Već smo navikli na znanstvene studije koje govore o štetnosti suhomesnatih proizvoda čijim konzumiranjem povećavamo rizik od raznih vrsta raka, a posebno raka debelog crijeva.
Već od 2015. godine to je činjenica, a što potvrđuju ozbiljna znanstvena istraživanja Svjetske agencije za istraživanje raka (IARC). Prema navedenim istraživanjima svakodnevno konzumiranje 50 grama suhomesnatih proizvoda povećava rizik od raka debelog crijeva za 18%.
Radi orijentacije, samo jedna kriška šunke kupljene u supermarketu teži 50 grama, što govori o razini rizika kojeg uzimamo svakoga dana.
Neki će reći: „Što da radimo? Od nečega se mora umrijeti“, ali sve do momenta kada im liječnik saopći da s njihovim zdravljem ipak nešto nije u redu, iako imaju samo 50-tak godina.
Industrija mesa zna kako plasirati defetističke poruke, ali isto tako zna kako od domaćeg zdravog mesa napraviti otrov. Otrov koji tiho ubija populaciju prihvaćanjem zapadnih prehrambenih navika.
Kako izbjeći kemoterapije?
Postavlja se jednostavno pitanje: „Možemo li konzumirati suhomesnate proizvode, a da kasnije ne moramo zbog toga ići na kemoterapije zbog raka debelog crijeva“? Odgovor je da, samo je potrebno znati pravu istinu, a ne onu koju nam serviraju multinacionalne kompanije.
Gotovo svi suhomesnati proizvodi na zapadu, a danas i u državama bivše Jugoslavije sadrže dodatke E252 i E250, a za koje već od 70-tih godina znamo da su kancerogeni. To potvrđuju mnoge znanstvene studije, kao i jedna u reviji The Lancet iz 1968. godine.
Kalijev nitrat E252 je kalijeva sol dušične kiseline, koja se koristi već stoljećima kao gnojivo i u krutim kompozitnim raketnim gorivima. U procesu čuvanja hrane, kalijev nitrat je uobičajeni sastojak usoljenog mesa.
Natrijev nitrit E250 je također sredstvo za konzerviranje hrane. Natrijev nitrit je dopušteno koristiti samo u suhomesnatim proizvodima, jer u organizmu ometa protok kisika u krvi. Nobelovac doktor Otto Heinrich Warburg se vjerojatno već okreće u grobu. Pri temperaturi višoj od 130°C mogu nastati kancerogeni nitrozamini. Svi nitriti su problematični aditivi. U visokim dozama kod djece izazivaju hiperaktivnost.
Dežurni novinari na platnoj listi multinacionalnih korporacija često spomenu Botulizam, alimentarnu intoksikaciju čovjeka i domaćih životinja toksinima bakterije Clostridium Botulinum, a što sprječavaju nitriti. Ova mantra je poznata već desetljećima i koristi se svaki put kada netko djelovanje nitrita na čovjeka dovede u pitanje.
Rak debelog crijeva – stvar postaje puno jasnija
Pročitate li studije koje govore o kancerogenosti suhomesnatih proizvoda, rijetko će te naći što ustvari uzrokuje rak debelog crijeva. Redakciji portala Logično zapela je za oko francuska istraživačka emisija „Cash Investigation“ državnog kanala France 2, a koja otkriva nove znanstvene studije o kancerogenosti nitrita, uzročniku raka debelog crijeva.
Istraživanja pokazuju da problemi nastaju odmah kada se nitriti u stomaku spoje s proteinima mesa stvarajući opasnu molekulu nitrozamin.
Novinari su otputovali u Nizozemsku kako bi shvatili kako funkcionira ova kemijska reakcija na naše zdravlje. Na Univerzitetu za Medicinu u Maastrichtu, profesor Théo DE KOK, već godinama zna o utjecaju nitrozamina na pojavu raka.
Redakcija portala Logično vam poklanja kratki opis emisije koja otkriva kriminalno ponašanje zapadne prehrambene industrije i multinacionalnih korporacija koje su profit stavile ispred zdravlja svjetske populacije.
“Cash Investigation”. Le nitrite dans la charcuterie suspecté de favoriser le cancer
Arnaud, francuski student pristao je na testiranje profesora Théo DE KOKa. Tijekom dva mjeseca, pristao je jesti 300 grama suhomesnatih proizvoda u kojima se nalaze gore navedeni aditivi. Osim Arnauda, na test su pristale i druge osobe, kako bi rezultati bili statistički valjani.
Na nesreću „pokusnih kunića“ već nakon 15 dana otkrivene su katastrofalne posljedice nitrozamina. U svojoj laboratoriji, profesor DE KOK je fekalne vode ispitanika pomiješao s ljudskim stanicama, nakon čega su promatrali što se zbiva s njima.
„Bingo“, stanice koje nisu bile izložene nitrozaminu, bile su neoštećene. Na žalost, stanice izložene nitrozaminu su bile oštećene. Oštećene stanice su izgledale kao komete. Što stanice više sliče kometu, veća im je šansa pa postanu kancerogene.
Utjecaj nitrozamina se već vidi nakon pola sata, a oštećenje DNK stanica je radikalno. Ne radi se samo o laboratorijski dobivenom rezultatu, ista stvar se događa i u ljudskom tijelu.
Na pitanja novinara, što bi se dogodilo da prekinemo koristiti nitrite, profesor Théo DE KOK izjavljuje: „U cijeloj Europi bi se smanjio broj oboljelih od raka debelog crijeva“.
Dakle budimo logični jer ipak smo na portalu Logično, te pripazimo na hranu koju kupujemo, a koja u sebi zadrži aditive E250 i E252.
Najbezbolnije rješenje je koristiti domaću hranu, koju su naši preci proizvodili već stoljećima i od koje nećemo ići na kemoterapije. Jednostavno „Kupujmo domaće“.
Nitriti u hrenovkama
Hajde da kazem da mi je na neki nacin ovo i profesija,a do nekih granica bih se i slozio sa vama.Nisu samo nitriti stetni za organizam koliko je stetna hrana za stoku.U danasnjem vaktu nema vise domaceg,jer skoro svaka domaca zivotinja jede koncentrat koji obiluje genetski modifikovanim zitaricama.Kako ce mlijeko danas biti zdravo ako ta krava nikada nije izasla iz stale,ako nikada nije vidjela sunca.Kompletan lanac ishrane se poremetio,jer previse smo zaježljivi postali gde se samo gleda dobit,a sela izumiru kao i prava organska hrana.Pašnjaci izumiru,a sve je vise neobradivih povrsina gdje stoka moze na miru da obavlja prirodnu pojavu.trebamo gledati uzroke od pocetka,a ne samo u pripremi gotovog proizvoda.GMO je preovladao na cijeloj planeti,a mi se danas stidimo reci da smo porijeklom sa sela,da smo tu boravili tokom skolskih raspusta,jer danas smo svi građani koji se ponasamo kao da smo iz Pariza.
tako je, npr. gmo je za sada sluzbeno zabranjen u eu za ljudsku hranu, ali je prosle godine odobren ugovor sa monsantom, na 10g, za uvoz gmo soje u eu za prehranu zivotinja. gle cuda, nakon toga bayer kupuje monsanto…i takve podvale na svakom koraku. za sada se cini da je evropska ekoloska hrana jos u redu, ali americki pritisak eko proizvodaca na europu je ogroman. Oni zele da svoju eko hranu cija proizvodnja ima puno nize kriterije nego evropska, prodaju kod u eu pod europskim eko markicama…da je ttip prosao to bi vec imali…
Jos jedna velika loša stvar/čimbenik za karcinom d.crijeva dokazano je defekacija ili ti kakanje/ sranje na wc školjci. NAJPRIRODNIJE je čučati i zato čučavac ispred školjke koliko god vam to zvučalo zaostalo. Da ne objašnjavam zguglajte.
Ili klupčica za noge uz školjku da se dobije položaj čučanja. Plus sve što navodi članak, jedite domaće. Nemojte da vas jeftina cjena namirnica u trgovini navede na pomisao kako se “ne isplati” imati vrt ili raditi svoju hranu!
I jedite ljuto, Indijci i Mexikanci najmanje karcinoma d.crijeva !
@Bobi
Jesti ljuto je dobro. Sve to ljuto kad uđe, mora i izaći. a onda nastanu problemi…ljuti…
umru od drugih boleština pa ne stižu od raka
Ljuto volim jer je dvostruko uzivanje; na ulasku i na izlasku.
Daj majke ti, ne trkeljaj.
@ Roko
Koji dio ti nije po mjeri? Za sjedenje na školjci znaju svi koji se prvi puta sretnu s hemeroidima i sličnim problemima. Ne znam koliko iam veze s rakom debelog crijeva, ali svatko tko ima problema s cirkulacijom, dolazi u probleme s hemeroidima. Školjka ima neprirodan položaj te se zbog toga radi nepotreban “pritisak” prilikom sranja što niej dobro za krvne žile.
“Ne znam koliko iam veze s rakom debelog crijeva” i “Jos jedna velika loša stvar/čimbenik za karcinom d.crijeva dokazano je defekacija ili ti kakanje/ sranje na wc školjci”. Aj dogovori se sa sobom čovječe pa onda tipkaj.
@Roko Paic
Educirati se prvo, pa onda komentirati!
@Mercury ima veze, pa to je glavna poanta, kako ne bi imalo – u neprirodnom položaju zbog nepotpunog pražnjenja! To onda utječe i na okolne organe npr prostata.
Evo sad gledam Gavrilovicev mesni dorucak, pastetu i sve ima E250!
Cak i malu nuzdu tzv. pišanje treba obavljat u tom polozaju. Nema veliki broj muskaraca dzabe probleme sa prostatom. Jedino u čučećem polozaju mozes se maksimalno ispraznit jer je to prirodni polozaj za to.
Ako kupite cucavac,opanke cete dobiti djabe.Naravno da se imate za sto da drzite.
U Crnoj Gori sjevernjake zovu ‚‚stojseri‚‚ jer kada zaveje snijeg ne mogu čučati na livadi, a i bocka osušena drača. Sada nesto razmišljam…pa i oni dobijaju rak debelog crijeva. Znači ipaksu u pitanju nitriti !
Takvi aditivi se stavljaju gdje je god moguće.Večina hrane u supermarketima je puna toga.To se radi ciljano.To je jedan od razloga što su mlađe generacije sve bolesnije.I tu važi govorim ti sve lijepo,brinem se za tvoje zdravlje,da se ljudi puno ne brinu a u biti te trujem konstantno.Pa kolko izdrži čiji organizam.Naše tijelo i um je pod konstantnim napadima.Cilj nas je što više oslabit mentalno i fizički.Da nas drže pod svojom kontrolom,u fazi je plan da smanjuju našu brojnost a kad se razbolimo zarađuju na našem liječenju sa kojim nas opet dugoročno truju.
Bravo. Još ovakvih članaka.
Idem pojest kilo kulena odmah. Domaći i bez ovih aditiva. Pište još o čemu nas lažu jer non stop jedem zelje
Nemoj samo baranjski iz Konzuma – isto sadrži natrijev nitrit
To ja pricam godinama i ostavljam komentare ispod svakog clanka na koji naletim a koji kao papige ponavljaju mantru kako je suhomesnato i opcenito meso opasno po zdravlje. Jednostavno gluparije, meso nije nikada bilo problem vec industrija koja ga pretvara u otrov. Pogotovo suhemesnati proizvodi, skrate susenje nekoliko puta da smanje troskove a onda taj poluproizvod da se ne pokvari nafilaju nitritnim solima i naprave otrov.
koja revolucionarna ideja!? štetan utjecaj nitrita na zdravlje je poznat već jako dugo, to vam je kompromis koji potrošači i proizvođači zajedno rade, naime da nema kemijskog tretiranja hrane nema nikakve šanse da bi se široke mase ljudi mogli opskrbiti sanitarno isparvnim mesom jer potražnja je ogormna, naime svi su se digli na sve četiri pred par mjeseci kada je inspekcija u RH našla salmonelu u piletini!’ gle čuda salmonela u piletini?! pa i moja prabka zna oduvijek da piletina mora biti ono skroz pečena, tu nema kompromisa, al evo ljudi bi u supermarketu sterilnu piletinu al da nije kem ijski tretiana, ,… zaključak,… naravno da je hrana boklja ako nije kemijski tretirana, ono domaće, ali probajte si zamisliti kako takvu hranu dostaviti ljudima u nekom grasdu od cca 20mil stanovnika i koliko bi to koštalo,,….. i da vas autro ne navede na krivo razmišljanje, naravno da suhomesnati proizvodi vode ka raku debelog crijeva jer su krcati slobodnim radikalima (čitaj kisikov slobodni radikal) kojih ima gdje god ima toplinske obrade i izgaranja
u zadnjoj rečenici imaš malu proturječnost.. naime suhomesnato se uglavnom konzumira sirovo (to je čak prikladno za ove moderne rawfudaše;)
Natrijum nitrat , natrijum nitrit i kalijum nitrat. Svi ovi konzervansi idu u prilog kapitalistickom “gangu” kome je karcinom i sve sto ide u sto veoma dobrodosao. Zatvoren je krug proizvodjaca bolesti , onog ko oboleva i onog ko ga leci. Svi su dobri u ovoj prici osim obicnog coveka zaslepljenog “nastelovanim” ukusom i prelepim pakovanjem.
Wody AiA hrenovka do j..a!
Fuj!
Super clanak!
Kvalitetna prehrana (ponajprije vegetarijanska) je samo jedan od faktora ljudskog zdravlja. Tu je još psihičko/emocionalno/mentalno zdravlje gdje je poznat negativan utjecaj stresa, straha, nestabilnosti, agresije, mržnje, velikih skokova u raspoloženju; te pozitivno djelovanje smirenosti, meditacije, joge itd. I konačno, najvažniji faktor je ljudska duhovnost odnosno kvaliteta vjere, koja ima sposobnost blagotvorno utjecati na sve prethodne faktore, koja definira poželjne načine ponašanja, života, moralno-etičke norme, te koja objašnjava svrhu čovjekovog postojanja i boravka u materijalnom svijetu.
Nisam siguran da je vegetarijanska prehrana toliko dobra koliko je odredjene skupine forsiraju. Sama cinjenica da vegetarijanci a pogotovo ekstremnija linija vegana moraju uzimati razne dodatke da bi imali sve potrebne nutrijente mi govori da tu nesto me stima. Hranjenje bi trebalo biti jednostavno a ne kompliciran projekat kao da lansiram raketu. Uostalom u zadnje vrijeme se pojavilo nekoliko zanimljivih studija koje su pokazale da konkretno vegani imaju vise problema sa zdravljem nego skupine svejeda (na sott.net ima nekoliko clanaka o tome). Nema prave zamjene za kvalitetno zdravo meso i visokozasicene masnoce zivotinjskog porjekla koliko god neki pokusali ocrniti te namirnice. Naravno naglasak je na zdrave namirnice. Ja sam osobno uvjeren da je najveci problem u velikom unosu ugljikohidrata u svim oblicima, transmasnoce i przenje namirnica sa biljnim uljima. Ja biljna ulja koristim samo u salatama, kod termicke obrade uglavnom svinjsku mast, ponekad maslinovo ulje kod riba. LCHF mi se cini kao dobar smjer prehrane, pokusavam da se ravnam prema njemu koliko uspijem.
Tko je spominjao vegane?
Nije dovoljno samo jesti da bi se najeo, potrebno je znati što i kako jesti, što čemu pogoduje, koje kombinacije su idealne itd. Vegetarijanska prehrana ima sve što čovjeku u nutritivnom smislu treba i poznata je (dokazana) od davnina. Dodatke koje spominješ su naravno proizvod modernog doba kemije i sintetike, kao što i mnogi vegetarijanci koriste razne druge sintetske proizvode koji mogu pomoći pojavi raznih deficijencija, a da ne govorimo o utjecaju pesticida, GMO tretmana i sličnog.
Uzgoj životinje je naravno mnogo složeniji od uzgoja biljke. O masovnom ubijanju životinja valjda ne treba posebno govoriti.
Hari1, pratim već dugo tvoje komentare koji su interesantni i korisni za sve, međutim ovdje se ne bih složio s tobom. Biljke su puno složenije od uzgoja životinja. One su osjetljive na godišnja doba i izbacivanje mesa bi samo pogoršalo stanje.
Gdje su biljke na sjevernom i južnom polu?
PPP,
biljke su prilagođene godišnjim dobima i okolišu. Životinje trebaju konstantnu brigu i prehranu, kroz cijelu godinu. Životinje koje uzgajamo su kompleksniji organizmi od biljaka. Otud složenost i zahtjevnost uzgoja. Čovjek je još složeniji organizam, njemu recimo ni cijela Zemlja nije dosta. 😉
Opet se ide u ekstreme sa izbacivanjem mesa. Ako ne znaš bolje, jedi meso. Ako znaš, prebaci se polako na vegetarijanstvo. Probaj ne pretjerati poput vegana.
Ovo sa polovima se treba shvatiti kao iznimke. Koliko ljudi živi na polovima i zašto bi uopće neki veći broj živio na tako negostoljubivim mjestima? O biljnom dijelu prehrane inuita ima na wikipediji.
@PPP- Ne znam uzgajaš li biljke ili životinje, ja uzgajam biljke (manje više za svoje potrebe) i to, koliko sam se uvjerio, nije nikakva velika znanost. Osim toga i životinje se uzgajaju na biljnoj hrani. A što se tiče klasično vegetarijanske prehrane ne samo da nije komplicirana nego je i potpuna. Moj sin koji ima 27 godina nije nikada jeo nikakvo meso i osim što je živ još je i savršeno zdrav. Ne zagovaram vegetarijanstvo, to je prije svega etički a ne zdravstveni izbor. Zagovaram što prirodniju i kemijski neobrađenu hranu. Činjenica da su vrtovi zapušteni jer se navodno “ne isplati” pa i na selu danas ljudi kupuju (u trgovinama) jaja, meso i povrće.
Hari1 i Piretis, postoje biljke kojima se hranimo i one koje čovjek ne koristi za hranu. Flora i fauna su u simbiozi. Sama činjenica da zimi biljke ne rastu, govore o tome da nije moguće hraniti se istima tijekom cijele godine. Barem to vrijedi za čovjeka, jer nismo medvjedi koji će prespavati zimu.
Biljkama se osobno bavim kao i Pirtetis. Uživam gledajući kako rastu i kako daju plodove koje svi volimo. Osjetljivost tih biljaka nije ni manja ni veća nego osjetljivost domaćih životinja.
Dakle “pouzdati” se samo u biljke za prehranu čovjeka je vrlo rizično. Ne zbog zdravlja, nego zbog velike osjetljivosti biljaka na vanjske prilike i načina masovnog uzgoja.
One su kao i sunčeva energija. Dok ih ima, možemo ih koristiti, ali kada prođe sezona sazrijevanja, teško nama, osim ako ne planiramo koristiti zamrzivače i konzerve, što ćete priznati i nije baš prirodno.
@PPP- Definitivno si u pravu. Lako nam je praviti se pametnim dokle god znamo da sve što nam ne rodi (bilo da u našem podneblju ne raste ili je jednostavno podbacilo) možemo kupiti u obližnjem dućanu. Isto kao što je sasvim prirodno da se ljudi nastanjeni na krajnjem sjeveru hrane uglavnom mesom ili ribom jer drugog ni nemaju ili je astronomski skupo. I u pravi su da je danas vrlo teško biti “prirodan” tj neovisan o zamrzivaču ili konzervi ali to je cijena koju plaćamo napretku.
Složili smo se da životinje ne vole da ih ubijamo i jedemo; ali šta kad otkriju da ni biljkama nije pravo? A muvaju se tu već neki člančići o inteligenciji biljaka? Šta ćemo onda – kamenje?
Karcinomi su postojali i prije industrijski prerađene i konzervirane hrane. Ali onda je prosječni životni vijek bio mnogo kraći, pogotovo na selu, i nije bilo medicinskih diagnoza. Čovjek u srednjim 40-im se smatrao starcem. “Kupovna” jeftina hrana tipa Lidl, k+, uglavnom je smeće vrlo niske nutritivne vrijednosti. To je posebno izraženo baš kod narezanih suhomesnatih proizvoda. Okus im je plastičan, pa je teško razabrati jedeš li sadržaj ili ambalažu, i prekriveni su tim nitratnim zrnima. “Kupujmo domaće” bi bilo rješenje, ali gdje ga kupiti i pod kojom cijenom. Iz iskustva mogu reći da ono “domaće” na pijacama na malo, i ako je nekim čudom direktno od podavača, nije ono “domaće” na što mislite pri kupovini. Pojoprivrede danas nema bez pesticida i herbicida i pri kupovini idete na povjerenje dali je proizvođač ispoštovao zadane rokovo od prskanja do berbe. Kod kupovine kod preprodavača, odnosno onih koji kupuju od “švercera” i to dalje prodaju, sve je izmješano i sigurno će te naletiti na takav proizvod. Ti otrovi se akomuliraju u masnom tkivu i tokom godima mogu izazvati mutacije. Svaki proizvođač (ako je normalan) ima svoj vrt za osobnu konzumaciju i tu nastoji koristiti što manje “otrova” (iako su i tu gotovo neizbježni) i osjetljivije i ukusnije sorte, ali takva proizvodnja je mukotrpna i financijski neisplativa za prodaju. Kada bi kupovali takvu prvoklasnu “pravu” robu kućni budžet bi vam se osjetno stanjio.
pa, i nije.. možda nema ‘proizvodnje’ bez pesticida, ali ima uzgoja;). Osobni sam primjer. Vjerojatno ima i uspješnijih, i koji se više trude i više vremena imaju, i pametniji su , i na plodnijoj zemlji i ugodnijoj klimi.. ima. Al najbolje ti je da imaš svoje (makar ja prodajem višak, pa si ovim savjetom smanjujem tržište;) Divno je to kad imaš svoje…
@Matija Vlačić- I ja uzgajam bez otrova i znam da se takvi proizvodi ne mogu prodati (radije ih poklonim) jer bi cijena bila previsoka. Ono što nam na tržištu plasiraju pod eko-proizvode najčešće je iz uzgoja tretiranog “eko-otrovima”. Nema šanse da netko uzgoji mrkvu ili krumpir ne koristeći otrov za podzemne i nadzemne štetnike, bez umjetnih gnojiva i fungicida i da taj prozvod košta u dućanu kao pola kutije cigareta. Ako ko može po toj cijeni uzgojiti te kulture voljan sam svu proizvodnju otkupiti.
Apsolutno točno Piretis. Uz to domaći proizvodi i domaće sorte imaju neugledan izgled, pa tako osobi koja je navikla na “američke” (sorta) paprike čudno bi bilo vidjeti naše domaće “babure”. Dok ja osobno nikad ne bih konzumirao “američke” jer im je okus plastičan i pri pečenju puštaju vodu, ali tko nije imao priliku probati više vrsta ne zna za razliku. Inače 1 litar prave domaće loze (lozovača) dođe oko 10 eura, ne računajući pri tome manualni rad od vinograda do proizvodnje. Pa sad ti vidi kakve se šećeruše i govnare prodaju po štandovima i prodavnicama.
Proizvodnja, uzgoj isti đava. Ja sam proizvodio (plastenici) i plasirao na tržište i još i danas proizvodim za sebe (mini plasetenik-otoreno), pa imam dobar pregled stvari “kako se to, i kako tko radi”. Uglavnom kod relativno manjih proizvođača idete na povjerenje, kontrole su nemoguće. Kod uzgoja na otvorenom ii uz izbjegavanje “otrova” idete na urod od max. 50 do 0% zasađenog. Svako nekoliko godina se pojavljuju nove bolesti (npr. takozvani pauk), na koje se treba prilagođavati, i uz vlažnu godinu rezultati mogu biti porazni. Ali kako bilo preporučujem svakom, tko može, da se okuša sam u proizvodnji domačeg povrća, voća i mesa. Ja sam imao višegeneracijsko iskustvo, ali vrijedi pokušati i iz ničega (uz savjet lokalnih pojoprivrednika s vašeg područja). To je jedini način da saznate kakvog je okusa prava paprika i pravi paradajz, i vjerujte poslije nećete natrag na staro.
Holandija uvozi pitku vodu jer je voda puna nitrita od unjetnih prihrana i pesticida,nema vodotokove koji bi mogli da se oslobode otrova,nalazi se ispod nivoa mora,Iako mesna industrija stavlja sve te aditive da sacuva suhomesnate prizvode cuva ih u hladnjacima,sto to govori,ipak ce se usmrditi,A suho meso domace samo stavis u podrum i bok te veseli,nasolis meso ili slaninu mozes i na balkonu osusiti ili na tavanu na zraku,samo zastiti od muha,Volim ljubimce i svi ih drze u stanu a pile idu kupit u Ideju,stavi kavez na balkon drzi cisto i imas piletinu.Moja mama je imala svinju u zgradi u supi ,hranila na vreme cistila i niko nije znao da ima gicu od 80kg.Danas imamo bazene u dvoristu a na tom mjestu imamo dovoljno 7 strukova paradajza,salte blitve luka od kada je u proljece najskuplje u plasteniku,donesi dubre od seljaka i u rupu,od te hrane biljka je zdrava,treba saditi i komsijske biljke sta sa cime se slaze,na selu se to nekada znalo u vrtu/Majku mu Boziju,kako smo se hranili prije marketa.I danas na selu i na vikendicama ima mjesta samo treba imati volju a ne lezi lebe da te jedm.U sred velegrada imam 5 koka i male pilice,svaki dan 5 jaja i ne potrosim,a oko mene “dame” vode djecu da vide pjetla i kokoe,a isto imaju dvoriste,ruze ukrasno drvo i cvjece sa bazenom,a ja stubasto voce u red i domace graozde,nista ne prskam,osim crveno ulje u veljaci,salatu dam kokama, spinat,itd. svega po malo mjesto bazena i cvjeca, a imam i njega.Znanje je moc.
1000 pluseva Tedi. Bravo
A secer tek koji je to otov,sve sto sam sa lupom u supermarkrtima kontrolirlai ima secera ,cak i vegeta 20%,djeca nam u svakodnevno jelovniku imaju secere,keke grickalice,plazma.pice coca cola.A od voca i povrca bjeze ko vreg od tamjana Diabetes 2 pijemo tablete a secer unosimo sa hranom, neprestano u svim juhama +vegeta i ti pij inzulin.Logika.Ne sokove vec VODA.
P.S.mesu suhomesnatom i salamama dodaju secer.Lupu u sake i kontrola sta jedemo.A tek sireve prave od ulja i malo mljijeka.
Za sada je najbolje jesti sto vise bio-hrane sa pouzdanim certifikatom, mada i tu zna biti prevare.
Kada bi svi ljudi jeli bio hranu, pola covjecanstva bi umrlo od gladi, a cetvrtina bi gladovala, jer ne bi imali para da to kupe.
još samo da mi kažeš gdje je ta bio hrana uzgojena?? nakon kiselih kiša u kojima je sav otrov od pokusa u zraku, pa do zemlje koja je i te kako puna otrova!
Banda legalno truje narod, a “dušebrižnici” šute ( političke stranke, crkva, nacionalisti…)
ljudi koji su umrli zadnjih 20 godina u mom susjedstvu od raka jeli su svi domaću hranu, ekološku. svaka druga kuća je imala nekog oboljelog.
Karcinome čega? Nije svaki vezan uz hranu, mozda je repetitor u blizini ili drugi oblik većeg zracenja ili nesto u vodi…
Vise je*i manje jedi, razmnozvaj se i odrzavaj zivot.
Ne lupetajte. Moj otac nije u životu pojeo više od 10 dag suhomesnatih proizvoda iz dućana pa je obolio od tumora debelog crijeva.
Umijereno uzivati u svemu i zivjeti; jesti da bi zivo, a ne zivjeti da bi jeo (zderao)
još jednom dokazuje da velike korporacije truju ljude, dakle kupujte od seljaka pa makar malo skuplje, ali obavezno što ljuče
Growing Your own food is like printing Your own money
Nema šanse da je jedna feta salame 50 grama. Kad ja kupin 10 dkg što je 100 grama, dobijem barem 4-5 feta. Dakle svaka je 20ak grama max.
Niti u članku, niti u komentarima nema najbitnije informacije, a to je – čime konzervirati domaće suho meso?
Ti nikad nisi vidio kako se susi meso? Kako su to radili nasi djedovi?
Trt … educirati se prvo pa onda komentirati …