fbpx

Istraživači naišli na izgubljeni dio kontinenta na kanadskom Arktiku

Arktik

Davno nestali dio sjevernoatlantske ploče otkriven je tokom dijamantske misije, kada su geolozi pažljivo prosijavali zemlju sa dragocjenim prirodnim kamenom.

Dok su pomno proučavali uzorke kimberlitnih stijena sa ostrva Baffin, na sjeveru Kanade, naučnici su bili zbunjeni kada su naišli na malo poznati dio Zemljine kontinentalne kore – takozvani Sjevernoatlantski kraton.

Nastali milionima godina prije duboko pod zemljom, kimberlitne stijene se na površinu donose geološkim i hemijskim silama, a ponekad su u njih ugrađeni dijamanti, koji su obično zanimljivi za istraživače.

„Za istraživače, kimberliti su podzemne rakete koje sakupljaju putnike na putu prema površini“, objašnjava geolog Univerziteta

Britanske Kolumbije Maja Kopylova, a zatim je objasnila šta se podrazumijeva pod „putnicima“: “Putnici su čvrsti dijelovi kimberlitnih stijena koji nose mnoštvo detalja o uslovima daleko ispod površine naše planete tokom vremena”.

Međutim, uzorci sa imanja De Beers Chidliak Kimberlite – jednog od polja istraživanja kompanije dijamanata – pokazali su se zaista izvanrednim, jer ih je karakterisalo isto nagomilavanje minerala kao i ostatak sjevernoatlantske ploče, koja se proteže od Škotske do Labradora .

„Pronalaženje ovog izgubljenog komada je poput pronalaska nestalog dijela slagalice“, kaže Kopylova i dodaje: „Naučna zagonetka drevne Zemlje ne može biti potpuna bez svih dijelova“.

Novo identifikovani dio „slagalice“ pokriva dijamantsku provinciju Chidliak Kimberlite na jugu ostrva Baffin i dodaje otprilike 10 procenata trenutno poznatoj veličini sjevernoatlantske ploče, za koju se zna da se prvobitno podijelila na komade prije oko 150 miliona godina.

Napor da se združe ovi fragmenti, što se naziva korelacija omotača, potpuno je bez presedana jer je istraživanje sprovedeno na ogromnoj dubini od 150 do 400 kilometara ispod površine. Prethodne rekonstrukcije Zemljinih ploča zasnovane su na relativno plitkim uzorcima stijena u kori, formiranim na dubinama ne većim od 10 kilometara.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
8 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Tau
Gost
Tau
5 mjeseci prije

Koliko imamo tih zadnjih komada slagalice ? A povijest u skolama i dalje ista. I kad se nade novi dio dobijemo 10 odgovora a iskrsne 1000 novih pitanja. i tako u beskonacnost.
Ipak sa “sigurnoscu znamo” da je covijek nasta od majmuna.
Jadna ti ova nasa civilizacija.

Arkaj
Gost
Arkaj
5 mjeseci prije

Roko mislim da tvoje objašnjenje neće zadovoljiti Taua. Taj zajednički predak čovjeka i današnjeg majmuna sigurno je bio puno primitivniji od današnjih majmuna. A za Taua je problem da i te današnje, puno razvijenije i sofisticiranije majmune prizna za vlastite pretke….

Tau
Gost
Tau
5 mjeseci prije

Ako su vam vasi roditelji nastali od majmuna moji nisu/
Paic asto to znacida nije govno nego se posra pas.
Arkaj ti sigurno ne mozes razumit sto san napisa jer da si inteligentan i da nisi prodana dusa nebis pisa sto pises , nisi dostojan ni sam sebe pa se nazivas modernim majmunom.

bulog
Gost
bulog
5 mjeseci prije

Naravno da nije. Majmun je nastao od čovjeka što se vidi po tome da si majmuni iz istog čopora pomažu i ratuju s drugim samo u slučaju nestašice hrane da prošire teritoriju, ali to su naslijedili od ljudi. Ne ratuju zbog boje krzna, vjere, političkih uvjerenja i sličnih gluposti.Majmuni su na višem nivou.

Alex
Gost
Alex
5 mjeseci prije

Roko,pusti majmune,oni su pametniji od nas. Ne uništavaju svoj okoliš,ne puše, ne piju loš alkohol, ne ubijaju bez krajnje nužde…

Zax
Gost
Zax
5 mjeseci prije

Tema koja me moram reci apsolutno ne zanima. Ali s gustom sam ovo procitao. Rijetka oaza normalnosti u histeriji oko virusa. Jesam puko u p.m.

Lumbrak
Gost
Lumbrak
5 mjeseci prije

Nervoza??????

neznanje
Gost
neznanje
5 mjeseci prije

Naučne metode graniće sa fantastikom. Divno je promatrati što sve može ljudska inteligencija.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
8
0
()
x