Prema izvještaju Unicefa, osnova za bolje predviđanje opasnosti utjecaja umjetne inteligencije na živote djece leži u svijesti o tome kako algoritmi rade
Digital je sada bitan u svim sektorima društva, a algoritmi su svugdje, neprimjetno, uključeni u posao, obrazovanje, trgovinu itd. Unatoč rastućem zanimanju za umjetnu inteligenciju, malo se pažnje posvećuje tome kako to utječe na ljude, posebno na djecu, i njihova prava. Prema nedavnom izvješću Unicefa, nacionalne se politike bave osposobljavanjem djece za rad s umjetnom inteligencijom i algoritmima, ali malo je brige u razumijevanju i kontroli utjecaja algoritama na dobrobit djece. Dugoročno.
Algoritmi mogu nepovratno utjecati na dječji život
Današnja djeca i mladi odrastaju u interakciji s glasovnim asistentom kako bi obavili kupovinu ili čak otkrili jesu li u dobroj formi, jesu li dobro spavali, jesu li sretni ili pod stresom. Ova trajna interakcija s digitalnom tehnologijom nužno utječe na njihov osobni i društveni razvoj. Algoritmi su sveprisutni u životima mladih ljudi i djece, koji provode puno vremena na društvenim mrežama, TikToku ili Youtubeu, troše internetske informacije i zabavni sadržaj koji pružaju Netflix ili Spotify. Na svim tim platformama algoritmi oblikuju dječji svjetonazor automatski obrađujući preporuke za sadržaj. I to nije sve, oni također upravljaju vrlo osjetljivim područjima kao što je obrazovanje: upis na diplomski studij sada je digitalni, upravlja se algoritmima, koji ponekad kao kriterij koriste izvornu srednju školu ili uspjeh u školi.
Prema Steveu Vosloou, stručnjaku za politiku digitalne povezanosti u Unicefu, djeca ne samo da će vjerojatno koristiti i usvajati nove tehnologije vođene algoritmima, već će i najvjerojatnije algoritmi iskorištavati AI korisnike, jer su posebno podatni i ranjivi.
Djeca trebaju preuzeti vlasništvo nad razumijevanjem i dizajnom AI alata
Kako bi pomogao voditi javnu politiku, Unicef je 16. rujna objavio devet novih smjernica proizašlih iz konzultacija s kreatorima politike, istraživačima dječjeg razvoja, AI praktičarima i djecom širom svijeta. Te se preporuke temelje na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, ugovoru o ljudskim pravima ratificiranom 1989. godine.
Uz potporu razvoju i dobrobiti djece, davanje prednosti nediskriminaciji, zaštitu dječjih podataka i privatnosti, osiguravanje njihove sigurnosti i transparentnosti, objašnjivosti i odgovornosti. Odgovornost za djecu, izvješće zagovara pripremu djece za sadašnji i budući razvoj u AI i stvaranje okruženja pogodnog za njihovo usvajanje i razumijevanje.
Doista, prema izvještaju Unicefa, osnova za bolje predviđanje opasnosti utjecaja umjetne inteligencije na život djece leži u svijesti o tome kako algoritmi rade. Za Stevea Vosloou djecu treba osposobljavati za umjetnu inteligenciju i poticati ih da sudjeluju u njenom razvoju. Radi se o osnaživanju i davanju alata potrebnih za oblikovanje njihove budućnosti.
AI rješenja također trebaju uzimati u obzir specifične potrebe i prava djece (npr. Pravo na jednake mogućnosti), a prije svega moraju biti djeci objašnjiva, jer čine više od trećine korisnika. “Ako djeci ili njihovim skrbnicima možemo učiniti AI razumljivijim, to bi za nas bila pobjeda”, kaže Steve Vosloo.
Pazite se digitalne podjele
Digitalna podjela pogoršava potencijalne probleme povezane s utjecajem AI. Aktivna podrška najmarginaliziranijoj djeci kako bi mogla imati koristi od sustava umjetne inteligencije ključna je kako se ne bi pojačale razlike i zajamčilo pravo na nediskriminaciju i jednake mogućnosti. Prema izvješću, politike umjetne inteligencije trebaju dati prioritet najugroženijoj djeci, uključujući djevojčice, djecu iz manjinskih ili marginaliziranih skupina, djecu s invaliditetom i djecu koja žive u ranjivom kontekstu (migracijski ili izbjeglički procesi).
AI, slijedeći ove preporuke, može poboljšati rast i dobrobit djece
Sve nije negativno, jer izvješće također detaljno opisuje mogućnosti povezane s AI alatima. Oni mogu, na primjer, poboljšati dječje kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema, biti korisni za djecu s teškoćama u učenju.
Start-up tvrtke u Francuskoj nude prilagodljive platforme temeljene na AI kako bi se prilagođavale učenju djece na personalizirani način. Metode učenja s nagradama mogu sa svoje strane promicati koncentraciju i motivaciju neuro-atipičnih profila, na primjer s poremećajima nedostatka pažnje.
Emocionalni AI asistenti također mogu pružiti podršku mentalnom zdravlju i pokazalo se da poboljšavaju socijalne vještine kod djece s autizmom. Prepoznavanje lica, koje se koristi s opreznim ograničenjima, moglo bi pomoći u identificiranju djece koja su oteta ili su bila žrtve ropstva. Kina, u izvješću koje ponavlja neke Unicefove preporuke, također prepoznaje mogućnosti koje AI ima u poboljšanju tjelesnog zdravlja djece, posebno u borbi protiv zagađenja i zaštiti okoliša.
28 komentara
Ne samo dica nego niko nemore bit zaštićen od algoritama. Ono šta se more je ne izlagat se algoritmima.
Problem nije ni u AI jer ona funkcionira samo sa ljudima poznatim podacima, algoritme opet slažu ljudi i na kraju primjenu AI opet određuju ljudi, prema tome nije problem u AI nego o ljudima.
Nadalje ti UNICEF je prevara ka i UN . . . sve te skraćenice šta su in prva dva slova UN imaju korjene u čovječanstvu nepoznatim područjima.
Ovi Steve Vosloo je igrač globalne elite koja njega šalje ka vuka u janjećoj koži ilitiga crvenkapicu kako bi svima reka, ne brinite se vi ništa, mi znamo i ukazujemo na probleme . . . to mogu popit samo zamantani odnosno oni koji neznaju kako vuk dlaku minja, ali isto ji janjce.
Triba znat kako funkcionira digitalno i triba znat šta je to analogno. Koliko vidin velika većina pojma o tome nema niti o tome vodi računa, a tako se nemore nigdi iz duhovnoga i mentalnoga zatvora izać.
Prvo šta u životu triba napravit kad se radi o digitalnoj interakciji je doć u balancu između digitalnoga i analognoga, jer ako se pređe na totalnu digitalu onda ljudi postaju zombiji koji pripoznaju samo binarni kod odnosno kombinacije nula i jedinica koje na primjer nemogu pdredit jeli mater voli svoje dite i koliko . . . i sad ni UNICEF ka ono triba znat bolje od matere šta ditetu triba.
Nemojte se ljutit, ali pari mi se ne samo da gubite vrime prevodeći ovakve članke nego i ne radite išta dobroga jer je prevedeni članak notorna globalistička propaganda.
Dobro si izložio srž problema
Šteta da većina to ne vidi, ili prekasno shvati da im dite nije njihovo dite.
Šta su napravili od dice u ovih zadnjih godinu dana može se nazvati mentalnim genocidom.
Oči su im četvrtaste ko ekran.
U švabiji provode 5 sati zagrljeni s binarnim kodom -dnevno(+online nastava),
vikendom po 7 sati .
koji je rezultat toga u roku od 10ak godina?
Ne viđaju više ljudska lica samo avatare.
…….počnimo od tvoje misli………
…”ka ono triba znat bolje od matere šta ditetu triba.”
dok mi mlatimo sve ovo i čemu svi ovi silni postovi a tek komentari i koji je to Al koji će odrediti našu sudbinu ?????Ima li ovo što ću kopirati sa foruma veze sa tvojim komentiranjem jer tvoja naprednost je uočljiva:
…jučerPrihvaćeno putem e-pošte:
Što uzrokuje ovaj roj potresa na Novom Zelandu? Dva potresa magnitude 7,4 magnitude, a u istoj regiji doslovno deseci 4-5 potresa magnitude 4-5.
uz napomenu da USGS laže 2,5-3,3 riht. -manje implicira 10,7
evo i odgovor-koment:
Koja je veza masivnih potresa na Novom Zelandu i udara koje je Grčka 6,3 popratila
, plus nedavni potres u Indijskom oceanu? Kao što smo više puta naglasili, Indo-australska ploča je kočnica koja koči sve ostale aktivnosti ploča širom svijeta. Kad se ovo digne blizu Novog Zelanda, ostale scenarističke drame mogu napraviti korak. 7 od 10 kretanja ploča tek treba završiti na afričkom pregledu i prilagodbi New Madrida, koji će vjerojatno napredovati istovremeno.Da bi se Afrika kotrljala gornjim dijelom na Istok, tanjuru treba mjesta da padne u Indijski ocean. To zahtijeva naginjanje Indo-australske ploče. Upravo su ga potisnuli masovni nizovi potresa 5. ožujka, koji su znatno iznad magnitude 10. Grčka je prožeta linijama rasjeda, a svako odvajanje Afričke ploče od Euroazijske ploče u tom će se trenutku registrirati kao potresi. Stoga obje ove regije – Novi Zeland i Grčka – imaju vezu za svoje aktivnosti. Afrika započinje ozbiljni roll.
Od algoritama možeš biti zaštićen jedino ako nemaš struje.
A baterije?
Ja san strojar, sa pomoćnim motorima koji su vrtili generatore pretvarala se mehanička u električnu energiju . . . bitno je da motor vrti generator kako bi brod ima struju za sve servise i ja san brinija o tome . . . sad ja ne razumin šta će mi algoritam, ako ima goriva i maziva . . . 🙂
Pogrešno.
Velika je razlika između AI i običnog programa, softvera.
Definicije i pojmovi postoje na netu.
AI može sama učiti.
Ali, važnije: pred nekih 20 godina dokazano: tamo gdje je više od 15 učenika, računalo je bolje od živog profesora.
Za vrijeme prvog lockdowna, ne samo Hrvatska, nego i “region” svjedočili su gluposti dvije kokoši tzv učiteljice na HRT-u. A koje same nisu znale riješiti zadatke za djecu…!?
Kome to treba? Jedino globalistima.
Glup učitelj, loš udžbenik,…od koga bi dijete trebalo nešto naučiti?
Uopće ne bih znala, da nije one bivše ministrice, da škola može zaposliti nekog tko je JEDNO POLUGODIŠTE, jedan semestar, slušao engleski/ matematiku, da to – predaje!!
A sa burzama punih onih sa završenim fakultetima!
Politika obrazovanja!? Da. Globalista.
Ja nigdi nisan napisa kako AI i/ili algoritam isto šta i software, a ako baš oćeš za provest bilo koju proceduru čovik je taj koji bira koje funkcije prolaze kroz algoritme . . . evo ti na primjer linearna i eksponencijalna funkcija . . . ako se na primjer s ulaznim parametrima godina starosti za cijepljenje primjeni linearna funkcija onda će na primjer čovik svakih 5 godin primat cijepivo do kraja života . . . ako se u algoritam ubaci eksponencijalna funkcija onda će čovik šta je stariji tribat bit sve češće cijepljen . . . i šta tu tebi nije jasno . . . čovik kad je mlaji more neprekidno trčat 500 metri, kad uvati neke godine morat će stat trčat bar dva – tri puta u tih 500 metri . . . i sad čovik bira algoritam koji će ovome šta trče reć koliko se puti more stat trčat i odmorit hodajući, a svi ljudi nisu isti, neki stariji će bolje trčat od nekoga mlajega . . . ali algoritam nej#be . . . ako nisi dotrča po algoritmu koji je primjenjen po tvojim ulaznim parametrima loše ti se piše . . .
AI nemore naučit ono šta se već nezna, ono šta AI more je procesuirat jarpu podataka u djeliću sekunde šta čovik nemore ni u cili život, ali to na kraju priče opet nije dovoljno jer opet čovik triba dat podatke i obrasce kako će ta AI radit.
To je isto ka da uspoređuješ čovika i feratu, jasno je kako ferata more pribacit puno više tereta od čovika. Tako i AI more pregledat i odabrat puno više podataka nego kad to čovik radi pješke.
Ovo šta pišeš sa računalima u školi je bull shit . . . za neke stvari je dobro, ali općenito je kontraproduktivno jednostavno zato šta čovik nije stroj i ne radi mu glava u svakome momentu isto . . . evo da san ja ovi komentar pisa posli obida sigurno bi ga drugačije napisa . . . to AI ne pripoznaje . . . evo dite doma uči priko screena, a na stolu mu je mobitel koji blinka kad u njega ulaze razne škovace svaki par minuti . . . ili u nekome trenutku pojavi se vonj dima . . . kako će AI znat kako je ditetu zablinka mobitel ili da je dite dekoncentrirano sa dimon, a možda se radi o opakome požaru di su i sekunde bitne . . . AI sad ima mali miljun razloga zašto je dite pobiglo . . . a nijedan razlog ne mora bit pravi jer uvik postoji splet okolnosti koji se nikad nije dogodija kako bi bija u podacima koje AI srće, a to je na primjer da je šišmiš uletija u prostoriju i bacija šteriku koja je pala na šufadin i počelo je gorit . . . imaš situaciju da lancun uleti kroz ponistru i pripadne čovika da ovome stane srce jerbo mu se učinilo da je duh . . . i kad je čovik mrtav za ništa je govorit kako to nije bija duh nego lancun . . . čovik jednostavno nije stroj i to sve ima veze sa temom učenja jer učenje nije samo ponavljanje misaonih radnji kako bi se usvojile određene sposobnosti već je učenje puno širi pojam . . . od onoga za naučit kako se uči do davanja vrimena umu da izabere najpovoljniju opciju u datome trenutku šta digitalni obrazac ne poznaje . . . tako se dobivaju zombiji kojima i na frižideru koji se otvara odozgara triba pisat ‘pazi prste’, jer ako ne piše vratnica friga mu more past po prstima . . . AI nema puni pregled onoga šta čovik ima percipirano i AI prema toj činjenici nema zadršku, dok je na primjer učiteljica ima. To je odnos digitalnog i analognog.
Ajde da skratin priču, ponovit ću kako AI zna ono šta je čovik već napravija, ali nezna ono šta će tek napravit . . . kako AI more znat šta ću ja tebi odgovorit, ako mi ti odgovoriš na ovi komentar, a to neznan ni ja, niti znan oću li uopće ponovo otvorit ovi članak . . . svemir zna . . . jerbo se to već dogodilo, ali mi to živeći u linearnome vrimenu neznamo . . . i jedna od najbitnijih stvari kod učenja, uz usvajanje novih znanja, je paralelno učit šta sve neznaš i procjen jeli i kad krećeš u osvajanje određenih znanja jer na učenju mehanizma razmnožavanja bubamari moš spržit cili život . . . i od kontrolnoga sistema dobiješ nagradu za životno djelo.
Ej, alo, pusti ministrice, polugodišta i te ostale gluposti, to je samo kap u moru, sa tim se proizvode zombiji, život čovika je nešto drugo.
Da. Može predvidjeti. Nekoliko mogućih obrazaca.
I ja mogu…🤯
Ajme, koliko si vremena uložio u to pisanje…
Najbolje da odma decu vakcinisu i protiv toga.
Siguran sam da Dr. Kill Bill vec ima pripremljenu vakcinu i zato.
Sad mu samo predajte djecu isto kao sto ste prihvatili njegovu ideju da djeca nose maske i zive u NovoNeNormalnom…
Ionako roditelje nije briga vise za decu…
Ima ..”.poboljšava”recept upravo.
Dica su 2022 na redu.
Šta deca – matori ljudi pa skroz zastrane čitajući tekstove po “sumnjivim mestima”!
Informatika je fantastičan alat ali kao i svaki drugi mora se koristiti oprezno, sa merom. Šta će se dogoditi sa vašim telom ako sedate u kola i za razdaljine od 200 metara? Kako će se vaše dete psihološki razviti ako ga zovete svakih pola sata da proverite je li sve u redu, ako vas ono zove da pita i za najmanju sitnicu postajući tako nesposobno za samostalno donošenje odluka?
Internet i generalno informatika je najbolji alat za učenje i rad koji je ikada postojao ali isto tako i za zabavu…
Hehehe… nema lajkovanja.
Rizičan potez uredništva – da vidimo hoće li izdržati više od nedelju dana…
ajde sto ne moze plus, nego ne moze ni minus, qq – qq;)
Hahaha
Nazvati nije dobro-za 200 merara sjesti u auto također,ali utopiti ih u maske i sjesti za kompjutor sa 10 ili 12 godina starosti po 6 -7 sati dnevno je teži oblik psihopatije.
Dao bih ti plus – ali ne mogu 😉
Vidi stvarno!
Hehe, to znaći da pripremaju “analognu” verziju :))
Ovako je puuuno bolje….kome je do dopamina …eno mu fejkbuk.
Ko se emotikonima samozadovoljava :može
Umjesto +_- njih koristit …ja ću jednostavno replicirati onome …koga procjenim konstruktivnim..ili podbosti (što je upravilu zdravo)- a ignorisat sam rano naučio.
I to je to…ionako se nakupilo previše prašine u mozgu prosječnog posjetitelja portala.
… ali se koristi uglavnom za destrukciju!
Nismo još dodle došli, to je sledeća faza.
Dajte više prestanite brkati algoritme i pojam inteligencije, makar i “umjetne”. Umjetna inteligencija ne postoji. A kako danas izgleda svijet rekao bih da i prirodna pomalo nestaje. Sve što immo je hrpa isprogramiranih algoritama u kojima je sve unaprijed zadano. Čak i tamo gdje izgleda da tzv. “AI” nešto uči, i tamo se isto radi o striktno programiranim algoritmima po kojima tobože uči nove stvari.
Razvoj poluvodičke tehnologije, enormno povećanje brzina procesiranja i količina memorije omogućuju privid nekakve inteligencije, ali sam princip rada se nije nimalo promijenio od prvih dana kompjuterizacije. I dalje imamo kod koji do najsitnijih detalja određuje što će kompjuteri i kompjuterizirani uređaji raditi. Čak i greške u radu su posljedica pogrešaka u kodu. I one su isprogramirane unaprijed i ne događaju se spontano.
Stoji.
“Sve nije negativno, jer izvješće također detaljno opisuje mogućnosti povezane s AI alatima. Oni mogu, na primjer, poboljšati dječje kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema, biti korisni za djecu s teškoćama u učenju.
Start-up tvrtke u Francuskoj nude prilagodljive platforme temeljene na AI kako bi se prilagođavale učenju djece na personalizirani način. Metode učenja s nagradama mogu sa svoje strane promicati koncentraciju i motivaciju neuro-atipičnih profila, na primjer s poremećajima nedostatka pažnje.
Emocionalni AI asistenti također mogu pružiti podršku mentalnom zdravlju i pokazalo se da poboljšavaju socijalne vještine kod djece s autizmom. Prepoznavanje lica, koje se koristi s opreznim ograničenjima, moglo bi pomoći u identificiranju djece koja su oteta ili su bila žrtve ropstva. Kina, u izvješću koje ponavlja neke Unicefove preporuke, također prepoznaje mogućnosti koje AI ima u poboljšanju tjelesnog zdravlja djece, posebno u borbi protiv zagađenja i zaštiti okoliša.”
Nažalost gotovo sve posljedice ovolikog korištenja algoritama jesu negativne. Teško mi je vidjeti ijedan način na koji bi korištenje algoritama moglo poboljšati dječje kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema. Naprotiv, iz dana u dan se uvjeravamo u suprotno.
Što se tiče tzv. “djece s teškoćama u učenju”, budimo već jednom iskreni i priznajmo da njima nema pomoći. Istina danas se razvila cijela industrija “pomagača djece s teškoćama” – kojekakvi poiholozi, logopedi, “asistenti u učenju” i što sve ne, ali osim što su se ti ljudi dobro uhljebili, rezultat njihovog “rada” je nikakav, odnosno ta “djeca s teškoćama” nikad ne odrastu u potpuno samostalne i produktivne članove društva. Sav taj “rad” na njihovom “razvoju” je samo prodavanje magle, uhljebljivanje i signaliziranje vlastitih vrlina..
Također tzv. “personalizirano učenje” je kompletna idiotarija, a i neprovedivo je i kontraproduktivno. Što uopće znači “personalizirano učenje”? Znači učenje striktno prilagođeno svakom pojedincu i razlićito od svih drugih. Pa na koji način se to može izvesti osim izoliranjem tog pojedinca tijekom procesa učenja kako bi se učenje mopglo prilagoditi samo njemu bez interakcije sa drugima koje bi ometale njegov “personalizirani program”.
Ali nakon učenja ljudi dolaze u nove procese zvane “rad” i “život” gdje je nemoguća ikakva “personaliziacija”. Ne može poslodavac svakom zaposleniku osiguravati “personalizirano” radno mjesto i zadatke, niti u životu možete imati nekakvo “personalizirano” mjesto u bilo kojem aspektu života nego živite i djeujete u okolini koja nije nimalo personalizirana i gdje se morate prilagoditi okolnostima i drugim ljudima što vas “personalizirano” učenje nije naučilo ni prilagodilo vas tome.
O “emocionalnim asistentima” ne treba ni trošiti riječi. Gomila gluposti. Psihološki “mumble-jumble”. A korištenje prepoznavanja lica u slučajevima otmica djece nigdje nije zabilježeno, ali se zato korištenje kamera s prepoznavanjem lica masovno koristi za špijuniranje građana.
I na kraju potpuno je nejasno na koji način AI može djelovati na poboljšanju tjelesnog zdravlja djece. A posebno je nejasno kako to ona koristi u borbi protiv zagađenja i zaštiti okoliša. Osim što farme servera već sada troše ogromne količine energije.
Slažem se 83%, o ostalom bi se dalo razgovarati…
Nekom drugom prilikom, kad mi se bude dalo…
Npr. Neuro Feedback kod djece s poremećajem pažnje i koncentracije(čitaj puno cjepiva…Sport s maskom i ekran) živio
Huh. Ludilo brale .planirano.
Djeca trebaju biti zaštićena.