Znanstvenici iz cijelog svijeta fascinirani su tajnama skrivenim ispod Zemljine površine. Iako seizmički valovi pružaju vrijedan uvid u ono što se krije ispod naših nogu, ništa nije bolje od izuzetno duboke rupe za dobivanje konkretnih podataka. U tom smislu, Kina je pokrenula ambiciozan projekt u pustinji Taklamakan, na sjeverozapadu zemlje. U tijeku je bušenje od 11.100 metara, što odgovara više od 33 naslaganih Eiffelovih tornjeva. Ovaj projekt ne cilja samo na obaranje rekorda, već na poboljšanje našeg razumijevanja duboke geologije Zemlje.
Geološka ambicija bez presedana
Bušenje koje je u tijeku u bazenu Tarim predstavlja titanski pothvat, kako u pogledu veličine tako i znanstvenih ciljeva. Ovaj kolosalni projekt nastoji prodrijeti u tajne Zemljine kore, dostižući dubine koje se približavaju onima iz poznate ruske bušotine, Kola Superdeep Borehole, poznate po svojim neočekivanim otkrićima. Iako kineski projekt nije namijenjen dosezanju sloja Zemljinog plašta, trebao bi proći kroz oko 10 kontinentalnih slojeva, vraćajući se do krednog sustava, koji se pojavio prije 145 milijuna godina. Istraživači se nadaju da će ovaj pothvat omogućiti potvrdu ili preispitivanje trenutnih teorija o Zemljinoj kori.
Ovaj projekt nije isključivo od akademskog interesa. Bušenja će se također usredotočiti na istraživanje zaliha ugljikovodika, što bi moglo promijeniti energetsku ekonomiju regije. Međutim, točni detalji ovog iskorištavanja ostaju tajni, dodajući još više misterija ovom odvažnom pothvatu.
Tehnički izazovi i inovacije
Kineski inženjeri i znanstvenici suočavaju se sa značajnim tehničkim izazovima. Bušenje mora izdržati temperature do 200 stupnjeva Celzijevih i atmosferski tlak 1.300 puta veći od onog na površini. Za provedbu ovog projekta, mobiliziralo se oko 2.000 tona specijalizirane opreme, uključujući svrdla i cijevi. Težina projekta uspoređena je s vožnjom velikog kamiona na dvije tanke čelične žice, prema Sun Jinshengu, znanstveniku s Kineske akademije inženjerstva.
Iskustvo projekta Kola, koji se odvijao od 1970. do 1994., pokazalo je koliko je teško kopati na takvim dubinama. Mehanički kvarovi zahtijevali su iskopavanje ukupno pet bušotina. Ipak, ovaj projekt omogućio je fascinantna otkrića, poput neočekivane prisutnosti fosila mikroskopskog planktona na dubini od 6.000 metara, kao i značajnih količina vode i vodika.
Znanstvene implikacije bušenja
Bušenje koje je u tijeku u pustinji Taklamakan moglo bi revolucionirati naše razumijevanje Zemljine geologije. Dostizanjem dubine od oko 11 kilometara, znanstvenici se nadaju prikupiti podatke koji bi mogli potvrditi ili opovrgnuti naše trenutne teorije o geološkim slojevima. Rezultati bi mogli imati značajne implikacije za naše razumijevanje evolucije Zemlje i njenih prirodnih resursa.
Potencijalna otkrića ne tiču se samo geologije. Potraga za novim zalihama nafte i plina mogla bi igrati ključnu ulogu u globalnoj energetskoj tranziciji. Međutim, opseg ekoloških utjecaja takvih iskorištavanja tek treba utvrditi. U svakom slučaju, ovaj pothvat mogao bi inaugurirati novo doba znanstvenih i tehnoloških otkrića.
Budućnost projekta bušenja
S predviđenim trajanjem izvedbe od 450 dana, ovaj ambiciozni projekt je istovremeno tehnički podvig i znanstveni izazov. Dok bušenje napreduje, cijeli svijet sa znatiželjom promatra rezultate koji će proizaći iz njega. Otkrića učinjena na tako vrtoglavim dubinama mogla bi transformirati našu koncepciju Zemlje, istovremeno nudeći nove prilike za iskorištavanje prirodnih resursa.
Ovaj projekt također postavlja pitanja o etici i održivosti iskorištavanja prirodnih resursa. Kako se približavamo kraju projekta, koja se neočekivana otkrića mogu još pojaviti, i kako će te informacije oblikovati našu geološku i energetsku budućnost?
Traže Had .
Doći do tih dubina odavno nije više tehnološki problem, već je problem sama struktura Zemlje.
Na tim dubinama se već duboko ušlo u zemljinu koru i tlakovi i temperature su ekstremni i nepremostiv su problem.
Dokaz tome je da su Rusi još 1989. došli do vertikalne dubine od 12.262 metra na poluotoku Koli blizu finske granice.
I ova bušotina se ne radi iz komercijalnih pobuda vađenja nafte i plina (jer je izrada ovakvih bušotina izuzetno skupa), već iz prestiža i zbog istraživanja, kao i sve druge bušotine koje prelaze nekih 6.000 metara.
Još 70-ih su se SAD i SSSR natjecali tko će dublje iskopati pa tako Rusi drže rekord od 12 km. Pri tome su naišli da nekoliko velikih iznenađenja. Zato je bitno da znanost zna što je u tzv. jezgri na 6000 km dubine, a nema pojma što je na 20 km 😉
Jeste, i kad je probuše pa počnemo da curimo na donju stranu…
Ajd ba, ne kopaju oni za dzaba
Ne bi htio ulaziti u suštinu problema bušenja u dubinu (podzemne vode, tlak, temperatura horizontalni i kosi rasjedi) ALI tih “pišljivih” 11 km je samo 0,0017 dijela puta do centra planeta (!)
Dakle, ako to “bockanje” planeta, po kojem hodamo, predstavlja toliki izazov, pada mi na pamet – Kako onda ozbiljno razmatrati Maskovo “seljenje” na Mars i rudarenje po crvenoj pustinji desetke milijuna kilometara daleko…? 😉
Probušit će rupu do samoga Zmaja da mu oslobode put iz pakla i njegovoj djeci demonima. Postali su preambiciozni. Prvo tamna strana Mjeseca, ovo, ono… Uzimaju preveliki zalogaj.
Eto.
Znanost, fundamentalna, se može razvijati u današnje vrijeme samo u socijalističkim državama.
Ovo nema veze s komercijalom, jer i da nešto nađu, eksploatacija neće biti isplativa. Dakle, ovo se radi u svrhe istraživanja.
Divno je vidjeti kako se komentira, čak i ovdje ono što služi kao narativ.
Rusi nikada nisu objavili rezultate s Kole, samo se malo zajebavali da narod dobije što želi, tako će i xhinezi. Niko normalan ne govori važnu istinu u javnom prostoru. Javni prostor je da budale perverzno sline.
To vam je kao francuski Raffale avioni, nikada nisu poraženi u ratu. Nikada i nisu učestvovali u ratu, samo su terorizirali.
Ah ti Kinezi! Sve im nekako u zadnje vrijeme ide od ruke, ne moš vjerovati! Još samo da Papa bude izabran iz Kine i ko će se moći s njima? Uzimaju sve veći i veći zalogaj! Izgleda da je došlo vrijeme žute rase i onoga koga imaju na crvenim zastavama.
https://youtube.com/shorts/FWBUebOe3ec?si=XZRotw96RLhG5v6F
Tariff wars
Kina
Ovisnost USA o Kanadi:
https://youtube.com/shorts/O7L4ke73zi4?si=wF-6D-UivKQHMm47
Zivjela KPJ iugocenzori
Znaju na kojoj je visini kupola koju ne mogu probiti pa idu u dubinu istraživati gdje je tvrdo.
Kako ih stvor navodi….sa onim varanima iz manđurije pokoljenima marka varanpola…
Lepo reče jedan, odavno još:- “žuta rasa će pije vode iz Moravu”, da
🤡
Dobro je dok nije opasno.
Djeluje mi kao egzibicionizam. Radi svjetskog rekorda?
Jedino kad bi postojale ozbiljne sumnje u ideje sto se nalazi na takvim dubinama, mislim da to nije slucaj.
Rudarenje do visestruko vecih dubina od sadasnjih ce postati stvarnost. Istrazivati tehnologiju kako postici dubinu od 10 km ima smisla ali valjda km po km, kad ustreba.
Zapravo, trebalo bi istraziti rudna nalazista prvih par km od povrsine. Mozda busotina od 2 km dubine svakih par km povrsinske udaljenosti. Vise busotina, vodoravno busenje, instrumenti. Bit ce i tu revolucija.
“Despite the significant depth achieved, the drilling faced challenges like increasing temperatures and rock densities, ” “Along the way, they discovered hot mineralized water, new species of microfossils, unexpected rock formations, and an array of gases. Kola retains the superdeep record, though it only made it one-third of the way through the crust at that location.” “What did the Soviets find in the deepest hole on Earth? Scientists found🟢 microscopic fossils of single-celled organisms at 4.3 miles (7 kilometers) down. And at nearly the same depth, they discovered 🌊water. They also found that the temperature at the bottom of the hole reached a blistering 🔴356°F (180°C). Being too hot to continue, drilling officially halted in 1994.” …temperature was reached, said to be twice the temperature expected at that depth, with 👉drilling any further impossible as tools could not cope with the heat👈 Temperatures in the crust increase about 15 °C… Čitaj više »