fbpx

Od krize, trgovinskog rata i sankcija do velikog rata je vrlo mal put

Trgovinski rat SADa i Kine

Nakon rasta većine kineskih, europskih i američkih tržišta dionica ovog tjedna, zbog nade da takozvani “trgovinski sukob” neće biti toliko “ratni” od očekivanog, Kina je upravo “bacila bombu” koja će zasigurno uskrsnuti punopravni trgovinski rat.

Nakon što je predsjednik Trump uveo nove carine od 10% na kineski  uvoz vrijedan 200 milijardi dolara, a uvedene carine će u budućnosti na rasti do 25%, dva tabora su se vratila napetostima.

Ranije ovog tjedna je Kina navodno umanjila tim na “izaslanstvo srednje razine”, koje će iz Kine putovati u glavni grad Sjedinjenih Država kako bi se stvorili uvjeti za posjet zamjenika premijera Liu Hea.

Ova vijest je ulila nadu u mogućnost pregovora između dvije sile i njihova pozitivnog ishoda.

Međutim, sada je sve gotovo. The Wall Street Journal je jučer izvijestio kako je, prema njegovim izvorima, Kina odbila prijedloge za slanje dvije delegacije u Washington.

Kineski dužnosnici kažu kako ih je ova taktika pritiska potaknula da ne surađuju po takvim uvjetima.

Odbijajući sudjelovati u razgovorima  Peking slijedi svoje obećanje prema kojem neće sudjelovati u pregovorima pod prijetnjom ili pritiskom.

“Sve što rade u Sjedinjenim Državama ne daje nikakav dojam iskrenosti i dobre volje”, izjavio je na tiskovnoj konferenciji u petak glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang.

“Nadamo se da će američka strana poduzeti mjere kako bi ispravila svoje pogreške”, dodao je Shuang.

Kineski odgovor na carine Sjedinjenih Drzava

Ray Dalio, osnivač Bridgewatera, upozorava da su trenutne trgovinske napetosti identične onima iz tridesetih godina prošlog stoljeća.

“Mislim da je razdoblje od 1935. do 1940. godine najbliže trenutnom razdoblju. I kada razmišljamo o odnosima Washingtona i Pekinga, vrijedilo bi se sjetiti onoga što se tada dogodilo”, rekao je Ray Dalio.

Da bismo bili jasni, ne kažem da smo na putu ka oružanom sukobu, ali kažem da moramo paziti kojim put idemo, s obzirom na uzročno-posljedične odnose na nas je naučila povijest i koje su opisane u predlošku. Ovaj izvadak opisuje kako su se gospodarski i politički uvjeti kasnih tridesetih godina razvili u ratove koji su im uslijedili”, podsjeća Ray Dalio.

U svom radu je opširno opisao kako se od trgovinske neravnoteže do financijske krize ulazi u eru monetarnog rata, koji se pretvara u trgovinski i na kraju u oružani sukob velikih razmjera.

Za Drugi svjetski rat podsjeća da je on zapravo počeo 1930. godine, kada je carinama “Smoot-Hawley” pokrenut trgovinski rat.

Japanski resursi su 1931. bili nedovoljni i zbog toga je pokrenut napad na kinesku Mandžuriju. Razlog je bio isključivo pristup resursima. SAD su htjele da Kina bude slobodna od japanske kontrole, jer su se natjecale za nadzor nad prirodnim resursima, posebice naftom, gumom i kositrom iz jugoistočne Azije. Istovremeno su Japan i SAD imali vrlo razvijenu bilateralnu trgovinu.

Godine 1931. je depresija u Japanu bila toliko jaka da je Japan od zlatnog standarda prešao na plutajući jen, koji je znatno deprecirao, ali su velike fiskalne i monetarne reforme dovele do toga da je Japan bio prva zemlja koja doživljava oporavak i snažan rast, koji je trajao do 1937.

U Japanu 1932. dolazi do velikih unutarnjih sukoba, što je dovelo do propalog puča i masovnog porasta desničarskog nacionalizma i militarizma. U razdoblju od 1931. do 1937. je vojska preuzela kontrolu nad vladom i povećala svoju kontrolu nad gospodarstvom.

Parada Hitlerov 50 rodjendan Berlin, April 20, 1939
FOTO: Nacistička parada Berlin, 20. april 1939

U Europi 1933. Hitler dolazi na vlast u Njemačkoj. Podršku birača je dobio kao  populist koji je obećavao kontrolu nad lošim gospodarstvom, da će unijeti red u politički kaos demokracije tog vremena i kako  će se boriti protiv komunista. U samo dva mjeseca od kada je imenovan za kancelara, uspio je preuzeti potpunu kontrolu nad zemljom, koristeći se izgovorom očuvanja nacionalne sigurnosti. Reichstag je usvojio zakon koji mu je praktički dao neograničene ovlasti, djelomično zbog zabrane rada političkih protivnika i uvjeravanja nekih umjerenjaka da je to bilo neophodno. Odmah je odbio plaćati ratnu odštetu, izišao je iz Lige naroda i preuzeo kontrolu nad medijima. Da bi stvorio snažnu ekonomiju i pokušao dati prosperitet ljudima, stvorio je gospodarstvo pod kontrolom države, bolje rečeno njegove nacističke stranke.

Na primjer, Hitler je bio uključen u projekt Volkswagena za izgradnju pristupačnijeg automobila za obične Nijemce i naredio je izgradnju nacionalnih njemačkih autocesta. No, vjerovao je da je njemački potencijal ograničen zemljopisnim granicama, kako nema odgovarajuće sirovine za hranjenje industrijskog vojnog kompleksa i da njemački narod mora biti etnički ujedinjen.

Istodobno, Japan je sa svojim zapovjedništvom postajao sve jači, posebice zbog izgradnje vojno-industrijskog kompleksa, vojske koja je namjeravala štititi svoje baze u Istočnoj Aziji i Sjevernoj Kini, ali i širiti svoju kontrolu nad drugim teritorijima.

Njemačka je također pojačala izgradnju svog vojno-industrijskog kompleksa i odlučila se proširiti ​​susjedne zemlje.

Godine 1934. dolazi do velikog pomora u nekim dijelovima Japana, što je uzrokovalo još više političkih turbulencija i jačanja desničarskog militarističkog i nacionalističkog pokreta. Budući da slobodno tržište nikada nije radilo u  korist ljudi, to je dovelo do jačanja zapovjedne ekonomije.

Konačno i Njemačka 1936. vojno preuzima Porajnje, a 1938. je pripojila Austriju.

Japan 1936. potpisuje pakt s Njemačkom, a iste godine FED pooštrava svoju politiku, što je uzrokovalo slabljenje osjetljivog gospodarstva, ali su oslabile i ostale velike ekonomije.

Godine 1937. započinje japanska okupacija Kine, a započeo je Drugi kinesko-japanski rat. Japanci su preuzeli Šangaj i Nanking, ubivši oko 200 000 kineskih civila i zarobljenika. Sjedinjene Države su podržale kinesku vladu Chiang Kai Sheka u borbi protiv Japana borbenim zrakoplovima i pilotima, čime su neizravno uključile rat.

Njemačka je 1939. napala Poljsku, čime je Drugi svjetski rat službeno započeo i u Europi. 1940. Njemačka je već okupirala Dansku, Norvešku, Nizozemsku, Belgiju, Luksemburg i Francusku.

Shema Raya Dalia o putu ka ratu
FOTO – Shema Raya Dalia o putu ka ratu kojeg se još uvijek može izbjeći

Tijekom tog vremena je većina tvrtki u Njemačkoj i Japanu ostala u javnom vlasništvu, ali je njihova proizvodnja pod kontrolom vlada bila potpora ratu.

Henry Stimson 1940. postaje je američki državi tajnik rata. Sve više je koristio agresivne ekonomske sankcije protiv Japana, što je kulminiralo Zakonom o kontroli izvoza od 2. srpnja 1940. godine. U listopadu iste godine je uveden embargo, ograničavajući “svo željezo i čelik u destinacije osim Velike Britanije i naroda zapadne hemisfere”.

Od rujna 1940. godine, kako bi dobio više sredstava i iskoristio prednosti europske preokupacije ratom na svom kontinentu, Japan je napao nekoliko kolonija u jugoistočnoj Aziji, počevši od francuske Indokine. 1941. je Japan proširio svoj doseg oduzimanjem rezervi nafte u nizozemskim “Istočnim Indijama” i “Južnu resursnu zonu”, koja je postala dio japanske “Velike Istočne Azije”. “Južnu resursnu zonu” su činile uglavnom europske kolonije u Jugoistočnoj Aziji, čije je osvajanje omogućilo Japanu pristup ključnim prirodnim resursima, od kojih su najvažniji bili nafta, guma i riža. “Velika Istočna Azija” je bio blok azijskih zemalja koje je kontrolirao Japan, ali prethodno u njima nije bilo zapadnih sila.

Japan je tada okupirao pomorsku bazu u blizini filipinskog glavnog grada Manile, čime je zaprijetio napadom na cijele Filipine, koji su u to vrijeme bili američki protektorat. Kako bi pomogli saveznicima bez potpunog ulaska u rat, 1941. Sjedinjene Države započinju svoju politiku “posuđivanja”. Prema ovoj politici, SAD su “besplatno” slale naftu, hranu i oružje savezničkim narodima. Ta je pomoć u današnjem iznosu vrijedila preko 650 milijardi dolara. Politikom o najmu brodova, iako nije bila izravna objava rata, završila je neutralnost Sjedinjenih Država.

U ljeto 1941. godine američki predsjednik Roosevelt naređuje zamrzavanje sve japanske imovine u Sjedinjenim Državama i zabranjuje izvoz nafte i plina u Japan. Japan je izračunao da će ostati bez nafte u dvije godine. U prosincu 1941. Japan napada Pearl Harbor, te britanske i nizozemske kolonije u Aziji. Iako nije imao plan ući u puni rat, htio je uništiti Pacifičku flotu koja je zaprijetila Japanu. Japan je također vjerovao da će SAD biti oslabljene s ratom na dva fronta, te da su japanski totalitarizam i zapovjedni vojni-industrijski kompleks, uz istovjetan kakav je imala Njemačka, nadmoćniji sustava individualnog kapitalizma kakav je postojao u Sjedinjenim Državama.

No, vojna pitanja i kako je tekla povijest Drugog svjetskog rata su ovdje sporedni. Bit onoga što je htio reći Ray Dalio jeste da krize koje se pokušavaju riješiti trgovinskim ratovima, sankcijama i embargom vel lak može uzrokovati vojni odgovor pogođene strane. Konačno, ratovi su se uvijek vodili iz ekonomskih razloga, a aktualna situacija u svijetu ne obećava dobro. Ipak, još uvijek nijedna od velikih ekonomija nije dosegla točku na kojoj nema dovoljno resursa za gospodarski rast, stoga ima nade i manevarskog prostora da se izbjegne scenarija o kojem govori Ray Dalio.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
28 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Izbornik