fbpx

Bez sela i seljaka, nema bogate i prosperitetne države

Bez bogatog sela nema bogate države

U životu svake nacije postoje prijelomni trenuci, sudbonosne odluke koje se tek kasnije u povijest upišu kao državni blagdani. Generacije koje su sudjelovale u tim povijesnim događanjima se presele na onaj svijet, ali datumi ostaju. Sviraju se budnice, himne, polažu vijenci, sve je svečano i ako si zaigrano dijete rođeno desetljećima iza tih datuma, samo promatranjem starijih i njihove ozbiljnosti, znaš da i ti moraš stajati u stavu Mirno.

Ono što je važno za život nacije, države jedva da dotiče život sela.  Državna pošta, ako se i šalje do sela, kasni po četrdeset-pedeset godina. Točnije, mijenjaju se države, propadaju savezi, padaju diktatori, osvajaju Mjeseci, a selo za to nije briga. Za selo su povijesni događaji puštanje u rad vodovoda, asfaltiranje ceste, postavljanje javne rasvjete. To su epohalni događaji!

Al’ nijedno čudo svijeta, nikakve trafostanice, niti otvaranja zdravstvenih ambulanti, poljoapoteka nisu ravne najbitnijem povijesnom događaju u selu, zove se katastarska izmjera! Pojam ‘katastar’ se ne izgovara često, a i kad se izgovara, onda je to u krajnjoj ozbiljnosti. K tomu još i izmjera!

Na oglasnoj tabli je netko iz Općine zalijepio plakat s avionskom snimkom parcela koje će se naći u izmjeri na kojoj je stajalo i točno vrijeme kad dolazi geometarska ekipa.

Nakon Austro-Ugarske, Italije, Jugoslavije i 29 godina Hrvatske, konačno svanuo i taj dan. Zemlja uokolo, ma zna se čija je, ali ono što Katastar zna čija je su davno pomrli ljudi kojih se rijetko tko još i sjeća. Moja zemlja na pokojnoj babi, susjedova na pokojnom didu, a gdje su još podjele, djelitelji koji nigdje nisu zavedeni pa zamjene zemljišta!? A tek ono što je netko nekomu odorao, pomakao među?

Nije katastarska izmjera zajebancija! Valjalo je uzeti godišnji odmor cijeli tjedan i biti spreman, zašiljiti kolce, označiti međe i konačno se razračunati sa susjedom koji je odorao brazdu tvoje zemlje, komu nego sebi!

Upalio mazdu (onu za koju ženi ne smijem reći koliko me koštao popravak) i skoro došao u polje, kad zvoni mobitel. Zove ona, da di sam? Ka’ da ne znaš? Čujem po glasu da nešto ne valja. Kaže – udarila sam na parkingu u jedan auto. I? Čovik je tija zvati policiju, ja san kriva, išla u rikverc, a on se stvorija iza. Našem autu nije ništa, ali njegovo san razbila. Dobro, onda napišite Europsko izvješće, imaš ga u autu.  Ne mogu ja to sad pisati, a i ne znan. Kako ne znaš? Zna li čovik? Ne zna ni on. Što je, u stanju si šoka? A e. Što onda, da ja dođen kući? A e. Jebemti aute i štete, pa kud sad!?

Tuđi golf šestica ispred kuće, razbijen mu far, prednji branik, poznajem čovjeka. Iz susjednog je sela, a i njegov Ivan je s našom Katom, susjedovom malom, ove godine ćemo na pir.

Onda? Udarila kažeš. Sad ćemo mi to izvješće ispisati, zvati osiguranje. Žena skuhala kavu, stavila neke kekse na stol. Ja san s tvojin starijin braton iša u razred, govori čovjek. Ma znam. S čim se baviš, pitam. Ja san lud (i vidi li išta na to lijevo oko, pitam se, kapak skoro da ne otvara, kako nije vidio da ona ide u rikverc, što se nije makao, ali nema veze, žena je kriva i tako ćemo napisati), ja san ti cili u poljoprivredi. Evo san zasadija sad 500 kila kumpira, vadit ću i’ u petom, onda odma’ sadin čatrune (lubenice). Sad san kupija još 10 iljada metara zemlje, zarade se tu lipe pare, al je velik posa. Sve šta proizveden, dođu ljudi iz Splita i kupe. Iman svu tehniku, ja i žena sami. Eno san Ivanu započeja kuću od 300 kvadrata, dosad san u tu kuću potrošija priko 600 iljada kuna. Svaka čast, kažem.

Da je sad dovesti sve one analitičare s okruglih stolova koji govore kako se u Hrvatskoj poljoprivredna proizvodnja ne isplati, sve uhljebe iz ministarstva poljoprivrede koji dijele poticaje umjesto socijalne pomoći, da ih ovaj čovjek pouči ekonomiji i poljoprivredi…

Eeej! A katastarska izmjera!? Uf, kasnim, pun gas natrag u polje, kad tamo cijelo selo! Moju parcelu već izmjerili. Susjed je označio među, pošteno, kakva i jest, ja potpisao. Idemo dalje, nas tridesetak i dva geometra. Valja doći do ostalih parcela. Jedna široka 6 metara, druga tri, pa jedna 10, u prosjeku su parcele široke 5-6 metara. Ni za kakvu kulturu ozbiljne površine. Tu i tamo vinograd, masline, smokve, između ledine. Čija je ovo, pita geometar (a piše njemu na komu je zemlja). Ledina. Evo već spremnog odgovora – To ti je Jakova pokojne Anuše, a i on je pokojni, ima sina Marka, on je u Rijeci.

Tko će potpisati? Evo ja ću, govori Ratko. Njegovo sve zaraslo, stari momak, nasljednika nema, ali pusti ti to, moje je moje. Tako i jest.

Ma jest tako. Ali ledine su ledine, onaj koji ima što obrađivati je odselio, za zemlju ga nije briga. Kupine, drače to jedva dočekale i preuzele zemlju pa sad već oformljeni lugovi onemogućavaju i susjednim parcelama obrađivanje. Onaj koji bi htio obrađivati, nema zemlje. Za sve one koji su tog jutra očekivali incidente u polju, bio je to loš dan. Tek su se Ive i Sveto nešto porječkali oko međe. Ive je kupio vinograd od Stojine sestre Mare pa je mislio da ima još dva metra ispod vinograda, a nema.

Sve državne politike, sve njene nebrige i nesposobnosti su se tog jutra ogledale u polju. Usitnjene parcele, brojne neobrađene površine, napuštena zemlja, izostanak sankcija ili kakvih drugih mjera tipa batine i mrkve za one koji ne obrađuju zemlju. Ljudi sami ne mogu riješiti ono što država mora.

Nasuprot državnoj nebrizi i neznanju, tog jutra stajao je samo jedan čovjek koji na državu nije čekao, nego se sam organizirao i krenuo u otkup zemljišta, nabavu mehanizacije, organizaciju prodaje (i sasvim slučajno je imao nevolju da mu moja žena razbije auto) te je sebi i svojoj obitelji omogućio pristojan život isključivo od poljoprivredne proizvodnje.

Oni malo ljeniji, sviknuti na čekanje i uvjereni kako će država učiniti nešto, vjerojatno neće dočekati da država učini išta. Bit će pokojni poput Jakova i Anuše, a njihova unučad će za 50 godina šetati kroz polje s nekim drugim geometrima.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
35 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
ewkfviuewrfverfverufvoerfv
Gost
ewkfviuewrfverfverufvoerfv
2 godine prije

Samo država gdje je 80 posto žitelja seljačkog i radi (pogotovo ako je bez GMO) na selu može se oduprijeti ovom što slijedi jer ima neovisnost, trebali bi svi biti ko amiši ako mislimo dobro sebi i pokoljenjima (Ivana Banfić je pun pogodak, znam da se upucavala jednom mom pokojnom… Pročitaj više »

Sovonorola
Gost
Sovonorola
2 godine prije

..i kažeš ti, Tito kriv.Istina a ko bi drugi,kako vrime prolazi sve je jasnije da je on taj koji nas je zaheba.

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije

To je bilo samo nakon rata, kada su bili potrebni radnici za tvornice. Ali nitko nije nikom branio da ostane na selu. Pa je postojala kasnije i kategorija radnika – seljaka. Neuspotedivo sa današnjim stanjem. Stočni fond je 1/4 predratnog (ispravite me?). Dalje, nitko da ispita gdje su one silne… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  Lucija

Postoji još problema: neiskorišteno zemljište. Takve ne bi trebalo sankcionirati, jer nisu krivi da to zemljište sami nemogu prodati/ iznajmiti u ovakvoj situaciji s tržištem nekretnina. Pa bi bilo bolje, prije nego to ‘ćapi’ neki stranac, a ako to nemože ili neće lokalna ssmouprava – udruživanje. A i inače fali… Pročitaj više »

aeoragwegfweufnqewfiuqewfuqe
Gost
aeoragwegfweufnqewfiuqewfuqe
2 godine prije
Reply to  Lucija

Treba da ti bude jasno da je današnja država mačeha narodu a ona je bila ipak mati. Očekivati od mačehe koja radi za hebaća tamu da pomogne istom narodu je………………….

mladen3x
Gost
mladen3x
2 godine prije
Reply to  Lucija

@Lucija-tako je,treba dati nekome da obrađuje i naći svoj interes.Mi smo,primjerice dali rođaku oko 4 hektara svoje zemlje da je obrađuje.U zamjenu on nam posije i pobere kukuruza da imamo za koke hraniti cijelu godinu.Njemu računica odgovara a i nama,bitno da zemlja nije prazna.Tako je s još nekim ljudima dogovorio… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
2 godine prije
Reply to  Lucija

Lucija
Je li se ti to možda baviš poljoprivredom kad toliko o njoj znaš?

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  otpisani

? ‘gradski štakor’.
No, ako je netko dalje, često ima bolji pogled.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije
Reply to  Lucija

@Lucija:
Ćapiti ?
Traktori nisu dovoljno crveni ?
Branko Ćapić ?

aeoragwegfweufnqewfiuqewfuqe
Gost
aeoragwegfweufnqewfiuqewfuqe
2 godine prije
Reply to  Lucija

Da, za sve je bilo bolje a naravno i za seljake u Titino doba, no bez obzira na sve on je bio njihov i radio je na agendi da se selo isprazni ali naravno uvijeno su seljaci namamljeni u gradove-torove a ne pod prisilom. Pijade je najbolje opisao kako treba… Pročitaj više »

max
Gost
max
2 godine prije

Ne daju uhljebi poticaje niti ih daje država. Ono što “potiče” država propada. Potpore a ne poticaje daje EU kao dodatak poljoprivredniku ukoliko na parcelama i površinama provodi određene mjere koje imaju svrhu zaštite okoliša, smanjenja zagađenosti pesticidima i herbicidima, te očuvanju biološke raznolikosti. To što su ljudi nepismeni i… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije

Svaka neovisnost je opasnost za kontrolni sistem. San svih vladara je rad seljaka na tuđoj zemlji na kojoj je monokultura tako da ti seljak mora o kontrolnome sistemu ovisit za sve potrepštine šta mu u životu tribaju pa čak i ono proizvedeno na polju u kojemu radi jer to može… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
2 godine prije

Ništa se nije prominilo samo u zadnjih nekoliko desetljeća jer se sićan mojega dida, koji je bija poljoprivrednik i ribar, tamo negdi 1970-ih kad je za nešto šta je sigurno reka “sigurno ka banka”, jer ono šta mu je davalo polje i more bilo o prirodi ovisno odnosno ne baš… Pročitaj više »

Rabotnik
Gost
Rabotnik
2 godine prije

Svaka cast Alerice. Izrastao si u pravog spisatelja.

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
2 godine prije

A kog će nam vraga seljak i njegovi proizvodi odeš u neki trgovački lanac i ubereš proizvod. Na kraju krajeva mlijeko dobivamo iz frižidera.

mladen3x
Gost
mladen3x
2 godine prije
Reply to  Dopizdilomi

@Dopizdilomi-baš si me sjetio na jednu anegdotu s jedne proslave nečega kada smo pitali jednu malu curicu od kuda nastaje mlijeko a ona ko iz topa ispali -“iz frižidera”,svi smo se nasmijali ali nažalost ispada tako…..

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
2 godine prije
Reply to  mladen3x

Znam i ja za taj odgovor malene, zato sam i napisao.

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
2 godine prije
Reply to  mladen3x

Djeca će još malo kravu i konja ići gledati u ZOO

kinez
Gost
kinez
2 godine prije

valjda bi poljoprivredna proizvodnja trebala bit masovna da pokrije broj stanovnika. nema bogate zemlje bez industrijalzacije. nama a mi smo unistili sve i firme i poljoprivredu. daj samo kakvu drzavnu sluzbu. nikad iz dupeta u glavu.

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  kinez

Bome točno, kinez.
“Kruha bez motike”. Ili, ” moj sin će biti gospon”.
A to rezultira: neobrađenom zemljom. I jednim nezaposlenim u gradu.
Osim toga, ima i korupcije, a po mom mišljenju, ova u zapošljavanju je najštetnija.

PEROTUNGUZ
Gost
PEROTUNGUZ
2 godine prije

A bez jake drzave nema bogatih seljaka. Slobodno trziste hmm lijepo zvuci A da li znate kako to funkcionise: Hoces da imas 10 krava za mlijeko = kupis 10 krava, muzes ih i prodajes mlijeko. Jes al u mjesecu limburgu Kupis 10 krava, platis quota (reket) drzavi za svaku kravu,… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  PEROTUNGUZ

A može li ovako? Lijepo čovjek ode do vrtića i pita: Ja bih vam isporučivao visokokvalitetno domaće mlijeko. Koliko bi vam trebalo? Čak i individualno, npr po ambulantama, neznam, gdje ima osteoporoze? Pokupi ponude, izračuna broj krava tek onda (!) i troškove veterinara. Hranu za krave. Sve dugoročni ugovori i… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
2 godine prije
Reply to  Lucija

Hahaha,pljes,pljes pljes, bravo Lucija !

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  otpisani

Otpisani
Što nevalja?
Uvijek se prvo utvrđuje/stvara potražnja. Onaj koji to radi ne mora biti ista osoba koja će proizvoditi. Više poljoprivrednika može se udružiti i poslati čak i agenciju da utvrdi potrebe i prema tome se modificira ponuda.

Crni žutokljunac
Gost
Crni žutokljunac
2 godine prije

Mogli bi imat zdravu hranu,bez kemije,a ne da se trujemo ovom iz supermarketa!Ali idemo linijom manjeg otpora,jer samo odeš do dućana i kupiš,ak imaš sa čim.Ali mogli bi i mnogi drugi,a nemaju.Jer imaju vlade ko i mi koje nije briga za naše zdravlje i boljitak.Rade kako im šefovi diktiraju.A oni… Pročitaj više »

Sir Oliver
Gost
Sir Oliver
2 godine prije

E ovi sto nisu bili uspjesni seljaci dosli na vlas.Sada zele pokazat kako se ne moze na selu i od sela zivjet.Pa nam u trgovinske centre dobavljaju smece od hrane.

PPP
Gost
PPP
2 godine prije
Reply to  Sir Oliver

Sir Oliver, dobro si rekao.

Neuspješni liječnici, seljaci, znanstvenici, menadžeri su svi otišli u politiku. Zato nam je tako kako je.

Na kraju smo spoznali da su vješti samo u jednoj stvari koja se zove manipulacija, koju su doktorirali.

Abe Nepotvrdjeni
Gost
Abe Nepotvrdjeni
2 godine prije

Di su pare? Otvore obrt opg i beru poticaje od države a zemlju ne taknu. Stotine tisuća i milijuni po obrtu, ima na kamione takvih poljoprivrednika po cijeloj Hrvatskoj. Je li pamti tko da je neki novinar otišao na poreznu upravu u bilo koji grad i pitao sto imaju u… Pročitaj više »

mladen3x
Gost
mladen3x
2 godine prije

Riješenje bi bilo da se hrana i proizvodnja hrane ne oporezuje za domače proizvođače(mjera povrat poreza) i da se uvedu kvote do koje maximalne granice određeni proizvođač smije imati udio u tržištu(da jedan nebi pokupio veliki dio tržišta).Prvo od toga krenuti,dalje dorađivati sistem strogim kontrolama i inspekcijama i zahtjevima(prigovorima) domaćih… Pročitaj više »

Maja
Gost
Maja
2 godine prije

na trznici u mom gradicu (nemam vrt, niti njive, u hr mi se s rodbinom neda svadjati oko toga), mogu kupiti direktno od seljaka – bio povrce, sezonsko voce, kolace, vise vrsti crnog kruha i peciva, jos i bio brasno, razna ulja hladne prese, meso svih vrsti, sireve, namaze, narandje… Pročitaj više »

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  Maja

@Maja- Kao prvo, ne poznaješ li čovjeka osobno, nemoj na riječ vjerovati da je baš on prizveo to što prodaje, i da je to nešpricano, bez umetnjaka, doslovno da je tome pjevano dok je uzgajano. Znam o čemu govorim. Većina koja proizvodi poljoprivredne proizvode nema vremena za prodaju. Oni koji… Pročitaj više »

Maja
Gost
Maja
2 godine prije
Reply to  Piretis

ta imanja nisu pojedinci, vec obitelji, od kojih po dvoje vode stand na placu. makar i sa placenom dodatnom snagom. bio povrce i voce je vec po izgledu nesto drugacije od konvencionalnog, nije krupno, ima drugaciji okus i brzo uvene, ne drzi se tjednima. tako i limuni i mandarine, djumbir… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  Maja

Majo,
postoji li mogućnost da svoja ova dva današnja komentara kopirate, pa onda ‘paste’ po potrebi?
Ima takvih stvari, ali naši ljudi neznaju.
A i biraju lopove i budale ( čast izuzecima) u lokalne samouprave.

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije

Dobar je primjer ovaj čovjek (ne znam mu ime ali znam da je Ivanov otac) jer zna da se poljoprivreda isplati, “al je velik posa”. Ako se gdje ne može zaraditi kruh bez motike onda je to u zemljoradnji. U poljoprivredi općenito vrijedi pravilo da ili zarađuješ malo po jedinici… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik