fbpx

Naučnici su stvorili jeftin materijal za uklanjanje teških metala iz vode

Podzemne vode

Naučnici sa Nacionalnog univerziteta za nauku i tehnologiju „MISiS“ (NUST MISIS), kao dio međunarodne grupe istraživača, stvorili su nanomaterijale za tretman podzemnih voda kako bi ih koristili kao opskrbu pijaćom vodom.

Prema istraživačima, novi materijal je tri puta efikasniji od svojih analoga i za proizvodnju zahtjeva sto puta manje energije. Rezultati su objavljeni u Journal of Environmental Chemical Engineering.

Voda iz podzemnih izvora na teritoriji Rusije, CIS i mnogih drugih zemalja često sadrži nivo gvožđa i mangana koji je 100-200 puta veći od sanitarnih standarda, rekli su stručnjaci kompanije NUST MISIS. Trovanje ovim metalima remeti nervni sistem, funkcije jetre i digestivni sistem i uzrokuje rak i druge akutne patologije.

Da bi se uklonio višak rastvorenih metala, oni moraju da se oksidiraju dok ne postanu nerastvorljivi, objasnili su naučnici. Danas su dostupni razni materijali za prečišćavanje vode, ali svi su vrlo skupi, dok je njihova tehnologija proizvodnje složena i štetna za životnu sredinu.

Stručnjaci iz Istraživačkog centra za inžinjerske keramičke nanomateriale u NUST MISIS zajedno sa svojim kolegama otkrili su novi način dobijanja filtrirajućeg materijala za prečišćavanje vode od metala, koji, prema njihovim riječima, po svim pokazateljima nadmašuje analoge.

„Talog koji sadrži gvožđe iz aktivnih stanica za dekontaminaciju vode rastvoren je u azotnoj kiselini, a silikatni mineralni granulat – vatrootporni grog (glina) natopljen je rezultujućim rastvorom. Granule su zatim stavljene u zagrijanu peć gdje se odvijala samorazvijajuća sinteza na visokoj temperaturi. Naš pristup omogućava smanjenje potrošnje energije više od 100 puta u poređenju sa analognim, kao i smanjenje potrošnje reagensa za 90 %“, – rekao je direktor Istraživačkog centra za inžinjerske keramičke nanomateriale pri NUST MISIS Dmitrij Moskovskikh.

Poslije modifikacije, na površini gline nastaju nanoelementi gvožđe-oksida, koji doprinose aktivnoj oksidaciji gvožđa i mangana u vodi. Prema autorima istraživanja, dobijeni materijali su 3,5 puta efikasniji od analoga koji se danas koriste na stanicama za prečišćavanje vode.

Naučnici su takođe pokazali da je moguće koristiti industrijski otpad i kao izvor gline i kao izvor metala za nano oblaganje. Netoksični nusproizvodi nastaju tokom proizvodnje materijala, naglasili su specijalisti NUST MISIS.

„Nova tehnologija može se koristiti kao osnova za stvaranje multifunkcionalnih obloga za efikasno uklanjanje otrovnih supstanci iz podzemnih voda i kontrolu bionakupina. To će omogućiti da se osigura visok kvalitet vode za piće i smanji upotreba hlora za njenu dekontaminaciju“, rekao je glavni autor istraživanja Valentin Romanovski.

U istraživanju su takođe učestvovali stručnjaci sa Instituta za opštu i neorgansku hemiju (Bjelorusija), Univerziteta Virginia (SAD), Univerziteta Istanbul (Turska), Univerziteta Limerick (Irska) i Kraljevskog tehnološkog instituta (Švedska).

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
24 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
AerpnetCZ
Gost
AerpnetCZ
1 mjesec prije

Dakle, Zemlja je došla na rub ekološke krize. GP je ovu krizu želio riješiti masovnim istrebljenjem nepotrebnih ljudi koji nisu u stanju shvatiti da masovni turizam i pretjerana potrošnja dovode do izumiranja civilizacije na Zemlji. Nažalost, takvih je najviše, pogotovo kolektivni Zapad. Trenutne metode informiranja koje opisuju koliko je to… Pročitaj više »

otpisani
Famed Member
otpisani
1 mjesec prije
Reply to  AerpnetCZ

??

…je li pisac (možda) htio reći da će svako dobiti (i dobija) što zaslužuje?

(ali nikako da skužim koje veze ima ovaj samopiscurazumljivkomentar, sa pročišćavanjem vode?)

Aeronetcz
Gost
Aeronetcz
1 mjesec prije
Reply to  otpisani

Ima itekako..ocuva je eko sustava u svijetu..cilj tog projekta unistiti sve redom koji unistavaju planetu, ali naivne ovce to nisu shvatili

Mlata
Gost
Mlata
1 mjesec prije
Reply to  Aeronetcz

Na samom početku ovog cirkusa i ja sam to tako shvatio, znao sam da se više po starom ne može i možda ovim putem žele nešto napraviti. Dokle god vakcina nije obavezna, dokle god ne pelcuju svako policajaca, svakog vojnika redom mene će ta teorija držati. No, u pravu je… Pročitaj više »

otpisani
Famed Member
otpisani
1 mjesec prije
Reply to  Aeronetcz

AerpnetCZ = Aeronetcz ?

Daj se sredi, zar ni nick ne uspjevaš napisati dva puta isto?
(pa se zato ne čudim sebi što ti u komentaru nisam razumio poantu)

Dakle, uništivači planeta su odlučili cijepljenjem eliminirati sve uništivače planeta?
(jesi li to htio reći?)

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  otpisani

Točno.
Tko je vlasnik ili je bio vlasnik svih industrija/ pogona koji zagađuju?

Počevši od industrijske revolucije?
Mali čovjek je samo preživljavao.
Istu grižu savjesti žele nabiti cijeloj bijeloj rasi.
Ma čiji su preci trgovali robovima?
Baš SVIH Amera i baš SVIH Engleza?

ekngewrngwergfweirgw
Gost
ekngewrngwergfweirgw
1 mjesec prije
Reply to  Aeronetcz

Haloooo, planet uništava onaj koji upravlja sa njim i radi od njega što želi, ma marš……………umjetna nisi toliko pametna koliko misliš……….

Istražuj
Member
Famed Member
Istražuj
1 mjesec prije

“… umjetna nisi toliko pametna koliko misliš …”

Ne bih rekao da je umjetna… Cini mi se da je onaj Milance iz Ceske.
On i onako ima analize koje su u pravilu protivrjecne.
I sve bazirane na nekoj bajci koju postavi ka temelj te analize…

ekngewrngwergfweirgw
Gost
ekngewrngwergfweirgw
1 mjesec prije
Reply to  Istražuj

Umjetna je prije koju godinu pisala novinske napise koje je 95% onih koji su to čitali smatrali da su te napise pisali ljudi novinari. Ovo ovdje gore djeluje nepovezano ko kad gugl prevodi, pročitaj ponovo pa češ uvidjeti da ne griješim. Mošina skvo je šesterokraka, ako nije i on, pričao… Pročitaj više »

Istražuj
Member
Famed Member
Istražuj
1 mjesec prije

“… Umjetna je prije koju godinu pisala novinske napise koje je 95%…” Ma znam… Evo sad ponovo probao i jos uviek fercera. 🤣 Cjelokupni clanci covjece… Sjecas se da je na pocetku plandemije bilo dovoljno u zlocinacki Google ukucati bilo koji trocifreni broj (recimo 735) i Covid – a onda… Pročitaj više »

ekngewrngwergfweirgw
Gost
ekngewrngwergfweirgw
1 mjesec prije
Reply to  AerpnetCZ

Znači mi krivi a varani i stvor na vrhu koji upravljaju planetom ništa, ma marš…………………

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije

Ah, ne.
KAPITAL. Može varansko, a može i drugi. 😄
Ne zbunjivati resurs.

Ma ne!
Gost
Ma ne!
1 mjesec prije

Mangan i zeljezo u vodi efikasno oksidira ozon. Netopne cestice mozes naknadno filtrirati kroz obicni ugljeni filtar za vodu.

nemok
Gost
nemok
1 mjesec prije
Reply to  Ma ne!

Mora su najzagađenija na ušću rijeka. Kad očistimo rijeke očistiti ćemo i more nostrum.

Dokurčilomi
Gost
Dokurčilomi
1 mjesec prije

I opet se svodi na preskupo a ljude i civilizaciju tko ebe.

nemok
Gost
nemok
1 mjesec prije
Reply to  Dokurčilomi

Ljudi i civilizacije nisu bitni, bitan je nezagađeni planet koji je sam sebi svrha.

ekngewrngwergfweirgw
Gost
ekngewrngwergfweirgw
1 mjesec prije

Našli su kako da još više zagade oceane, zemlju i zrak, prvo su zagadili produktima nafte a sad akao spašavaju planet od sebe samih i svog zla, ma marš u racku varanski. Kad sam prije 15 godina bio sa prijateljem iz Slovenije u kafiću prilazi neka cura prodaje nešto za… Pročitaj više »

Istražuj
Member
Famed Member
Istražuj
1 mjesec prije

“… a sad akao spašavaju planet od sebe samih i svog zla ..” Tacno. Cijela prica da smo mi ljudi “zagadjivaci, prljavi, zli, unistavamo sve oko sebe, sirimo infekciju… i sva ostala sranje koja nam ovaj – totalni idiotizam pseudonauke zvane “renomirna nauka” – nabacuje preko ovakvih (idiotskih) “naucnih” uradaka… Pročitaj više »

ekngewrngwergfweirgw
Gost
ekngewrngwergfweirgw
1 mjesec prije
Reply to  Istražuj

Jego su pune vanago varanskih i nemaju pojma što se dešava, evo i ovdje mnogi puše vnago varanska i misle da su pametni.

CAN
Gost
CAN
1 mjesec prije

Nek sam dočekao dan da te citiram;)

iuhiouiuztdtrdzrtrtr
Gost
iuhiouiuztdtrdzrtrtr
1 mjesec prije
Reply to  CAN

A eto, jes vidio Šlomu biu kako je napao Istražuj da je đihadlija, hahaha, i onda se čudi što ga ljudi mrze hahaha…………….

Shumadinac
Member
1 mjesec prije
Reply to  Istražuj

Izađeš iz pećine pa upadneš u gomilu otpadne plastike i ostalog đubreta i onda kažeš: “Hebem ti renomiranu nauku koja tvrdi da su ljudi zagađivači – da im nije data plastika na korištenje (umesto staklenih flaša plastične koje su 10x lakše i jeftinije, umesto metalnih posuda plastične koje su 10x… Pročitaj više »

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  Shumadinac

Točno.
I to dokazuje da u ekologiji treba krenuti od PROIZVOĐAČA.

A ne natovariti brigu za okoliš potrošaču koji nema drugog načina nego kupiti proizvod onako kako je pakiran.

No, je li, znamo da to znači dodatno porezno opterećenje VLASNIKA.

CAN
Gost
CAN
1 mjesec prije
Reply to  Shumadinac

C/P
Jego su pune vanago varanskih i nemaju pojma što se dešava, evo i ovdje mnogi puše vnago varanska i misle da su pametni.

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik