Nova studija dovodi u pitanje uvriježenu teoriju da je visoka razina kisika omogućila postojanje džinovskih kukaca prije 300 milijuna godina.
Prije 300 milijuna godina, nebesa su bila dom džinovskim vrstama nalik na današnje viline konjice, ali s rasponom krila i do 70 centimetara. Dugo se vjerovalo da je uzrok njihova gigantizma bila iznimno visoka koncentracija kisika u atmosferi. Međutim, najnovija istraživanja bacaju potpuno novo svjetlo na ovu zagonetku iz davne prošlosti.
U razdoblju karbona i perma, prije nego što su dinosauri zavladali Zemljom, tlo i zrak bili su dom ogromnim beskralješnjacima. Uz vilinske konjice veličine vrapca, po tlu su se kretali skorpioni dužine 70 centimetara i stonoge poput Arthropleure dugačke do 2,5 metra. Otkriće ovih fosila postavilo je pitanje: kako su takvi divovi uopće mogli postojati?
Prevladavajuće objašnjenje, koje se pojavilo 1995. godine, povezivalo je taj gigantizam s atmosferom bogatom kisikom, čiji je udio tada iznosio 30-35%, za razliku od današnjih 21%. Budući da kukci dišu putem sustava duščica (traheja) koje kisik šire difuzijom izravno do stanica, smatralo se da je višak kisika omogućio razvoj tako velikih tijela. Prema toj teoriji, pad razine kisika kasnije je doveo do njihova izumiranja.
Međutim, studija objavljena u prestižnom časopisu Nature ozbiljno dovodi u pitanje tu hipotezu. Istraživači su pomoću elektronske mikroskopije analizirali fosilne i suvremene leteće kukce i otkrili zanimljivu činjenicu: duščice (traheole) zapravo zauzimaju manje od 1% ukupnog volumena mišića. Da je transport kisika bio glavno ograničenje, evolucija bi kod divovskih vrsta povećala volumen tih struktura, što nije slučaj.
Ovi rezultati upućuju na to da mišići za let nisu bili ograničeni količinom kisika u zraku. Iako je kisik možda igrao određenu ulogu, vjerojatno nije bio ključni ili ograničavajući faktor za njihov rast. To znači da pad razine kisika možda i nije uzrokovao njihovo izumiranje.
Ako nije kisik, što je onda? Znanstvenici sada tragaju za drugim objašnjenjima. Jedna od mogućnosti je pojava novih grabežljivaca, poput ptica ili pterosaura, koji su divovskim kukcima postali ozbiljna prijetnja. Drugo objašnjenje može biti u promjeni klime i okoliša. I konačno, sama biomehanika kukaca s vanjskim kosturom (egzoskeletom) možda je postala preveliko ograničenje za daljnji rast, čineći ih manje konkurentnima u odnosu na druge vrste. Izumiranje ovih drevnih divova, dakle, vjerojatno je bio mnogo složeniji i višefaktorijalni proces nego što se dosad mislilo.
Znanstvenici koji nagađaju?! To su đabalebaroši!
ma, sta manji: jbt. oni komarci na savi ko
helikopteri – cujes ga kad iz bosne krene;)
Najprostije i Prvo pitanje za ovu debilanu poznatu kao “moderni naučnici” bilo bi:
– kako nastadoše ti fosili… ?
– a jos prostije – da li ste u stanju sada, sa “modernom naukom” replicirati taj “proces fosilizacije”…?
Današnji kukci su idealno prilagođeni veličinom veličini Planeta.
Buha može skočiti udaljenost ekvivalentnu onoj da čovjek može skočiti 20 metara u dalj.
——-
Prvi put čujem za ovu teoriju s kisikom.
Osim toga neznam što je u osnovi tu neobično: osim onog poznatog izumiranja dinosaura, postojalo je još takvih 5 velikih izumiranja.
Ovdje čak ne možemo govoriti o izumiranju, samo o smanjivanju veličine.
Iz puno bliže povijesti: zašto je spiljski medvjed bio veći od današnjeg?
A koliki je bio sabljozubi tigar?
Sve je u to davno doba bilo džinovsko, ljudi su jahali dinosauruse i manji primerci su im bili ljubimci kao što je prikazano u crtanom filmu Kremenko, sve te ogromne građevine su takvi gigantski ljudi lako izgradili, koji god ljudski skelet od tri do pet metara iskopaju, to se brzo zataškava i sklanja, sve da bi zvanični narativ o lažnoj istoriji nastavio da indoktrinira generacije modernih robova.
Nemam pojma o tome!
Zanimljivo, kada sam bio i Germania, trebao da postavim neki hotel s sportskim imageom, vidio sam, baš sam zinuo, vilinski konjici imaju tijelo ogromno, a raspon više od 25 cm krila, nikada to nisam vidio, možda ih kljukaku nekim basf otrovima…ko zna?