Prema izvještaju Unicefa, osnova za bolje predviđanje opasnosti utjecaja umjetne inteligencije na živote djece leži u svijesti o tome kako algoritmi rade
Digital je sada bitan u svim sektorima društva, a algoritmi su svugdje, neprimjetno, uključeni u posao, obrazovanje, trgovinu itd. Unatoč rastućem zanimanju za umjetnu inteligenciju, malo se pažnje posvećuje tome kako to utječe na ljude, posebno na djecu, i njihova prava. Prema nedavnom izvješću Unicefa, nacionalne se politike bave osposobljavanjem djece za rad s umjetnom inteligencijom i algoritmima, ali malo je brige u razumijevanju i kontroli utjecaja algoritama na dobrobit djece. Dugoročno.
Algoritmi mogu nepovratno utjecati na dječji život
Današnja djeca i mladi odrastaju u interakciji s glasovnim asistentom kako bi obavili kupovinu ili čak otkrili jesu li u dobroj formi, jesu li dobro spavali, jesu li sretni ili pod stresom. Ova trajna interakcija s digitalnom tehnologijom nužno utječe na njihov osobni i društveni razvoj. Algoritmi su sveprisutni u životima mladih ljudi i djece, koji provode puno vremena na društvenim mrežama, TikToku ili Youtubeu, troše internetske informacije i zabavni sadržaj koji pružaju Netflix ili Spotify. Na svim tim platformama algoritmi oblikuju dječji svjetonazor automatski obrađujući preporuke za sadržaj. I to nije sve, oni također upravljaju vrlo osjetljivim područjima kao što je obrazovanje: upis na diplomski studij sada je digitalni, upravlja se algoritmima, koji ponekad kao kriterij koriste izvornu srednju školu ili uspjeh u školi.
Prema Steveu Vosloou, stručnjaku za politiku digitalne povezanosti u Unicefu, djeca ne samo da će vjerojatno koristiti i usvajati nove tehnologije vođene algoritmima, već će i najvjerojatnije algoritmi iskorištavati AI korisnike, jer su posebno podatni i ranjivi.
Djeca trebaju preuzeti vlasništvo nad razumijevanjem i dizajnom AI alata
Kako bi pomogao voditi javnu politiku, Unicef je 16. rujna objavio devet novih smjernica proizašlih iz konzultacija s kreatorima politike, istraživačima dječjeg razvoja, AI praktičarima i djecom širom svijeta. Te se preporuke temelje na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, ugovoru o ljudskim pravima ratificiranom 1989. godine.
Uz potporu razvoju i dobrobiti djece, davanje prednosti nediskriminaciji, zaštitu dječjih podataka i privatnosti, osiguravanje njihove sigurnosti i transparentnosti, objašnjivosti i odgovornosti. Odgovornost za djecu, izvješće zagovara pripremu djece za sadašnji i budući razvoj u AI i stvaranje okruženja pogodnog za njihovo usvajanje i razumijevanje.
Doista, prema izvještaju Unicefa, osnova za bolje predviđanje opasnosti utjecaja umjetne inteligencije na život djece leži u svijesti o tome kako algoritmi rade. Za Stevea Vosloou djecu treba osposobljavati za umjetnu inteligenciju i poticati ih da sudjeluju u njenom razvoju. Radi se o osnaživanju i davanju alata potrebnih za oblikovanje njihove budućnosti.
AI rješenja također trebaju uzimati u obzir specifične potrebe i prava djece (npr. Pravo na jednake mogućnosti), a prije svega moraju biti djeci objašnjiva, jer čine više od trećine korisnika. “Ako djeci ili njihovim skrbnicima možemo učiniti AI razumljivijim, to bi za nas bila pobjeda”, kaže Steve Vosloo.
Pazite se digitalne podjele
Digitalna podjela pogoršava potencijalne probleme povezane s utjecajem AI. Aktivna podrška najmarginaliziranijoj djeci kako bi mogla imati koristi od sustava umjetne inteligencije ključna je kako se ne bi pojačale razlike i zajamčilo pravo na nediskriminaciju i jednake mogućnosti. Prema izvješću, politike umjetne inteligencije trebaju dati prioritet najugroženijoj djeci, uključujući djevojčice, djecu iz manjinskih ili marginaliziranih skupina, djecu s invaliditetom i djecu koja žive u ranjivom kontekstu (migracijski ili izbjeglički procesi).
AI, slijedeći ove preporuke, može poboljšati rast i dobrobit djece
Sve nije negativno, jer izvješće također detaljno opisuje mogućnosti povezane s AI alatima. Oni mogu, na primjer, poboljšati dječje kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema, biti korisni za djecu s teškoćama u učenju.
Start-up tvrtke u Francuskoj nude prilagodljive platforme temeljene na AI kako bi se prilagođavale učenju djece na personalizirani način. Metode učenja s nagradama mogu sa svoje strane promicati koncentraciju i motivaciju neuro-atipičnih profila, na primjer s poremećajima nedostatka pažnje.
Emocionalni AI asistenti također mogu pružiti podršku mentalnom zdravlju i pokazalo se da poboljšavaju socijalne vještine kod djece s autizmom. Prepoznavanje lica, koje se koristi s opreznim ograničenjima, moglo bi pomoći u identificiranju djece koja su oteta ili su bila žrtve ropstva. Kina, u izvješću koje ponavlja neke Unicefove preporuke, također prepoznaje mogućnosti koje AI ima u poboljšanju tjelesnog zdravlja djece, posebno u borbi protiv zagađenja i zaštiti okoliša.
Ne samo dica nego niko nemore bit zaštićen od algoritama. Ono šta se more je ne izlagat se algoritmima. Problem nije ni u AI jer ona funkcionira samo sa ljudima poznatim podacima, algoritme opet slažu ljudi i na kraju primjenu AI opet određuju ljudi, prema tome nije problem u AI nego o ljudima. Nadalje ti UNICEF je prevara ka i UN . . . sve te skraćenice šta su in prva dva slova UN imaju korjene u čovječanstvu nepoznatim područjima. Ovi Steve Vosloo je igrač globalne elite koja njega šalje ka vuka u janjećoj koži ilitiga crvenkapicu kako bi svima reka, ne brinite se vi ništa, mi znamo i ukazujemo na probleme . . . to mogu popit samo zamantani odnosno oni koji neznaju kako vuk dlaku minja, ali isto ji janjce. Triba znat kako funkcionira digitalno i triba znat šta je to analogno. Koliko vidin velika većina pojma o tome nema niti o tome vodi računa, a tako se nemore nigdi iz duhovnoga i mentalnoga zatvora izać. Prvo šta u životu triba napravit kad se radi o digitalnoj interakciji je doć u balancu između digitalnoga i analognoga, jer ako se pređe na totalnu digitalu onda ljudi postaju zombiji koji… Pročitaj više »
Dobro si izložio srž problema
Šteta da većina to ne vidi, ili prekasno shvati da im dite nije njihovo dite.
Šta su napravili od dice u ovih zadnjih godinu dana može se nazvati mentalnim genocidom.
Oči su im četvrtaste ko ekran.
U švabiji provode 5 sati zagrljeni s binarnim kodom -dnevno(+online nastava),
vikendom po 7 sati .
koji je rezultat toga u roku od 10ak godina?
Ne viđaju više ljudska lica samo avatare.
…….počnimo od tvoje misli……… …”ka ono triba znat bolje od matere šta ditetu triba.” dok mi mlatimo sve ovo i čemu svi ovi silni postovi a tek komentari i koji je to Al koji će odrediti našu sudbinu ?????Ima li ovo što ću kopirati sa foruma veze sa tvojim komentiranjem jer tvoja naprednost je uočljiva: …jučerPrihvaćeno putem e-pošte: Što uzrokuje ovaj roj potresa na Novom Zelandu? Dva potresa magnitude 7,4 magnitude, a u istoj regiji doslovno deseci 4-5 potresa magnitude 4-5. uz napomenu da USGS laže 2,5-3,3 riht. -manje implicira 10,7 evo i odgovor-koment: Koja je veza masivnih potresa na Novom Zelandu i udara koje je Grčka 6,3 popratila , plus nedavni potres u Indijskom oceanu? Kao što smo više puta naglasili, Indo-australska ploča je kočnica koja koči sve ostale aktivnosti ploča širom svijeta. Kad se ovo digne blizu Novog Zelanda, ostale scenarističke drame mogu napraviti korak. 7 od 10 kretanja ploča tek treba završiti na afričkom pregledu i prilagodbi New Madrida, koji će vjerojatno napredovati istovremeno.Da bi se Afrika kotrljala gornjim dijelom na Istok, tanjuru treba mjesta da padne u Indijski ocean. To zahtijeva naginjanje Indo-australske ploče. Upravo su ga potisnuli masovni nizovi potresa 5. ožujka, koji su znatno… Pročitaj više »
Od algoritama možeš biti zaštićen jedino ako nemaš struje.
A baterije?
Ja san strojar, sa pomoćnim motorima koji su vrtili generatore pretvarala se mehanička u električnu energiju . . . bitno je da motor vrti generator kako bi brod ima struju za sve servise i ja san brinija o tome . . . sad ja ne razumin šta će mi algoritam, ako ima goriva i maziva . . . 🙂
Pogrešno.
Velika je razlika između AI i običnog programa, softvera.
Definicije i pojmovi postoje na netu.
AI može sama učiti.
Ali, važnije: pred nekih 20 godina dokazano: tamo gdje je više od 15 učenika, računalo je bolje od živog profesora.
Za vrijeme prvog lockdowna, ne samo Hrvatska, nego i “region” svjedočili su gluposti dvije kokoši tzv učiteljice na HRT-u. A koje same nisu znale riješiti zadatke za djecu…!?
Kome to treba? Jedino globalistima.
Glup učitelj, loš udžbenik,…od koga bi dijete trebalo nešto naučiti?
Uopće ne bih znala, da nije one bivše ministrice, da škola može zaposliti nekog tko je JEDNO POLUGODIŠTE, jedan semestar, slušao engleski/ matematiku, da to – predaje!!
A sa burzama punih onih sa završenim fakultetima!
Politika obrazovanja!? Da. Globalista.
Ja nigdi nisan napisa kako AI i/ili algoritam isto šta i software, a ako baš oćeš za provest bilo koju proceduru čovik je taj koji bira koje funkcije prolaze kroz algoritme . . . evo ti na primjer linearna i eksponencijalna funkcija . . . ako se na primjer s ulaznim parametrima godina starosti za cijepljenje primjeni linearna funkcija onda će na primjer čovik svakih 5 godin primat cijepivo do kraja života . . . ako se u algoritam ubaci eksponencijalna funkcija onda će čovik šta je stariji tribat bit sve češće cijepljen . . . i šta tu tebi nije jasno . . . čovik kad je mlaji more neprekidno trčat 500 metri, kad uvati neke godine morat će stat trčat bar dva – tri puta u tih 500 metri . . . i sad čovik bira algoritam koji će ovome šta trče reć koliko se puti more stat trčat i odmorit hodajući, a svi ljudi nisu isti, neki stariji će bolje trčat od nekoga mlajega . . . ali algoritam nej#be . . . ako nisi dotrča po algoritmu koji je primjenjen po tvojim ulaznim parametrima loše ti se piše . . . AI nemore naučit ono šta… Pročitaj više »
Da. Može predvidjeti. Nekoliko mogućih obrazaca.
I ja mogu…🤯
Ajme, koliko si vremena uložio u to pisanje…
Najbolje da odma decu vakcinisu i protiv toga.
Siguran sam da Dr. Kill Bill vec ima pripremljenu vakcinu i zato.
Sad mu samo predajte djecu isto kao sto ste prihvatili njegovu ideju da djeca nose maske i zive u NovoNeNormalnom…
Ionako roditelje nije briga vise za decu…
Ima ..”.poboljšava”recept upravo.
Dica su 2022 na redu.
Šta deca – matori ljudi pa skroz zastrane čitajući tekstove po “sumnjivim mestima”!
Informatika je fantastičan alat ali kao i svaki drugi mora se koristiti oprezno, sa merom. Šta će se dogoditi sa vašim telom ako sedate u kola i za razdaljine od 200 metara? Kako će se vaše dete psihološki razviti ako ga zovete svakih pola sata da proverite je li sve u redu, ako vas ono zove da pita i za najmanju sitnicu postajući tako nesposobno za samostalno donošenje odluka?
Internet i generalno informatika je najbolji alat za učenje i rad koji je ikada postojao ali isto tako i za zabavu…
Hehehe… nema lajkovanja.
Rizičan potez uredništva – da vidimo hoće li izdržati više od nedelju dana…
ajde sto ne moze plus, nego ne moze ni minus, qq – qq;)
Hahaha
Nazvati nije dobro-za 200 merara sjesti u auto također,ali utopiti ih u maske i sjesti za kompjutor sa 10 ili 12 godina starosti po 6 -7 sati dnevno je teži oblik psihopatije.
Dao bih ti plus – ali ne mogu 😉
Vidi stvarno!
Hehe, to znaći da pripremaju “analognu” verziju :))
Ovako je puuuno bolje….kome je do dopamina …eno mu fejkbuk.
Ko se emotikonima samozadovoljava :može
Umjesto +_- njih koristit …ja ću jednostavno replicirati onome …koga procjenim konstruktivnim..ili podbosti (što je upravilu zdravo)- a ignorisat sam rano naučio.
I to je to…ionako se nakupilo previše prašine u mozgu prosječnog posjetitelja portala.
… ali se koristi uglavnom za destrukciju!
Nismo još dodle došli, to je sledeća faza.
Dajte više prestanite brkati algoritme i pojam inteligencije, makar i “umjetne”. Umjetna inteligencija ne postoji. A kako danas izgleda svijet rekao bih da i prirodna pomalo nestaje. Sve što immo je hrpa isprogramiranih algoritama u kojima je sve unaprijed zadano. Čak i tamo gdje izgleda da tzv. “AI” nešto uči, i tamo se isto radi o striktno programiranim algoritmima po kojima tobože uči nove stvari.
Razvoj poluvodičke tehnologije, enormno povećanje brzina procesiranja i količina memorije omogućuju privid nekakve inteligencije, ali sam princip rada se nije nimalo promijenio od prvih dana kompjuterizacije. I dalje imamo kod koji do najsitnijih detalja određuje što će kompjuteri i kompjuterizirani uređaji raditi. Čak i greške u radu su posljedica pogrešaka u kodu. I one su isprogramirane unaprijed i ne događaju se spontano.
Stoji.
“Sve nije negativno, jer izvješće također detaljno opisuje mogućnosti povezane s AI alatima. Oni mogu, na primjer, poboljšati dječje kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema, biti korisni za djecu s teškoćama u učenju. Start-up tvrtke u Francuskoj nude prilagodljive platforme temeljene na AI kako bi se prilagođavale učenju djece na personalizirani način. Metode učenja s nagradama mogu sa svoje strane promicati koncentraciju i motivaciju neuro-atipičnih profila, na primjer s poremećajima nedostatka pažnje. Emocionalni AI asistenti također mogu pružiti podršku mentalnom zdravlju i pokazalo se da poboljšavaju socijalne vještine kod djece s autizmom. Prepoznavanje lica, koje se koristi s opreznim ograničenjima, moglo bi pomoći u identificiranju djece koja su oteta ili su bila žrtve ropstva. Kina, u izvješću koje ponavlja neke Unicefove preporuke, također prepoznaje mogućnosti koje AI ima u poboljšanju tjelesnog zdravlja djece, posebno u borbi protiv zagađenja i zaštiti okoliša.” Nažalost gotovo sve posljedice ovolikog korištenja algoritama jesu negativne. Teško mi je vidjeti ijedan način na koji bi korištenje algoritama moglo poboljšati dječje kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema. Naprotiv, iz dana u dan se uvjeravamo u suprotno. Što se tiče tzv. “djece s teškoćama u učenju”, budimo već jednom iskreni i priznajmo da njima nema pomoći. Istina danas… Pročitaj više »
Slažem se 83%, o ostalom bi se dalo razgovarati…
Nekom drugom prilikom, kad mi se bude dalo…
Npr. Neuro Feedback kod djece s poremećajem pažnje i koncentracije(čitaj puno cjepiva…Sport s maskom i ekran) živio
Huh. Ludilo brale .planirano.
Djeca trebaju biti zaštićena.