fbpx

U trgovinskom ratu SAD-a i Kine pobjednik je ruski kolhoz “Partizan”

rusija hrana proizvodnja

Trgovinski sukob između Kine i Sjedinjenih Država i uzajamno uvođenje carina od strane obiju zemalja su pozitivno su utjecali na rusku poljoprivredu, koja se, nakon rekordnih prinosa žitarica, sada okrenula još jednoj kulturi – soji. Kinesko tržište soje, kojeg su sada napustili američki proizvođači, zauzimaju poljoprivrednici s ruskog Dalekog istoka, izvještava WSJ. U isto vrijeme, kako ističe list, malo je vjerojatno da će Rusija uspjeti zauzeti mjesto Sjedinjenih Država, jer nema pogodnu klimu.

“Velika kolektivna zadruga “Partizan” iz Amurske regije Rusije je trebala biti u ropotarnici povijesti, zajedno s tisućama drugih kolektivnih zadruga koje su propale nakon raspada SSSR-a”. Međutim, “Partizan” je imao najveću žetvu u svojoj 90-godišnjoj povijesti. Kolektivna zadruga je kupila novu tehniku i radnicima isplatila rekordne premije, piše The Wall Street Journal.

Tajna uspjeha “Partizana” je jednostavna – uzgaja soju, a njezino glavno prodajno tržište, Kina, udaljeno je samo nekoliko desetaka kilometara, ističe WSJ.

Autor članka primjećuje je zbog “trgovinskog rata” s Pekingom, kojeg je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, Amerika je praktično zaustavila izvoz soje u Kinu, koja je glavni svjetski potrošač te kulture.

Unatoč činjenici da su kineski dužnosnici u pozadini tekućih kinesko-američkih trgovinskih pregovora ponovili svoju spremnost na povećanje kupnje američke soje, ishod tih pregovora je nejasan, što je nedavno izazvalo visoku volatilnost na američkom tržištu dionica tvrtki za proizvodnju i prodaju soje.

U međuvremenu su ruski poljoprivrednici brzo preuzeli dio izgubljenog američkog tržišta, piše WSJ.

Prema kineskim podacima, ukupna trgovinska razmjena između Moskve i Pekinga je prošle godine porasla za više od 27% i dosegla 100 milijardi dolara. Iako nafta, plin i metali čine najveći dio trgovine, ruski poljoprivredni izvoz u Kinu također raste, uključujući soju, čiji se izvoz u protekle četiri godine povećao za više od deset puta, na gotovo milijun tona.

“U središtu ovog jačanja trgovine su osobne inicijative predsjednika Kine Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji su stvorili partnerstva s ciljem izazivanja Washingtona, kako diplomatski tako i ekonomski”, ističe američki list.

Međutim, stručnjaci kažu da, bez obzira na inicijative državnih čelnika, mala i srednja poduzeća uvijek postaju okosnica svakog trgovinskog odnosa, što se može vidjeti iz primjera ruskog izvoza soje u Kinu, koji raste uglavnom putem privatnih investicija i nedržavnih zadruga, sljednica sovjetskih “kolohoza”.

Kako bilježi WSJ, rusko je gospodarstvo dugo godina bilo usredotočeno na Europu, što je rezultiralo time da su mjesta kao što je Razdolnoje u regiji Amur bila “bez posla”.

Ali od 2012. godine Rusija sve manje trguje sa svojim zapadnim susjedima i sve više s Kinom i situacija se počela mijenjati. Kako je novinarima kazao direktor “Partizana”, Viktor Silohin, ako je ranije svoj usjev morao odnijeti u najbliži preradni centar u Irkutsku, koji se nalazi 3200 km zapadno od sela, danas u regiji Amur postoje čak tri slična postrojenja na kineskom tržištu.

Zbog prihoda “Partizana” od prodaje soje u selu Razdolnoje su proveli popravke u seoskoj školi, obnovili kliniku i stadion.

“Živahne, dobro uređene ulice sela su u snažnom kontrastu s gotovo napuštenim selima ovog područja”, piše dopisnik američkog lista.

Sada se postavlja pitanje može li Rusija povećati proizvodnju soje na razinu na kojoj može zadovoljiti značajan dio kineske potražnje? Ruski izvoz trenutno pokriva samo oko 1% kineskog tržišta, čiji se obujam procjenjuje na 90 milijuna tona godišnje. Iako se dužnosnici Amura nadaju poslu u cijeloj regiji i obećavaju da će tijekom nekoliko godina povećati prinose soje za pola do dva milijuna tona, klimatski uvjeti, odnosno nepredvidive oborine i hladnoća, vjerojatno neće omogućiti Rusiji da postane “vodeća sila na tržištu soje”, vjeruje autor.

Sada i najbolje amurske poljoprivredne zadruge proizvode dva puta manje soje od prosječne plantaže u središnjim dijelovima Brazila, zemlje koja je glavni dobavljač soje za Kinu, kaže članak.

No, Rusija ima nepregledna prostranstva na kojima može uzgajati soju, a prednost za proizvođače su izuzetno niski troškovi prijevoza, priznaje autor. Glavni grad Amurske regije, Blagoveščensk, udaljen je samo deset minuta vožnje autobusom od središta dvomilijunskog kineskog grada Heihe.

Amurski dužnosnici se nadaju kako će rast izvoza soje biti početak veće ekspanzije izvoza u ruskoj poljoprivredi. Kao što kolumnist WSJ podsjeća, Kina je u siječnju ukinula zabranu uvoza ruskih mliječnih proizvoda i pilećeg mesa, a uskoro će biti dovršen prvi most između Rusije i Kine preko Amura. Nakon toga, do 2020., pojavit će se i prvi željeznički most, što će biti snažan poticaj za rast trgovine.

O strukturi kolektivne zadruge u selu Razdolnoje u ruskoj Amurskoj regiji WSJ ne piše ništa, čak ga i ne spominje pod tim imenom, nego koristi riječ farma, što je netočan izraz za kolektivne poljoprivredne zadruge koje su divlju privatizaciju preživjele samo u Rusiji, dijelom u Ukrajini i Moldaviji, odnosno u samoproglašenom Pridnjestrovlju.

WSJ / Wiki / Kolhoz

 

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
23 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
preseren3
Gost
preseren3
1 godina prije

U poslednje vrijeme neke neobične tvrdnje?
SAD su “napustile” Kinesko tržište soje?
Koliko ja znam, Kinezi su ih šutnuli zbog sankcija!!!
Milijuni tona sada plesnive po travnjacima SAD, izmislili su plastične spremnike veličine fudbalskog igralište, jer NE MOGU prodati!
Soja je vrlo osetljiva na vlagu…
Trump je smislio neke subvencije, pomoč, a znamo, ništa ne može nadoknaditi gubitak.
Sada Kinezi kupuju svugdje po svijetu i SRETNI SU, što ova soja nije GMO…..

eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

a što drugo očekivato od wsj. stječem dojam da ne postoje drugi mediji osim američkih mainstream medija poput wsj, wp, nyt, cnn-a I drugih a znam da ih ima I to dobrih i sa člancima prevedenim na engleski ako već prevoditelji ne znaju ruski ili kineski

evo recimo još ne prenose informaciju da recimo brazil odbija dati teritoriju brazila za vojnu intervenciju amerikanaca na venezuelu jer im za to treba odluka parlamenta a 70% parlamenta se protivi tome što nam opet govori nešto o raspoloženju naroda u brazilu a protiv intervencije u venezueli protiv madura a odmah smo saznali ovdje na portalu da je brazilski predsjednik bolsonjero podržao oporbenjaka guaida u venezueli I to prije smo saznali nego što su mnogi u svijetu za to saznali

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Ima bolja informacija od kineza koji traze od rusa da im zamjene uvoz soje iz SAD: navala kineskih trgovaca na ruse da im proizvode organsku soju za ljudsku ishranu koja je skuplja. Za njima su kenuli i iz drugih azijsjih drzava sa istin zahtjeviima.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

to što ti pošeš bi trebao biti osnovni razlog zašto će kinezi prije kupovati rusku nogmo soju od američke gmo soje. naravno kina je bila obvezna kupovati američku gmo soju a kako bi umanjila američki deficit u razmjeni sa kinom ali sada kada su amerikanci se okrenuli protekcionizmu kinezi su se okrenuli zdravijoj nogmo soji. e o tim stvarima se izgleda nemože ništa pročitati osim uvjerenja novinara wsj

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Evo recimo, imaš presjek svaki dan o Venezueli, kao i da je general brazilske vojske u Bogoti jučer blokirao deklaraciju o intervenciji i rekao da se dogovorio s Caracasom da nema sukoba na zajedničkoj granici. Iako t nije tema. ovo je , koliko ja vidim, skraćena verzija prevoda s ruskog na RT INO-TV, uopće nije original američki tekst. Dakle Rusi će prevoditi , a mi ne smijemo znati. Koja je to logika.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

logika je da ima I drugačijih pogleda na svijet osim onih zvaničnih američkih. svaki dan 80% tekstova je prenešeno iz američkih maistream medija. ti američki pogledi su nama svima poznati. sve će uraditi, slagati samo da bi opravdali zlo I ubijanja. prema tim izvorima iz venezuele je izbjeglo 3 milijuna ljudi I to se svakodnevno prenosi kao mantra. međutim ništa nema o tome koliko je dopremljeno humanitarne pomoći za tih 3 milijuna ljudi. nema zato što su za ta 3 milijuna isporučili ukupno 0 tona humanitarne pomoći a za komplet venezuelu 100 tona pokvarene hrane I lijekova. tako da ja kao vaš čitatelj stječem dojam da je iz venezuele pobjeglo 3 milijuna ljudi I da oni u brazilu I kolumbiji jedu travu jer im je slađa brazilska I kolumbijska trava od paketa hrane koje dobijaju svakog mjeseca u venezueli I koji su obilniji od one pomoći a koje amerikanci daju svojoj bijedi a po tvrdnjama amerikanaca. naravno istina je to da je uz venezuele izbjeglo, ako jeste, puno puno manje od ta 3 milijuna ali se cifra napucava da bi se proizveo eventalni rat. ima i druguh primjera na pretek iste te politike na drugim tačkama svijeta. tako da mene sve upućuje na soroša I usaid

nessy
Gost
nessy
1 godina prije

Samo da napomenem, sjeverno americka i juzno americka soja je GMO, skoro 100%, ako ne i punih 100%. Ruska soja nije GMO, pa je razumno i ocekivati nizi prinos po hektaru. Drzava koja vodi racuna o zdravlju svog stanovnistva ne bi trebala imati dvojbe koju soju kupiti, bez obzira za sto ce soja biti koristena. Mnoge nazavisne studije pokazuju stetnost GMO hrane, a narocito u drugoj i trecoj generaciji (pokusi na misevima, kojima je zivotni vijek cca 2 god.), tumori, smanjena velicina i funkcija bubrega i jetre, promjene na mozgu, sterilnost i td.

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Kinezi su odustali od americke GMO soje, ali uvoze argentinsku (citaj sorosevu) GMO soju. Sad nagovaraju ruse da im uzgajaju soju koja nije modifikovana, ali imperativ im je organska. Ako uzmemo da je 1 kg organski uzgojene psenice u Kini 25$ dolara (uvoz iz Japana) i porast srednje klase u Kini, organska soja za ljudsku ishranu bi mogla biti jako profitabilna uz sve vecu potraznju.

Željko
Gost
Željko
1 godina prije

Kada ste kod soje molim vas info da li se u ex YU proizvodi soja bez GMO jer vidim na svim proizvodima istaknuto soja debelim crnim slovima čisto da znam što da kupujem i što da jedem? Hvala!

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Do prije 3 godine proizvodila se, sad nemam pojma.
Pusti soju, stace ti. To japanke daju muzevima dok imaju “one dane” da ih ne gnjave.

čokolino
Gost
čokolino
1 godina prije

Dok se dvoje svađaju treći se koristi…….

eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

zadruga a može proizvesti 2 milijuna tona soje. toliku količinu ne mogu proizvesti mnoge zemlje u svijetu. pitam se, a autor ovoga članka se nije zapitao I iznosio nam je svoja uvjerenja što su nam ovdje prenjeli, što bi se desilo da rusija počne, a hoće, proizvoditi soju I u svojim zapadnijim regionima sa dosta povoljnijom klimom iako je mogu proizvesti I u tim klimatski nepovoljnim uvjetima sasvim dovoljno. elem puno je mišljenja I uvjerenja spisatelja ovoga članka a koji sugeriraju da bi kina I dalje “trebala” ovisiti o vošingtonu po pitanju soje. znam, nije im lako prodavati umjetnu inteligenciju I 5G tehnologiju jer je nemaju, kinezi ne koriste njihovu vatrenu vodicu pa im ostaje samo soja

Ludilo
Gost
Ludilo
1 godina prije

Americka soja je bolja, pravi GMO boost. Dobijete velike sike,guze budete Kim Kardasijan. Boze oprosti imam osjecaj da Ameriku vode ludjaci koji rade bas protiv svoje drzave. Svadjaju se sa cijelim svijetom i pumpaju hranu hormonima, secerom itd…
God bless America and world ako nije prekasno?

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Za svijet nije prekasno. Za Balkan vjerojatno – jest.

AJeTo
Gost
AJeTo
1 godina prije

Suradnja kao iz snova. Ima li RF pokrice u odrzivo pokrice u vodi?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Ajd, boije je da je pobjednik Partizan, nego Crvena Zvezda kad netko već mora. Još i kolhoz, kud ćeš bolje!?
To pokazuje superiornost socijalističkog modela zadružnog vlasništva nad drugim oblicima vlasništva koja po prirodi stvari produciraju klasne razlike i klasne borbe. Šteta što članak nije pobliže opisao vlasničku strukturu kolhoza kako bismo mogli i mi ovdje u neoliberalnom paklu štogod iskoristiti.
Nikomu od teoretičara zavjere, niti od stratega novog kineskog Puta svila, niti američkog 21.stoljeća nikad ne bi moglo pasti na pamet da će ih pobijediti jedan ruski kolhoz. Eto, koliko su im stratezi pametni.
Koliko sutra idem u selo staviti oglas o osnivanju zadruge. Sadit ćemo pamuk. I prodavati Kinezima. Ionako se država prema nama odnosi kao prema crnicma. Pjevat ćemo i blues, ako treba. I mi ćemo se nazvati Partizan. to je pobjedničko ime u svim ratovima pa i u trgovinskim.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Umjesto ironije, bilo bi bolje uvidjeti kako je jedna mala farmica (oblik, organizacija, vlasništvo) nebitni, uspjela iskoristiti situaciju. Naći lovu, dobiti pravu stvar, prodati je i unaprijediti život zajednice.
Da li bi to uspjelo u nas? Ne bi. Banka ne bi dala novce, lokalni političari bi tražili ‘pinku’,…nakraju bi netko iz eu rekao “nemože”, i – preuzeo posao.

Ludilo
Gost
Ludilo
1 godina prije

Kolhoz? Znaci Slavoniju prebaciti na ovaj dobitnicki model? Eto 7 pogodaka. Mozda irci budu nama dolazili?

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Mozda. Irci su prije ovisili o krompiru i jedan virus ih je otjerao u SAD da ne pomru od gladi. Sad opet ovise o monokulturi podloznoj virusima. Ko zna sta nosi noc, a sta dan.

GoranZemun
Gost
GoranZemun
1 godina prije

Bravo. Odlična paralela.

milan
Gost
milan
1 godina prije

Gledam kartu Kine grad kod Vladivostoka Heihe broj stanovnika skoro pa kao RH, vise od susjeda! Imaju u Kini preko 300 gradova koji broje vise od milijun stanovnika. Opskrbiti samo jedan od tih gradova sa sojom proizvodjac-i, postaju obezbijedjeni za cijeli zivot! Koja je to providna protekcionisticka politika koju vodi W Administracija D. Trampa. Kakvi providna glupa, invalidna do debilnosti. Nesto suvislo protekcionisticki je mogao uraditi samo na nacin da i drugi imaju od te protekcionisticke politike dobitak. Nitko njemu ne brani da misli o sebi svojoj “izuzetoj” zemlji najbolje, ali klati vola za tanjur krvi, sto se ono kaze, je budalastina primjerena Trampu. Misle planeri u W i Tramp, da ce sa time sprijeciti propast “svojega nacina zivota”?! Rusi treba da podignu Trampu spomenik i da slave dan njegove inauguracije 🙂 . Ne samo Rusiji, pomogao je svim narodima, drzavama, da progledaju bez zelenih naocala na nosu….pa da ne jedu vise samo slamu misleci eto sijeno je to!

milan
Gost
milan
1 godina prije

koristili!!!

Mamajev Kurgan
Gost
Mamajev Kurgan
1 godina prije

Ne sumnjam da ce ruski farmeri za 2-3 godine postati svjetski lideri u soji bas kao sto su postali u psenici.Ako im i zafali radne snage eto im kineza odmah preko plota….Za mene je fascinantno kako su brzo ruski farmeri postali lideri svijeta u psenici a cini mi se i u kukuruzu.Strasno je da ranije nije bilo ove saradnje a jos strasnije da su Rusi za vrijeme komunoidiotluka bili uvoznici hrane….bas te psenice.Belorusi su lideri svijeta u proizvodnji traktora i poljoprivredne mehanizacije….eto posla do neba kako za farmere tako i fabrike polj.mehanizacije.Jos kad kitajcima stigne ruski gasovodi ….leleee

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
23
0
()
x