postotak inozemnog duga prema Kini u odnosu na cijeli dug. Ako Kina nije najveći vjerovnik, tko jeste?

Problemi s dugom zemalja uključenih u “Novi put svile” nisu nužno povezani s projektima iz ove inicijative. I prije pokretanja ovog projekta su mnoge zemlje i regije već imale visoke razine duga, a Kina tim državama nikada nije bila najveći kreditor.

Dugovi su nastali uglavnom dugoročnim zaduživanjem u drugim zemaljama i / ili kod međunarodnih financijskih organizacija. Vjerujemo da bi odgovarajući stupanj vanjskog duga mogao pomoći gospodarskom razvoju zemlje. U današnjem konkurentnom okruženju zemlja koja može privući i zadržati velike količine ulaganja s niskim troškovima ima konkurentsku prednost. Takva situacija odražava financijsku snagu, a ne slabost.

Uzmimo Kinu kao primjer. Nema sumnje da je zbog brzog gospodarskog rasta Kina, računajući nominalni BDP, postala drugo najveće svjetsko gospodarstvo. S jedne strane, Kina je imala koristi od politike reformi i otvaranja koja traje već 40 godina. S druge strane, Kina je također imala koristi od kontinuiranog priljeva stranih izvora.

Također vjerujemo da ako ekonomije koje su dio “Novog puta svile” mijenjaju svoje politike i prestanu se držati niskih troškova i održivih stranih investicija, imat će vrlo neizvjesnu gospodarsku budućnost.

Mnoge zemlje i regije “Novog puta svile” su dobile kredite iz europskih zemalja, Sjedinjenih Država, Japana, pa čak i Indije. Zašto se takvi zajmovi vide u pozitivnom svjetlu, dok su oni iz Kine “dužnička diplomacije”?

Naposljetku, kada se rasprava temelji na međunarodno prihvaćenim brojkama, jasno je da se tvrdnje u kineskoj “dužničkoj diplomaciji” ne temelje na stvarnim brojevima, nego su političke izjave.

Međutim, kada bi to bio slučaj samo kod brojeva, zasigurno bi bilo rješenja. No, teško je da se za politički problem može naći jednostavno rješenje, ako se uopće moguće pronaći, zaključuju Liang Haiming s Istraživačkog instituta China Silk Road Ivalley i Feng Da Hsuan s istog instituta, ali koji je radio i kao bivši potpredsjednik istraživačkog odjela na Sveučilištu Texas u Dallasu.

Global Times

0 0 vote
Ocijenite članak
Sviđa li vam se Logično? Ako niste već lajkali, učinite sada: ❤
Pretplati se
Obavijest
guest
11 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije

Uz Rusiju i Kina postaje dežurna babaroga, za sve koji trebaju opravdati svoju nesposobnost ili se nekom dodvoriti.
Veoma je interesantna razlika u procjeni . Razlika je 100%!
Jedni kao da govore :” Još malo pa će te nam morati dat ustupke za nove kredite”. U isto vrijeme drugi poručuju:” Sigurni ste za investicije i možete se još jako puno povoljno zadužiti!!! ………..Ups! previše ste zaduženi sad morate postupiti po našim direktivama i “privatizirat” sve živo i mrtvo!”.

kiki
Gost
kiki
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

Bah. Da interesantna. Ovo je nevjerojatna diskrepancija….možda je Kinezima i bio cilj da na to ukažu. U svakom slučaju pitanje je opravdano: koliko ste dužni Kini. Ali i još nešto, otprilike, ‘ jeste spremili lovu u džep?’ Naime, posuđenalova mora proizvest efekte vidljive u povećanoj proizv./nac.dohotku.
Kod nas nije tako…ma hajde, nije to nikad ni ušlo u RH. Netko otvorio potraživanje, netko potpisao dug…imam osjećaj da će ovo trebat ponavljat na portalu….

jezevakucica
Gost
jezevakucica
2 godine prije

Imam hektar zemlje a kupim na kredu kombajn i A4da selo vidi.Kada treba vraćati kredit onda ide priča kako je udarila tuča,kiša a iza njo i suša.Pomagaj državo elementarna glupost ovaj nepogoda me napala.Pa tu je remont migova,onda više nije jer su f16 ljepši,bolji i stariji.A dug što vanjski što unutarnji raste li ga raste.Samo čekam kako će i nama poput Maldiva i onih drugih M Kina ili Rusija biti krive.

Amater
Gost
Amater
2 godine prije

Uredu je kad si prezadužen kod MMF a i Svjetske banke …. ali kod Kine nikako 🙂

Lurker
Gost
Lurker
2 godine prije
Reply to  Amater

Naravno, zapad kroz banke vlada svjetom, ne zele konkurenciju. Mene osobno sve ovo sve vise plasi – jako me podsjeca na situaciju prije 1 svjetskog rata, samo umjesto Britanije je Amerika a umjesto Njemacke Kina, a EU je Francuska.

anti-sistem
Gost
anti-sistem
2 godine prije

Banke su mjesto najvećih prevara i krađi u ljudskoj povijesti. Zadnjih 300 godina cijeli svijet su preuzele zapadne privatne banke i zadužile skoro sve države svijeta. Jedine države koje su bez privatne centralne banke su Sirija,Sjeverna Koreja i Iran. Ne znam je li Kina ima neke planove da uništava države dugovima,ali to MMF i Svjetska Banka rade odkad su nastali.

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije

Da sam ja Kina, postavio bi ovome iz Maldiva javno pitanje: koliko ste kome dužni, i koliko od toga ste dužni nama, Kini?

Pa da vidimo koliko je car gol.

Pljuc!

P.S: i sve prema podacima CIA.. najvjerodostojnije agencije na svijetu.

Ma nemoj mi reći.. ?

čoban Đuro
Gost
čoban Đuro
2 godine prije

Dobiš dozvolu da slikaš te slike na papiru koje se zovu novac.privatni si bankar ,kao one u Americi,tada je to novac bez pokrića sve dok se ne uvali kao kredit onima koji ga nemaju dovoljno,dobe se jamstva dali državna ili hipotekarna od fizičkih osoba ,tako štampanom novac dobije pokriće,i lijepo raste dalje sa vremenom kroz kamatu ,pa zateznu uvećanu.Od starogt odijela jednoga čovjeka napravi se toliko novca da ga ne može zaraditi isti cijeli život.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
2 godine prije

kina će zauzeti svoje mjesto, kao I rusija, u svjetskoj areni pa bilo to amerikancima krivo ili drago

Splitexpress
Gost
Splitexpress
2 godine prije

Ameri su složili globalizaciju,naravno sa namjerom osiguranja vlastitog povlaštenog položaja,ali bio je to račun bez krčmara jer su mali žuti potiho iskoristili priliku koja im se pružila?Budimo realni,rezultat bi bio isti ali bi cijena bila veća i bez globalizacije,jer prije petsto godina Kina je bila najbogatija zemlja na svijetu?Ameri su sada kao kockari,sve su spremni uložiti na posljednju kartu,iako i sami znaju da je blef,naprosto broj stanovnika je nešto što se ne može nadoknaditi bilo kakvim blefiranjem,i veće sile u povijesti su se gasile,nije bez osnove ni naša narodna “Svaka sila za vremena!”

Chudo-Yudo
Gost
Chudo-Yudo
2 godine prije
Reply to  Splitexpress

Americki narod nema nista s FED-om i dubokom drzavom. Prestanite ljudi generalizirati nacije jer nemate pojma sto pricate i kakvo zlo sirite. Ljudi u SAD-u pate. Cinisti u suradnji s domacim izdajicama su drzali sve konce. Polako se sve mijenja i dobit ce obrnuto-proporcionalnog od onog sto su trazili. Htjeli su porobiti svijet, pretvorit ce sebe u roblje. Samo vasi “balkanski mediji s bugarske planine” vide u svakoj zavjeri Ameriku. Nije americki narod vodio ratove “pametnjakovici” s bugarske planine, niti ih se pitalo.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik