fbpx

Imena četiriju mora motivirana nazivima za boje

Svjetionik

Dio imenoslovlja (onomastike) koji se bavi imenima oceana, mora, morskih tjesnaca, zaljeva, jezera, rijeka, potoka, izvora, ušća, bara, močvara, ritova, ribnjaka… naziva se hidronomastika. Ovdje ćemo se osvrnuti samo na imena morā koja su motivirana nazivima za boje, poglavito na ona u kojih se imena povezuju sa stranama svijeta (jug, sjever, zapad).

Na površini Zemlje postoji devedesetak mora: Alboransko m., Amundsenovo m., Andamansko m., Arafursko m., Arapsko m., Argentinsko m., Azovsko m., Baffinovo m., Balearsko m., Baltičko m., Bandsko m., Barentsovo m., Beaufortovo m., Beringovo m., Bijelo m., Billingshausenovo m., Bismarckovo m., Bohajsko m., Botnijsko m., Burmansko m., Celebesko m., Ceramsko m., Cortesovo m., Crno m., Crveno m., Čileansko m., Čukotsko m., Davisovo m., D’Urvielleovo m., Egejsko m., Filipinsko m., Floresko m., Grenlandsko m., Halmahersko m., Hebridsko m., Irmingerovo m., Irsko m., Istočnokinesko m., Istočnosibirsko m., Jadransko m., Japansko m., Javansko m., Jonsko m., Južnokinesko m., Kamotesko m., Karinsko m., Karipsko m., Karsko m., Keltsko m., Kooperacijsko m., Koraljno m., Koro m., Kretsko m., Labradorsko m., Lakadivsko m., Laptevsko m., Lazerovo m., Levantsko m., Ligursko m., Lincolnovo m., Mawsonovo m., Melvilleovo m., Mindanaosko m., Molučko m., More kozmonauta, More kralja Haakona VII., More princa Gustava Adolfa, Mramorno m., Mirtilovo m., Norveško m., Novigradsko m., Ohotsko m., pov. Panonsko m., Pečorsko m., Riiser-Larsenovo m., Rossovo m., Salomonsko m., Sargaško m., Savu m., Sibujansko m., Sjeverno m., Sjeverno ledeno m., Solomonsko m., Somovo m., Sredozemno m., Sulusko m., Škotsko m., Tasmanovo m., Timorsko m., Tirensko m., Tračko m, Unutarnje Seto m., Vendelsovo m., Weddellovo m., Visajansko m., Žuto m.

Unutarnja mora, jezera: Aralsko j., Bajkalsko j., Balhaško j., Čad, Galilejsko j., Kaspijsko j., Mrtvo m., Saltonsko j., Titicaca, Velika jezera (Superior, Michigen, Ontario, Huron, Erie).

More je slana akumulacija vode koja je izravno ili neizravno povezana s jednim od pet oceana: Antarktički (Južni) o., Arktički (Sjeverni) o., Atlantski o. (Atlantik), Indijski o. i Tihi o. (Pacifik). Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutarnja (u okviru kontinenta) i zatvorena (jezerske akumulacije). Iako postoje morske struje u morima i oceanima morska voda naizgled ne teče. Netečenje je obilježje i jezerskih akumulacija pa je ovdje u popisu i jezero Mramorno more kojemu je to službeno ime. Kaspijsko jezero i još neka veća jezera (Aralsko, Bajkalsko, Galilejsko, Saltonsko…) ponekad se nazivaju morima iako nemaju kontakt s oceanom ili nekim morem. To je zato što je izvorno značenje riječi more ‘golema vodena akumulacija’.

Drevna indoeuropska riječ *mori ‘more’ ima danas ekvivalente u brojnim jezicima što upućuje na njeno zajedničko podrijetlo i na činjenicu da su u prošlosti mnogi narodi boravili blizu nekoga velikoga mora, vjerojatno Crnoga mora, na svojem selidbenom putu s jugoistoka na zapad. U svim slavenskim jezicima postoji riječ u značenju ‘more’: npr. prasl. mor’e, stsl. mor’e i more, hrv. more, slv. mộrje, češ. moře, luž. mor’o, polj. morze, slč. more, srp. more, cg. more, bug. moré, mak. more, rus. móre, ukr. móre, brus. móra… Isto tako i u svim romanskim jezicima: lat. mare, tal. mare, sard. mare, rum. mare, furl. mar, prov. mar, kat. mar, šp. mar, port. mar, retorom. mer, fr. mer, veljot. mur… U manjega broja jezika riječ s korijenskim morfemom /mor/, /mar/ i /mir/ znači ‘jezero’, ‘zaljev’, ‘močvarno područje’, ‘morska obala’…

Imena mora su većinom motivirana zemljopisnim položajem, a njih nekoliko pak nazivima za boje. Žuto more (kin. Huang hai, kor. Hwanghae) je dobilo ime po žućkastoj boji vode koju donosi Žuta rijeka (Huang ho, 5.464 km) koja utječe u to more. Žuto more je sjeverno rubno more Istočnokineskoga mora.

Ime Bijeloga, Crnoga i Crvenoga mora motivirano je nazivima za boje (bijela, crna i crvena) kojima su neki drevni narodi označavali strane svijeta. Dakle, ime tih mora nije motivirano bojom vode nego nazivom za stranu svijeta.

Antički narodi su strane svijeta označavali bojama pa su tako crnom bojom označavali sjever, bijelom – zapad, crvenom – jug i plavom, odnosno zelenom – istok. Označavanje strana svijeta bojama bilo je poznato u prednjoj i srednjoj Aziji sve do Indije na istok, zatim u južnoj Europi i sjevernoj Africi. U tom dijelu svijeta bila su i tri velika mora, Crno, Crveno i Sredozemno, koja su npr. antički narodi Male Azije imenovali prema stranama svijeta pa im je Crno more bilo na sjeveru, Crveno na jugu, a Sredozemno na zapadu. Od naroda prednje Azije to su: Asirci, Hajki, Harahuaiti, Hetiti, Huriti, Luvijci, Medijci, Palajci, Parsi i dr. koji su zaslužni za takvo imenovanje. Kad su Turci osvojili maloazijski poluotok (13. st.), preuzeli su od domicilnoga stanovništva imenovanje mora nazivima za boje pa su sjeverno more nazvali Karadeniz (tur. kara – ‘crn’, deniz – ‘more’), dakle Crno more, zapadno su nazvali Akdeniz… (tur. ak – ‘bijel’), dakle Bijelo (Sredozemno) more, a južno Kızıldeniz (tur. kızıl – ‘crven’), dakle Crveno more. Jedino je Turcima Crno more na sjeveru, ostalima je na zapadu (Armenci, Gruzijci, Azeri…), na jugu (Abhazi, Oseti, Rusi, Ukrajinci…) ili na istoku (Rumunji, Gagauzi, Moldavci, Bugari…). Ni Turcima, kojima je Crno more na sjeveru, motivacija crnom bojom za  Karadeniz nije jasna kao ni motivacija bijelom bojom za Akdeniz i crvenom za Kızıldeniz. Turci su jedini narod koji je Sredozemno more nazvao hidronimom Akdeniz jer im je to more na zapadu, dakle Bijelo more. Za Egejsko more, koje se nalazi zapadno od Turske, Turci su grčko ime toga mora (Aigaíon pélagos, Aıγαίον πέλαγος) prilagodili sustavu svojega jezika (Ege denizi ili Adalar denizi). Bugari i Makedonci, kojima je Egejsko more na jugu, nazvali su to more Bijelo more (bug. Bjálo moré, Бялo мope), odnosno mak. Bélo moré (Бeлo мope), iako se ono ne nalazi zapadno nego južno od njihovih država. To je zato što su motivaciju imena toga mora još u doba naseljavanja prostora jugoistočne Europe bugarska i makedonska plemena preuzela od maloazijskih priegejskih Grka kojima je to more bilo na zapadu.

Između poluotokā Kole i Kanina na sjeverozapadu Rusije nalazi se također Bijelo more (rus. Béloe móre, fin. Vienanmeri, lit. Dvina moru, tal. Mar Bianco, šp. Mar Blanco, slv. Belo morje, češ. Bílé moře, polj. Morze Białe, brus. Belae mora, engl. White Sea, njem. Weisses Meer, fr. Mer blanche, rum. Marea Albă, tur. Beyazdeniz…) koje je zapravo prostrani južni zaljev Barentsova mora. Budući da je to more južno od Barentsova s kojim je povezano, očekivali bismo oznaku crveno za jug. U doba carske Rusije na obali toga mora postojala je luka Holmogory iz koje su u doba kad more nije bilo zaleđeno isplovljavali trgovački brodovi prema Škotskoj i Norveškoj, te prema Danskoj i Engleskoj nakon 1533. god. kad je bila izgrađena luka na južnoj obali toga mora. Uglavnom se je trgovalo ribom i krznima. U odnosu na zemljopisni položaj grada Novgoroda ta je luka bila zapadno pozicionirana, točnije sjeverozapadno od toga važnoga ruskoga trgovačkoga središta pa je tako nastalo ime toga mora, dakle motivirano je bijelom bojom kao oznakom za zapad. Ime toga mora je potvrđeno u jednoj kronici iz 11. stoljeća. To je more u prošlosti imalo nekoliko imena (Mirno, Solovecko, Studeno…). Kad je utemeljen Petrograd 1703. god., trgovina je preusmjerena na Baltičko more, ali je Bijelomu moru ostalo ime. U literaturi se mogu pronaći različita domišljanja, ponekad i maštovita, o motivaciji imena Bijeloga mora. Tako npr. na jednom internetskom tekstu piše da je to sjeverno more dobilo ime prema tomu što je više od pola godine zaleđeno. Budući da je to more pola godine bez leda, što omogućuje plovidbu trgovačkim brodovima, nastanak imena se ne može vezati za led i njegovu sivkastu boju. Ta hidrološka pretpostavka nastanka imena nije uvjerljiva. Postoji i domišljanje da je more dobilo ime zbog odraza neba na morskoj površini. Kad je oblačno, toga odsjaja nema. Kad je more zaleđeno, takva motivacija još manje dolazi u obzir. Na jednom mjestu ja čak navedeno da je ime toga mora motivirano bijelom, božanskom bojom. Zaključno, Bijelomu moru ime su dali novgorodski trgovci, koji su se, prateći svoje karavane, orijentirali prema zapadu, mjestu zalasku sunca.

Crno more je golema akumulacija vode smještena između Azije i Europe. U dalekoj prošlosti u doba postojanja Panonskoga mora Crno more je bilo upola manje. Ime tomu moru su dali drevni narodi prednje Azije i Bliskoga istoka kojima je to more bilo na sjeveru. Brojni narodi diljem svijeta preveli su engleski pridjev black (Black Sea) pridjevom u značenju ‘crn’ izgubivši izvorno značenje ‘sjeverno more’ (hrv. Crno more, slv. Črno morje, češ. Černé moře, slč. Čierne more, polj. Morze Czarne, bug. Černo more, brus. Čornae mora, ukr. Čorne more, rus. Čërnoe more, abh. Amšin Eića, tur. Karadeniz, gruz. Shavi zghva, laz. Ucha Zuğa, tal. Mar Nero, kat. Mar Negra, šp. Mar Negro, rum. Marea Neagră, fr. Mer Noire, njem. Schwarzes Meer…).

Ostaje nam prihvatiti prethodno izneseno stajalište da je Crno more dobilo ime zato što je pozicionirano sjeverno od drevnih maloazijskih i bliskoistočnih naroda. Nemamo podatak kako su to more nazivali Hetiti i Huriti kojima je bilo na sjeveru. Bez obzira na to u literaturi je općeprihvaćeno da je ime za Crno more nastalo u Perziji iako je to more u odnosu na zemljopisni položaj obitavališta Parsa  sjeverozapadno, a ne sjeverno od njih. U perzijskom jeziku postoje riječi koje znače ono što je crno (tamno), npr. axšaina – ‘tamne boje’, avestan axšaēna – ‘tamno obojena’, u stperz. axšaina – ‘tirkizne boje’, u srednjoperzijskom axšēn (xašēn) – ‘plav’, u novoperzijskom xašīn – ‘plav, modar’, te u osetskom œxsīn – ‘tamnosiv’. Grci su pridjev áxenos, kad je o Crnom moru riječ, promijenili u áxeinos i dobili ime Póntos Áxeinos – ‘Negostoljubivo more’. Pindar je ime toga mora zabilježio ne samo kao Póntos Áxenios nego i kao Póntos Eúxeinos – ‘Gostoljubivo more’. Takva motivacija je plod pogreške zbog nejasne motivacije i postojanja sličnih riječi jer Grcima Crno more nije bilo na sjeveru nego na sjeveroistoku. Strabon je u svojoj Geografiji za to more napisao da ga Grci najčešće nazivaju samo izrazom Póntos – ‘More’. Nadalje, Strabon je obrazlagao izraze negostoljubivo i gostoljubivo more  tako da mu je to more bilo negostoljubivo dok Grci nisu kolonizirali crnomorske obale, potom je bilo gostoljubivo. To dovoljno govori o Strabonovoj proizvoljnosti u objašnjavanju motivacije nastanka imena toga mora. U Velikom Bundahišnu, srednjoperzijskom zoroastrijskom spisu, Crno more se zove Siyābun. Nadalje, u Hudud-al-‘Alamu, perzijskoj zemljopisnoj knjizi iz 10. st., Crno more se naziva Gruzijsko more (daryā-yi Gurz). Gruzijske pak kronike to more nazivaju Zğua sperisa (More Speri) prema imenu plemena Sperisa (Saspersa). Rusi to more od 13. st. nazivaju Čërnoe more. U doba osmanskoga carstva od 13. st. Turci su to more nazivali Bahr-e Siyah, odnosno Karadeniz – ‘Crno more’. Na karti Asia, nova descriptio Abrahama Ortelia to je more 1570. god. nazvano Mar maggior – ‘Veliko more’. Suvremeno grčko ime za to more je Mávri Thálassa (Mαύρη Θάλασσα).

Budući da već stoljećima mnogima nije bio poznat sustav imenovanja mora bojama kao oznakama za strane svijeta, u brojnim tekstovima pojavljuju se i pretpostavke koje su više plod domišljanja nego istine. U brojnim tekstovima se navodi da je Crno more dobilo ime po vrlo tamnoj boji čemu je navodno razlog visok sadržaj sumporovodika u njegovim vodama. U “Hrvatskoj enciklopediji” u članku Crno more također se ističe da je to more dobilo ime zbog neprozirnosti što je vidljivo iz sljedećega navoda: “Neprozirnost (odatle ime mora) uzrokovana je golemim količinama suspendiranih čestica što ih donose rijeke. Boja je mora tamnozelenkastoplava, na ušćima rijeka sivozelena, uz obalu zelena i žutozelena.” Činjenica je da se u Crno more ulijevaju četiri velike rijeke koje s vodom donose i goleme količine zemljanih čestica pa je morsko dno muljevito. Iz prethodnoga navoda je razvidno da veći dio morske površine nije crn nego tamnozelenkastoplav. Obalno stanovništvo nije moglo sagledati cjelinu takvoga golemoga zemljopisnoga objekta nego je to more lokalno nazivalo samo morem, pogotovu mjesni ribari.

Crveno more je rubno more Indijskoga oceana, smješteno je između sjeveroistočne Afrike i Arapskoga poluotoka (arap. Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar ili Baḥr al-Qulsum, hebr. Yam Suph ili Hayam Haadom (‘trščano more’), kopt. Phiom Enhah ili Phiom Nšari, tigr.  Qeyyiḥ Baḥri…), somal. Badda Cas, slv. Rdeče morje, češ. Rudé moře, slč. Červené more, polj. Morze Czerwone, brus. Čirvonae mora, rus. Krasnoe more, ukr. Červone more, bug. Červeno more, kat. Mar Roja, šp. Mar Rojo, tal. Mar Rosso, fr. Mer rouge, engl. Red Sea, njem. Rotes Meer, tur. Kızıldeniz… Ime Crveno more izravni je prijevod grčkoga imena Erythrà thálassa (Ερυθρὰ Θάλασσα ). Rimljani su Crveno more nekoć nazivali Eritrejskim morem (Mare Erythraeum), zatim imenima Mare Rubrum, Mare Mecca i Sinus Arabicus (Arapski zaljev) te Pontus Herculis (Herkulovo more). Strabon (grč. Στράβων) za to more naizmjenično rabi pridjeve crveno i južno u svojoj Geografiji pa nam je tako na primjeru toga mora zapravo otkrio sustav imenovanja velikih prirodnih objekata nazivima za boje kao oznake za strane svijeta. U prošlosti su neki geografi južnim morem nazivali ne samo Crveno more, nego i Arapsko more pa i cijeli Indijski ocean.

Grcima, Rimljanima i narodima Bliskoga istoka Crveno more je bilo na jugu. Zbog pridjeva crven u imenu mora u enciklopedijskim i internetskim tekstovima mogu se pročitati vrlo neobična domišljanja o motivaciji imena. Tako npr. u jednom tekstu piše da je ime motivirano očaravajućim izlaskom i zalaskom sunca, u drugom da je ime mora nastalo od crvenkaste boje obalnih litica gore Harei edom koje su bogate željeznom rudom, u trećem da vjetar donosi crvenkasti pijesak iz pustinje. Budući da se to more nalazi u području nedostatnih oborina, dani su većinom vedri, a sunce na izlasku i zalasku je rumeno. Takva meteorološka obilježja nigdje na planetu ne motiviraju zemljopisna imena. U Crveno more se ne ulijevaju rijeke pa zbog toga to more ima visoku slanost i plavetnu (azurnu, tirkiznu) boju morske vode. Dakle, ni hidrološka tumačenja ne daju odgovor zašto Crveno more ima takvo ime. Kad bi uz to more postojalo gorje poput Karpata, onda bi to moglo motivirati ime mora. Harei edom je jedna gora poznata samo malobrojnomu lokalnomu stanovništvu. Crveno more je dugo 2.350 km pa ime jedne gore nije imenotvorni orijentir. Ni geološko tumačenje nastanka imena toga mora ne pruža uvjerljivu motivaciju. Pustinjski vjetar ponegdje donosi prašinu, a ne pijesak i kad to padne na dno mora, izgubi boju. Najčešće se kao motivacija navodi cvjetanje crvene alge (lat. Trichodesmium erythraeum). Cvatnja te alge je ograničena na priobalni prostor i godišnje doba, inače ta cvatnja nije intenzivna i ne daje opće obilježje tomu moru. Tako npr. u Hrvatskoj enciklopediji (mrežno izdanje) navode kao motivaciju imena Crvenoga mora cvjetanje alga (“Ime vjerojatno potječe od crvene boje alga, koje se ondje često u masama pojavljuju.” Te alge rastu u priobalnom području, sezonski cvjetaju i boje morsku vodu crveno-smeđom bojom u priobalju, a malo dalje, što je more dublje, ta se boja gubi. Ni ovo biološko tumačenje imena mora nije prihvatljivo iako ga u svim tekstovima autori  ponavljaju. Uz arapsku obalu rastu ponegdje koralji pa voda na njihovim staništima izgleda crvenkasto. U južnoj Palestini zemlja je crvenica pa su neki autori tu činjenicu povezali s imenom mora (hebr. edom – ‘crven’). Nadalje, neki pak autori ime mora povezuju s imenom semitskoga plemena Himijarita koje je živjelo u primorskom dijelu južne Arabije od 2.000 pr. Kr. pa sve do 6. st. pos. Kr. Budući da se u imenu toga plemena nalaze suglasnci mhr neki su u tom imenu prepoznali arapsku riječ aḥmar – ‘crven’. Nisu pretpostavili da taj arapski pridjev može imati dodatno značenje juga u imenu toga najjužnijega semitskoga plemena. U Bibliji se Crveno more naziva Trščano more iako trska u moru ne raste. More je tako nazvano po plitkom Suezkom zaljevu na čijim obalama je rasla trstika čak i u Mojsijevo doba. Crveno more je grčki povjesničar Herodot, kao i geograf Agatharhid, nazvao Eritrejskim morem dovodeći ime Eritreje i njihova kralja Eritreja s grčkim pridjevom erythros – ‘crven’. Kad motivacija nastanka imena nekoga zemljopisnoga objekta postane nejasna, onda se ovisno o njegovu značaju pojavljuju brojne pretpostavke kako je neko ime nastalo. Dok nije bio prokopan Suezki kanal 1869. god., Crveno more je imalo značaj samo za lokalne ribare koji su ga nazivali samo morem, a to je zato što nisu mogli vidjeti cjelinu objekta koji im kao takav nije bio orijentir.

U literaturi je navedeno da sustav imenovanja strana svijeta nazivima za boje potječe iz Perzije. Od naroda prednje Azije još su tri naroda mogla biti tvorci toga sustava: Hetiti, Harahuaiti i Huriti jer su svi prije nekoliko tisuća godina imali višestoljetne vojno i gospodarski moćne države: Hetitiju, Harahuatiju i Mitaniju (Asiriju). Tako je npr. Hetitija bila toliko moćno carstvo da je zajedno s Egiptom uvela trgovinske sankcije Mitaniji kojom su dvije i pol tisuće godina vladali zapadni Harahuaiti, Huriti. Hetitsko carstvo je obuhvaćalo središnji dio Male Azije. Središte hetitske carevine bilo je u gradu Hatuši gdje su nađene brojne glinene pločice pisane na nekoliko jezika klinastim pismom. Još je vjerojatnije da je sustav imenovanja strana svijeta bojama nastao u Mitaniji koja je imala izlaz na Sredozemno more. Toj je carevini Crno more bilo na sjeveru, Sredozemno na zapadu, a Crveno na jugu. Poznato nam je perzijsko ime za Crno more koje su mnogi narodi prednje i srednje Azije preveli na svoje jezike iako mnogima to more više nije bilo na sjeveru. Kasnije su i drugi narodi koji su na svojem selidbenom putu dolazili u doticaj s Crnim morem, prolazeći pored njega, od maloazijskih naroda preuzimali ime i prevodili ga pridjevom u značenju ‘crn’ i s vremenom zaboravili motivaciju da taj pridjev ima dodatno značenje za ono što je na sjeveru.

Karte četiriju mora:

Imena četiriju mora motivirana nazivima za boje 1
Žuto more

 

Imena četiriju mora motivirana nazivima za boje 2
Egejsko more

 

Imena četiriju mora motivirana nazivima za boje 3
Bijelo more

 

Imena četiriju mora motivirana nazivima za boje 4
Crno more

 

Imena četiriju mora motivirana nazivima za boje 5
Crveno more

 

Imena četiriju mora motivirana nazivima za boje 6
Hetitija i Mitanija oko 1500. god. pr. Kr.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
50 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
ilber
Gost
ilber
1 mjesec prije

Pohvala za edukativan članak.
Nadam se samo da i ovaj članak neće završiti sa komentarima o cje…. ili ipak hoće?!

Sven
Gost
Sven
1 mjesec prije
Reply to  ilber

Mislim da iako jos nije ipak nije jos kasno da zavrsi .

nessy
Gost
nessy
1 mjesec prije
Reply to  ilber

Ti si klasa optimist? Uzaludna ti je nada, prijatelju.

iiiistina
Gost
iiiistina
1 mjesec prije

rječ ….m o r e……..pa koje nas to misli more….pa kuda to ide ovi svit sa svim opisanim morima…….imamo sve napisano….hoćemo li povjerovati…ima i izreka: hvali More – drž’se kraja. I kako da uklopim u namjeru posta more vijesti i zbivanja po ovoj planeti kažu jedinoj slobodne volje u ovoj… Pročitaj više »

iiiistina
Gost
iiiistina
1 mjesec prije
Reply to  iiiistina

‘Borim se sine moj’„Borim se, znaš da se borim, sine moj. Kakav bi ja to bio čovjek da se ne bi borio, a za sve kraj sebe sam u životu tražio da se bore. Istina je nemilosrdna, ja sam čovjek u poznim godinama. Od toga ne mogu i neću pobjeći.… Pročitaj više »

iiiistina
Gost
iiiistina
1 mjesec prije
Reply to  iiiistina

„Na terapijama sam, nije lako, ali moglo bi ispasti možda i dobro. No, moram biti svjestan da sam čovjek koji je svoje proživio. Bilo je divno, a sreću koju osjećam od brige ljudi za mene, to ti se neda opisati. Nisam uzalud živio. I moram biti hrabar. Cijeli život moraš… Pročitaj više »

Mladen
Gost
Mladen
1 mjesec prije
Reply to  iiiistina

Poznata je njegova izreka -prvi gol triba ugurati -drugi pada sam od sebe- a treći ,treći sine dajemo uz pomoć publike!

nessy
Gost
nessy
1 mjesec prije
Reply to  iiiistina

@iiiistina Pa, covjece, nakon vrlo dugog, ali informativnog i pametno napisanog clanka, ti se javis u tri posta sa temom Ciro Blazevic? Zanima li tebe uopce tema, ili ti odlucis trtljati svoje, pa sto bilo? Ali, ne uzbudjuj se na moj skromni komentar, nisi jedini. Kod nekih svaka tema zavrsi… Pročitaj više »

iiiistina
Gost
iiiistina
1 mjesec prije
Reply to  nessy

pa di je malo maštovitosti—–tema je ,,,,,m o r e,,,,,, more života a navedeno su valovi po moru života di je Ćiro talasao a sada je u bedu

ImasIppagledaj
Gost
ImasIppagledaj
1 mjesec prije
Reply to  iiiistina

Tudjmanova podguzna muva. Mogo je i prije sto se mene tice.

Mladen
Gost
Mladen
1 mjesec prije
Reply to  ImasIppagledaj

A čija si ti podguzna muha ?

dulebg
Gost
dulebg
1 mjesec prije
Reply to  iiiistina

Morava je oznaka za veliku reku. Ko bi znao koliko Morava ima..

Iva
Gost
Iva
1 mjesec prije
Reply to  dulebg

Onaj ko zna geografiju.:))

Sven
Gost
Sven
1 mjesec prije

Svaka cast na clanku. Toliko imena. Steta sto se planeta zemlja vise ne zove terra ili geja. Nekako bi se taj naziv bolje uklopio uz ostale planete a i ljepse zvuci.

Zvrk
Gost
Zvrk
1 mjesec prije

Jadransko more se još naziva sinje more. Sinja boja je zapravo općeslavenski naziv za ono što ovdašnji zovu plavom bojom.
U doslovno značenju, sinja je plavosiva, plava u biti znači prozirna iliti plavobijela, a modra je plavocrna.

Slonica
Gost
Slonica
1 mjesec prije
Reply to  Zvrk

Nikad nisam čula da je”sinja”boja.
Više mi zvuči kao pridjev…

A koja je boja tegetna??

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Slonica

Navy blue.
Tamno plava.

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Lucija, prva

Evo etimologije:
Po admiralu:
“Wilhelm von Tegetthoff [ˈvɪlhɛlm fɔn ˈteːgəthoːf] (Maribor, 23. prosinca 1827. – Beč, 7. travnja 1871.), austrijski admiral. Smatran jednim od najistaknutijih pomorskih zapovjednika 19. stoljeća, Tegetthoff je bio poznat po svojoj inovativnoj taktici jednako kao i po svojem inspirativnom vodstvu.”

Mladen
Gost
Mladen
1 mjesec prije
Reply to  Lucija, prva

Poslije dobija jedan jedrenjak sa parnim strojem izgrađen u Bremen hafenu Njemačkoj 1870 u čast njegov ime .Brod izvršio ekspediciju od 1870-1872 na Arktik .Posadu uglavnomcinili Hrvati .Moram se pohvalit da radim zadnju godinu na rekonstrukciji i izradi makete istoimenog broda .Mora se priznati vrhunac tehnike i same izrade te… Pročitaj više »

Iva
Gost
Iva
1 mjesec prije
Reply to  Slonica

Teget je navy blue. Obožavam je!

Iva
Gost
Iva
1 mjesec prije
Reply to  Iva

PS U ruskom postoji boja – синий.

radoznalo_mače
Gost
radoznalo_mače
1 mjesec prije
Reply to  Zvrk

Tako je, i zato što plava označava svijetlu boju (pa može biti i žuta), imamo naziv ‘plavuša’. Evo sa sajta wall.hr: U našem jeziku se poimanje boja mijenjalo kroz povijest pa tako neke boje ili nijanse koje danas postoje, ranije nisu postojale i obrnuto ili je naziv za njih u… Pročitaj više »

Brainstorm
Member
Famed Member
Brainstorm
1 mjesec prije

zeleni konj.

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Brainstorm

Zelenko?
Damjanov zelenko?

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Zvrk

Otkud ti to?? 😯

Meni je fraza “sinje more” uvijek označavala nepreglednu pučinu… Što je dokaz da čovjek ne misli uvijek o svemu.

Ali sam istražila značenje “Rusa kosa”. Crvena. Do tad sam zamišljala da je to – gusta kosa.
Jedno od mogućih porijekla za riječ Rus.

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Lucija, prva

A zanimljivo je i da ljudi nekad izmišljaju nazive za boje koji postoje. Ali oni neznaju za njih. Doduše, postoji razlika u nijansama. Cian je ime za boju u informatici. Nikad mi nije bilo jasno zašto se ne zove tirkizna? Tko danas koristi slikarski naziv za boju: ” cinober”? Sjajna… Pročitaj više »

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Lucija, prva

Pa onda nazivi za boje u drugim jezicima. Mi smo normalan narod, pa nam je ista boja i ako se nalazi na odjeći i ako je boja kose. E, e, e, ne može to tako u engleskom . Tawny. Boja lavova. Bilo koja nijansa crvenkaste kose može biti tawny. Porijeklo… Pročitaj više »

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Lucija, prva

Etimologija od “Auburn”. Isplati se vidjeti. Od “blijedo žute”…do naziva za bogato crveno smeđu. Nijansu. “late Middle English: from Old French auborne, alborne, from Latin alburnus ‘whitish’, from albus ‘white’. The original sense was ‘yellowish white’, but the word became associated with brown because in the 16th and 17th centuries… Pročitaj više »

Iva
Gost
Iva
1 mjesec prije
Reply to  Lucija, prva

Meni je “sinje more” sivo jer je takvo pred buru.

U staroslovenskom “sinj” znači sivi.

Slonica
Gost
Slonica
1 mjesec prije
Reply to  Iva

U Tribunju je poznata plaža Sinje more

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Iva

Ali u ruskom, to je plava. Ono kad mi kažemo “plava”, to je to. Pa do navy blue i indiga. Svjetlo plava je “golubije” ili tako nešto. Evo, ima i druga, zanimljiva značenja. Kao i “Blue” na engleskom. 🙃 “deep blue deep blue: indigo indigo: (colloquial, figuratively) dead (sense transferred… Pročitaj više »

Iva
Gost
Iva
1 mjesec prije
Reply to  Lucija, prva

Da, tako je u ruskom.

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije

Ovo je trebalo ići u dva dijela…
Grrr… neću stići…😝

nessy
Gost
nessy
1 mjesec prije
Reply to  Lucija, prva

Vrijedi procitati, pa ako treba i iz nekoliko puta.

dulebg
Gost
dulebg
1 mjesec prije

Mislim da je “Sinje more” slovenska oznaka za Jadransko more, a ne tek poetska fraza.

Iva
Gost
Iva
1 mjesec prije
Reply to  dulebg

Družina sinji galeb.

Sven
Gost
Sven
1 mjesec prije
Reply to  dulebg

Slovenci imaju naselje sinji vrh

SonjaS.
Gost
SonjaS.
1 mjesec prije

Tko o čemu – profesor Nosić o imenima mora! Neće biti “erythros” nego “phoenikos”. Ne ni Hetitia nego Phoenikia. Feničani su jedini jedrili pod crvenim jedrima s Crvenog mora te imenovali mora Sredozemlja. Ne bi začudilo da su utjecali na imena i dalje od Sredozemlja. Feničani su bili majstori boja… Pročitaj više »

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  SonjaS.

O, pozdravljeni… Usudila bih se pripomenuti da onaj koji želi trgovati, hm, ne smije biti previše brutalan. Jer neće obaviti biznis. Čak su se i Vikinzi znali pristojno ponašati; to su davali do znanja tako što bi spustili zmajevu glavu na pramcu na niži položaj. Velik dio povjesti je ekonomska… Pročitaj više »

SonjaS.
Gost
SonjaS.
1 mjesec prije
Reply to  SonjaS.
Zsphere
Gost
Zsphere
1 mjesec prije

Zanimljiva je tvrdnja da su Makedonci (iako je to do 1946 bila samo geografska odrednica) i Bugari prilikom dolaska u Evropu od Grka preuzeli naziv za Belo more za Egejsko more iako rijec Belo ili Bilo je slovenska da ne kazem srbska rijec. Znaci nije grčka rijec. Jadransko more su… Pročitaj više »

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Zsphere

Napisao ti je gore @mače, evo etimologija još jednom:

“✧ prasl. *polvъ: bijel, žućkast (stsl. plavъ, rus. dijal. polóvyj, polj. płowy), lit. palvas: blijed ← ie. *polwo-: blijed (lat. pallidus, grč. poliós: siv)”

Dakle, blijed, žućkast.> Svjetlokos, blond.

Sad pogledajte gore, nisam bez veze stavljala onaj Auburn…>> Jadran?

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Lucija, prva

Ah, da.
I gle grčki…🧐😏

agnaby
Gost
agnaby
1 mjesec prije

Gn. Nosic, Hvala Vam na divnom tekstu, a hvala i @Logicno. Procitala sam tekst tri puta i sjetila se Crvenog mora s nostalgijom, ‘El Bahr el Ahmar’, na koje sam redovno putovala iz Kaira s prijateljima iz cijelog svijeta ( Sirijci, Egipcani, Englezi, Spanjolci i Njemci i nasi Yugovici, poneki… Pročitaj više »

agnaby
Gost
agnaby
1 mjesec prije
Reply to  agnaby

NB: Uz slijedece clanke kojima se nadam, molim obratite paznju kako ubijaju globalisti/satanisti oceane kao Pacifik ( Fukushima i mrtvi Pacifik) i ostale zivotvorne vode. Koje zivot znache. Ako zelite, ja imam bezbroj linkova, ali nekako mislim da ih ne trebate, i sami znate. Mislim da znate sto radite. Thank… Pročitaj više »

agnaby
Gost
agnaby
1 mjesec prije
Reply to  agnaby

U stvari, nemojte pisati o katastrofi, to vec i sami znamo… Molim Vas pisite o rijekama, jezerima, Vas je tekst djelovao vrlo smirujuce na mene, zaboraviote glupavu geopolitiku, to ionako nije Vas fah… Samo pisite jos o velikim vodama…. Ispod mog balkona sada, Jadran se mreska, smireno, kao olovna ploca.… Pročitaj više »

Iva
Gost
Iva
1 mjesec prije
Reply to  agnaby

Baš lep komentar.

Sven
Gost
Sven
1 mjesec prije
Reply to  Iva

Jedan od boljih 👍.

Iva
Gost
Iva
1 mjesec prije
Reply to  Sven

E da je više takvih komentara, a i komentatora kao što je Agnaby.

Sven
Gost
Sven
1 mjesec prije
Reply to  agnaby

Hvala vam na ovako divno napisanom komentaru o moru. Slobodno bi i vi mogli nesto napisati jer se vidi da imate dara za pisanje.

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik