Olimpijska planina Bjelašnica, jedna je od najviših planina u Bosni i Hercegovini, smještena jugozapadno od Sarajeva. Najviša tačka Bjelašnice doseže nadmorsku visinu od 2067 m.
Na Bjelašnici, u predjelu izvorišnog i gornjeg toka rijeke Rakitnice, smješteno je nekoliko stalnih naselja: Brda, Umoljani, Milišići, Bobovica, Kramari, Lukavac, Šabići, Rakitnica, Gornji Lukomir, Gornja i Donja Tušila.
Veličanstveni krajolici, vernakularana arhitektura ovih zabjelašničkih sela, odraz su djelovanja čovjeka u izrazito negostoljubivim planinskim predjelima. To se naročito odnosi na sela Umoljani i Lukomir.
Selu Umoljani, koje se nalazi na 1275 metara nadmorske visine, mnogo je lakše prići negoli Lukomiru. Prirodne ljepote koje okružuju ovo selo spadaju među najljepše na cijelom ovom području. Za njega se veže jedna zanimljiva legenda. Ona kaže da su Umoljani dobili ime zato što su umolili Boga da skameni aždahu koja je izašla iz svog skrovišta i krenula prema selu da ih pojede. Na putu kojim je prošla ostao je vijugav trag kojim danas teče voda, a zovu je Studen potok.
Južna strana je tipični kraški pejzaž, suh i neplodan. Sjeverna strana je bujna sa gustim šumama i zelenim pašnjacima idealnim za šetnje, planinarenje i izlete. Ostaci drevnih naselja su razbacani oko sela, zajedno sa velikim brojem srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika smještenih visoko na hridinama. Dolina Studenog polja magično mjesto skriveno iza ljetnog pastirskog sela Gradina koje se nalazi u neposrednoj blizini Umoljana.
U ovom selu postoji nekoliko planinskih objekata koji pružaju utočište svim putnicima namjernicima kojima je potreban odmor ili osvježenje.
Drugo selo, Lukomir, simbol je historijskog, kulturnog i arhitektonskog i ambijentalnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Nalazi na nadmorskoj visini od 1472 metara, i to je najviše geografsko naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini. U početku je bilo samo selo Donji Lukomir, 10 kilometara od Lukomira koji postoji danas. Oko 1950. godine stanovništvo je preselilo kuće zbog lavina.
Jedna od verzija historije današnjeg Lukomira ima mnogo dokaza da stanovništvo vodi porijeklo iz Podveležja u Hercegovini. Ova polunomadska plemena su se tokom ljetnih mjeseci uslijed nedostatka vode selila na Bjelašnicu. Podveležje, suhi plato iznad Mostara, nije tokom ljetnih mjeseci obezbjeđivao dovoljno bilja kako bi ova stočarska plemena mogla opstati. Iz razloga koji nisu u potpunosti poznati, mnogi od stanovnika Podveležja su se trajno nastanili u kanjonu, a nešto kasnije i na mjestu na kome se danas nalazi Lukomir.
Između planina Bjelašnice i Visočice nalazi se kanjon Rakitnice, a selo Lukomir je postavljeno na samoj ivici kanjona i od sela na niže je ambis dubok 800 metara. Na rubu sela se nalazi vidikovac, nad kanjonom Rakitnice, sa kojeg se pruža pogled na istok prema početku i na zapad prema kraju kanjona. Nasuprot Vidikovca, na obroncima Visočice, ispod vrhova Vito i Toholj, nalaze se viseće livade, mjesta gjde ljetuju i zimuju mještani okolnih sela.
Selo Lukomir je jedinstveno po svojim kamenim kućama koje su prekrivene šindrom od trešnjinog drveta. Kuće imaju četvrtastu osnovu sa ložištem u sredini. Zidovi su načinjeni od kamena i imaju male prozore. U selu se nalazi oko 50 kuća od kojih je 20 još uvijek naseljeno.
Ovdje se još uvijek praktikuje tradicionalni način života Bosanskih gorštaka. Dovitljivost i hrabrost stanovnika ovog sela je robinzonska. Podizali su mlinove na mlazevima i pojedinim strujama toka Rakitnice, oslanjajući ih na relativno labilne blokove. Travnate padine su bile toliko eksponirane da su ih kosili tako što su se vezali za drveće, pa odmotavajući uže od drveća, osvajali jedan po jedan otkos.
Put od sela Šabića do Lukomira ljeti ide prilično dobrim makadamom. Pješačenje visokogorskim pašnjacima, ispod najvisočijih vrhova planine je poseban doživljaj. Zimi je taj put zameten i do sela se, na granici kontrolisane avanture, može doći samo skijama.
Lukomir je poznat po svojoj tradicionalnoj odjeći, a žene i danas nose pletene odjevne predmete kakvi su se nosili i prije nekoliko stoljeća.
Selo ima vlastito groblje i manju nekropolu stećaka – nadgrobnih spomenika iz perioda srednjovjekovne Bosne. U jugozapadnom dijelu naselja na brežuljku zvanom Vlaško groblje, pokraj puta koji je razdvojio nekropolu, nalazi se 18 stećaka, 17 sanduka i 1 sljemenjak. Nekropolu dijeli ograda aktivnog muslimanskog groblja unutar kojeg je smješteno 7 stećaka, dok se njih 11 nalazi izvan te ograde.
U Lukomiru se danas živi sezonski. Od kraja aprila pa sve do septembra, ljudi se ovdje bave uglavnom stočarstvom i zemljoradnjom. Kada dođe zima, veći dio stanovnika odlazi u niže predjele.
U selu se, pored kuća mještana i idilične slike života, nalazi i etnografska kuća, gdje se može i prenoćiti. Mještani ovog gorštačkog sela ljubazni su i gostoprimljivi. Oni će vam ponuditi kafu ili domaći čaj, ispričati legende i folklor ovoga kraja i upoznati vas sa njihovim svakodnevnim životom koji je ostao isti kao prije nekoliko stotina godina.
39 komentara
svaka čast !!!
Donji Lukomir,1950 nije preseljen zbog lavina jer veliki lavovi tamo nikad živjeli nisu!
opet se provlači priča o srednjevjekovnim stećcima, a puno je dokaza da su (većinom, i to oni najveći, i najkvalitetnije klesani) predantički do antički.
P.S. ima li gore kakav vidljiv kamenolom?
Inače, hvala za tekst. Bjelašnica baš mami. jedino, ako se turizam omasovi, ode pravo selo u nepovrat
možda i ovdje ponešto piše: https://www.academia.edu/31150389/Stecci_laz_i_bogumili.pdf
to još nijesam čitao, pa si mećem podsjetnik
O cemu ti?
Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici zastupljeni vecinom na podrucju Hercegovine, srednje i istocne Bosne, zapadnog dijela Crne Gore, odnosno regije poznate pod nazivom Stara Hercegovina, jugozapadne Srbije, te u sjevernom dijelu Dalmacije. Spadaju u klasicnu umjetnost Slavena ovog podrucja. Velicina stecka i njegova ukrasenost je predstavljala odraz bogatstva porodice koja ga je postavljala.
Stecke su gradili pripadnici i Crkve bosanske i pravoslavci i katolici na ranije navedenim podrucjima.
Pismo koje se koristilo na stećcima je stara ćirilica, a jezik staroslavenski s primjesama lokalnih dijalektalizama.
Umjetnost i gravure su klasicni odraz kulture juznih Slavena sa primjesama predstava prirodnih pojava, lova, pozdrava neznanog covjeka koji je i najcesci prikaz i slicno.
Stećci nemaju ama bas nikakve veze sa antikom, a posebno sa predantickim periodom.
Nedavno sam bio u dvije velike nekropole stecaka kod Stoca: Radimlja i Boljuni.
Cisti prikaz juznoslavenske umjetnosti.
https://www.youtube.com/watch?v=YizWrPbzY9c
Домагој Николић са доста доказа потврђује да су наши стећци и словенски и антички, као права”потврда” да смо “досељени” АЛИ мноооого раније….
Da gospođice/gospođo, bitno je pogledati nesto i odmah povjerovati u to. Ne daj Boze da se procita koja naucna studija o tematici ili da se licno proanalizira o istome.
Naravno da utjecaj na stecke ima i anticka, kako rimska tako i helenisticka umjetnost. Slaveni su dolaskom zatekli stanovnistvo koje je ovdje zivjelo, te su ga asimilirali. Ali bez obzira na bilo koju asimilaciju kulturno prozimanje ostaje, pa tako stećci imaju utjecaja iz antike, ali svom svojom pojavom spadaju u juznoslavensku umjetnost prostora koje sam naveo.
Morate se Logicno ..pozabaviti prilicno velikom istorijskom gradjom vezanom za prostor gdje su ,,kamenovi”…Nadjite i procitajte nesto o zabranjenoj istoriji ovih prostora od Dr Đorđa Jankovića ,jedan je od retkih stručnjaka za srednjovekovnu arheologiju kod nas. Utemeljivač je ranovizantijske, ranoslovenske i ranohrišćanske arheologije u Srbiji. Rad je započeo 1971. godine u Muzeju Krajine u Negotinu, a od 1977. do 1978. bio je zaposlen u Arheološkom institutu u Beogradu.NISMO SE MI DOSELJAVALI MI SMO ODUVIJEK ZIVJELI NA OVIM PROSTORIMA ..NAS SU RASELJAVALI …To je ta nakaradna becko -berlinska istorijska skola koja negira cinjenice i falsifikuje proslost …..ISKOPAVANJA U VINCI ,LEPENSKOM VIRU VUCEDOLU ,BUTMIRU I NA SIREM PODRUCJU EVROPSKOG I JEDNIM DIJELOM AZIJSKOG KONTINENTA DOKAZUJU SUPROTNO OD ZVANICNE ISTORIJE ….BILI SMO PISMENI OD KADA JE SVIJETA I VIJEKA….CITAJTE VEDE I SANSKRTSKE TEKSTOVE USPOREDITE RIJECI IZ SANSKRTA I RIJECI MATERNJEG JEZIKA …I POGLEDAJTE RELJEFE NA ,,KAMENOVIMA ”…VIDICETE (VID -VEDA – VEDETI ) U CEMU JE POVEZNICA ….Slaven Bijelac Slobodan Strijelac…PS..Nismo mi repa bez korijena
Hrkljuš……….postoji nesto sto se zove indoevropska skupina jezika. Samo da podsjetim, to je sira skupina jezickih grupa koji su gramaticki i vokabularno srodni. To je najveca skupina jezika po broju govornika na svijetu. U tu skupinu jezika spadaju jezici iz ovih jezickih podgrupa: slavenski, germanski, romanski, keltski, balticki, iranski, sjevernoindijski, te albanski i grcki. Dakle u ovu ogromnu skupinu jezika spadaju svi evropski jezici osim baskijskog. Opet najstariji zivuci jezici, odnosno govorni iz indoevropske skupine jezika su sanskrit i litvanski. U ovu skupinu jezika su spadali i ilirski jezici sa ovih prostora. Tako da nema potrebe za tim paralelama da bi se nesto dokazalo.
DNA bilo kojeg naroda i bilo kojeg podrucja nije određen jezikom ili jezicima koni se govore na određenom podrucju, nego mijesanjem grupa ljudi koje su se kretale kroz i nastaljivale određeno podrucje. Tako je npr. rađeno genetsko istrazivanje nad nekoliko hiljada osoba iz svake Evrope 2009. godine, pa i BiH. Po tom istrazivanju se doslo do zakljucka da stanovnici BiH u svom DNA imaju: 55% ilirskog porijekla, 20% slavenskog, 20% keltskog, 1% bliskoistockog i 4% ostalog. Dakle, stanovnici BiH se spatraju Slavenima po lingvistickoj komponenti, jer govore slavenskim jezikom (jezicima), a ne po genetskoj komponenti.
Tako Finci lingvisticki spadaju u skupinu ugro-finskih naroda, ali su po genetickoj komponenti cak 97% Germani.
Ideja po podudaranju lingvisticke i genetske kompomente u određivanju identiteta bilo kojdmeg naroda i prostora je davno napustena jer smo svi mi produkt kako mijesanja naroda, tako i mijesanja jezika.
Nemoj tako, neko će te proglasit širiteljem bečko-berlinske zavjere protiv sirotih Balkanaca.
Zadnje takvo istrazivanje provedeno je u Beckom Novom Mjestu kraj Beca u alpama u Austriji …Stanovništvo zapadne Europe znatno raste zahvaljujući migracijama i doseljavanju, dok istočna Europa ima problema s demografijom zbog odlaska građana, zaključak je najnovije analize Austrijske akademije znanosti i Demografskog instituta iz Beča ispod alpa u Austriji..
Cuvaj se Dajanaca i kad darove nose….Puf …znanje je oslobodjeno komplexa …prvi i drugi svjetski rat su devastirali Evropski kontinent i ostatak Svijeta …irelevantno je praviti ankete samo na kraci vremenski period i samo na odredjenim uzorcima…DNA i prica o haplogrupama drzi vodu samo ako znas priblizno vrijeme ,,mutacije” uzorka ….A o preseljavanjima izazvanim ljudskim djelovanjem i djelovanjem prirode u odredjenom vremenu i prostoru citaj statistiku i pogledaj oko sebe tko te okruzuje….,,ZBOGOM BOSNO ODO JA U SARAJEVO”…
Dobro je za snimanje filmova i serija.
Prekrasno
Bosanski manje/više….ali ovo dah oduzima koliko je prelijepo;meni se smiju svaki put kada kažem “Da je ovo Švabi dati!”, da je ovo Švabi dati. Ima jedno selo kraj Banja Luke, Zelenci, jedna kotlina na Manjači;svaki put mi dah stane od ljepote kada pogledam preko te kotline i od grehote što sve to propada i zarasta….svaki se put sjetim Austrije i uzdahnem ” Da je ovo Švabi dati! “, ne zato što mi ne znamo jer je barem pola ljudi iz Zelenaka radi vani a ima ih uspješnih i u Banja Luci, već jednostavo rustikalnost i veliki problem u glavi našeg čovjeka počev od onih na vlasti pa do onih koji su rođeni na našim područjima.
”veliki problem u glavi našeg čovjeka počev od onih na vlasti pa do onih koji su rođeni na našim područjima.”
hoću reći, negativna selekcija izvanka, porobljeni smo..
Hmmm…robovi smo svoje rustikalnosti i ograničenosti pogleda………da ne kažem svoje zaostalosti i iznad sveg zatucanosti.
Na to sam mislio, iz vana se samo koriste sa tim našim manama i kanališu ih jer smo zaostalih i ograničenih pogleda.
Zvuči grubo, ali je istinito.
Mala parodija….
https://youtu.be/OtIMbwgre1w
Evo ti jedna usporedba …Sinisa ….Danas je moderno biti tetoviran ,tetoviraju se i mladi i stari uzimaju razlicite motive i rade to iz razlicitih pobuda ….Moja baba je bila tetovirana o motivu na ,,ruki” mozemo pricati i o razlozima sto je ponukalo da se istetovira …A ,,kamenove ” nekoliko generacija gleda sa kucnog praga …Svaka prosla vlast je uvijek bila okupatorska a svaka nova koja dodje oslobodilacka …jer …SVE SE MIJENJA SEM KAMENJA….,,Jer ti i ja dva smo sveta razlicita ” kako Toma Zdravkovic peva…
Вратих се недавно из вишедневног гостовања код Шваба и ???? уме ли ко од некадашњих “југовића” који кукају и верују како би “Швабе знале”??? да објасни, шта би знале и кад би тако знали, зашто им је све онако штанцовано и пословно, без душе од Васербурга до Забока….уредно и….НИШТА ВИШЕ…..није све у туризму, новцу…има нешто и у Животу….
svaka cast Bjelasnici,ali daleko od ljepote Vranice. najveci problem svega kod nas i je to sto se jadna Vranica nalazi u vukoje**** i nije uz BL ili Sarajevo tako da nikada nece niti dobiti neku drzavnu promociju a i takva kakva je sama od sebe godisnje ima oko 20000 posjetioca,al uz duzno postovanje,Lukomir i Umoljani su prelijepi. Usput,na dijelu Vranice zvanom Zec planina na 1700m izvire Vrbas,na 1640m je Prokoško jezero,a sama Vranica sa svojim najvišim vrhom Nadkrstcom(2112m) treci je najveci vrh u BiH.
podno Vranice se nalazi Skopaljska dolina koja je inace dala i par poznatih imena kao npr:
fra Anđeo Zvizdović koji je 1463. godine od sultana Mehmeda II. Osvajača isposlovao Ahdnamu(slobodno propovjedanje franjevaca pod Osmanlijama) i osnovao Bosnu Srebrnu. Po njemu dan danas selo ispod Vranice nosi i ime,Zvizde,a ima i ulicu u Gornjem Vakufu i Sarajevu.
Branko Mikulić,visokopozicionirani duznosnik SR Bosne i Hercegovine i osmi po redu predsjednik Saveznog izvrsnog vijeća SFR Jugoslavije(inace i jedan od bitnijih ljudi u Bugojanskoj Špediciji koja je bila najveca autobusno-prijevozna firma u Europi)
Josip Mlakić,mogu reci trenutno jedan od najvecih zivucih hrvatskih pisaca,koji radi i kao strojar u staroj metalurgiskoj frimi(TOM)
Ivan Đikić,znanstvenik,biolog koji je izabran za clana americke akademije znanosti i umjetnosti,s preko 100 objavljenih znanstvenih radova
note:dodam jos koga se sjetim
Raif Dizdarevic posljednji clan predsjednistva SFRJ iz Bosne zivi podno Vranice sa strane Fojnice. Bugojno – akademik Esad Durakovic.
da,takodje kako zaboravismo na trenutnog predsjednika Vucica :p
Већ сам се уплашила да ће Ацика бити “прескочен” ….не знам зашто ми Враница више и није тако лепа
najljepse sam zaboravio,ispod Vranice se nalaze Ždrimački slapovi i jezera(sve prirodna). postoje 3 slapa i 3 jezera(jedno,najvece je i za kupanje),a najvisi slap je 29m koji tjekom zime(normalno je da temperatura bude -20) skroz zaleti,koga zanima cak moze i googlat i pronaci
“Lukomir se nalazi na nadmorskoj visini od 1472 metara, i to je najviše geografsko naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini”-netočno. Vranica je naseljena na 1640m 🙂
Ustvari, Lukomir je do unazad 5g. bio stalno nastanjeno mjesto, a naselje na Prokoskom j. je naseljeno samo od maja do oktobra (ranije katunsko naselje, a sada vise turisticko).
ima domacinstava i u “mrku” zimu da zive uz Prokoško,cak je to lako i potvrdit,po youtubeu imas dovoljno videa . inace,tu zivim ispod Vranice i redovito ju obilazim. turistici je lose uredjeno jer su dozvolili gradnju uz samo jezero no dobro,imaju drzavne sluzbe za o tom brinu..inace,u Skopaljskoj dolini i pored Vranice postoji Raduša,koja je trenutno veca turisticka destinacija zbog novonastalog skijalista,i vjeruj mi,pocetak 5 mjeseca a bilo je dosta snijega. sama dolina je mjesto mnogih prirodnih izvora(rijeka Krušćica,Trnovača i kako rece vec,Vrbas). sam Gornji Vakuf-Uskoplje ima i nacionalni spomenih,Sahat kulu sagradjenu 1710. na kojoj je Dubrovacko zvono(izvorno venecijansko,ali sagradjeno od dubrovcana)
vranica nije naselje tako da je autor u pravu.
nije naselje ali je naseljeno 🙂
usput,Skopaljska dolina na podrucju opcine G.V.-Uskoplje ima oko 580 stećaka : Gornji Vakuf-Uskoplje 31, Bistrica 160, Krupa 4, Paloč 7, Podgrađe 12, Voljice 30, Volari 3, Donja Ričica 66, Hrasnica 15, Vrse 12, Ždrimci 105, Pidriš 25, Dobrošin 26, Pridvorci 83.
To je pravi život!Svaka čast
šta jest-jest, jedino još više fokusa stavit na šindru od trešnjevine a manje na šindru od limovine (rđave).
i neki prozor da se ubaci ukuću, ne bi preteklo
i da baba neima kifozu, hebbbo joja praunuku!
Hvala za slike i tekst….Svidja mi se …..
Iskreno se nadam da ih nikad neće zadesiti turizam jer onda će postati nešto sasvim drugo.
Da nije ovdje Bato Čengić snimio genijalan film Gluhi Barut gdje je predvidio što će nam se desiti?
Da jeste, baš tu.
Gazdama ne odgovara da Slaveni imaju samosvijest da su svoji na svojemu, oduvek, da imaju istorijsko pravo staro hiljadama godina, da imaju otadžbinu, zemlju otaca, a danas smo svedoci pojave da se pomoću društvenog inženjeringa stvaraju nove države i nacije sa tendencijom da prerastu u narod….,,Spanac hebacu ti mater kad tad”’ rijeci su glumca Josipa Pejakovica u filmu ,,Gluvi Barut” radjenoj po knjizi Branka Copica izrecene gore na Lukomiru
A o franjevcima i njihovom djelovanju i razlozima djelovanja na ovim prostorima moglo bi se ,,trabunjati” podugo…kao i o svim ostalim koji ,,dodjose i posijase sjeme znanja na zemlji Slovena ” (citaj Iliricum Sacrum)….Stadose ispred Sunca i napravise sjenu i da ne bi Mjeseca i Zvijezde Danice nebi smo Svjetlost vidjeli……