Raznovrsnost prirodnih i kulturnih obeležja Nacionalnog parka „Đerdap“

Veliko bogatstvo šuma, složena mreža klisura, kanjona i uvala, pećina, vodopada,  bogatstvo i raznolikost flore i faune, pogodna klima, brojnost kulturno-istorijskih spomenika privlači broje posetioce u nacionalni park „Đerdap“. Ovaj najveći park Srbije lociran je u njenom severoistočnom delu, na samoj granici sa Rumunijom. Područje Đerdapske klisure  proglašeno  je nacionalnim parkom 1974. godine.

Prirodni fenomen ovog područja je Đerdapska klisura, najduža i najveća klisura probojnica u Evropi,  kroz koju protiče reka Dunav. Đerdapsku klisuru čine četiri manje klisure i tri kotline koje se naizmenično smenjuju u dužini od gotovo 100 km. Najlepša među manjim klisurama je Veliki kazan. Na ovom delu toka Dunav je uklješten između strmih, često vertikalnih litica uzdignutih i do nekoliko stotina metara iznad reke. Lepota Velikog kazana ostavlja nezaboravan utisak na sve posetioce, bez obzira na to da li se posmatra sa reke ili sa ivice površi koja se nadnosi nad rekom. Tek tu se  vidi po čemu je Đerdap (Gvozdena vrata) dobio ime. Nacionalni park Đerdap nalazi se na desnoj obali Dunava i prostire od Golubačke tvrđave do antičkog utvrđenja Diana.

Upravo zbog dobre lokacije i pogodne klime ovo mesto je bilo hiljadama godina unazad glavno područje ekonomskih i istorijskih dešavanja i brojni trgovci, putnici, ratnici i mirotvorci su ovde završavali svoje poslove i sklapali sporazume. U ovom kraju  su se prožimala kulturna i ekonomska  dešavanja donjeg i srednjeg Podunavlja.  Dokaz prisustva čoveka u davnim vremenima su brojna arheološka nalazišta i kulturno-istorijski spomenici poput naselja Lepenski vir koje predstavlja najstarije praistorijsko naselje – staro više od 8000 godina, antičkog utvrđenja Diana, Golubačkog grada, tvrđave Fetislam, Trajanove table, ostataka Trajanovog mosta, rimskog limesa, raznovrsnih kastela…

Priroda je stvorila prelepe atraktivne destinacije, bajkovite pejzaže koje rado posećuju planinari i rekreativci, znatiželjni turisti i arheolozi. U podnožju planine Starice nalazi se jezero Veliki Zaton. Na prostoru Malog Krša nalazi se puno vidikovaca, izvora, reka ponornica, vodopada,  jama i pećina sa nakitom. Vidikovac na najvećoj nadmorskoj visini od 768 m nalazi se na Velikom Štrbcu. Do najatraktivnijih vidikovaca: Kovilovo, Greben, Ploče  vode pešačke staze. Najlepši vidikovac je Mali Štrbac sa koga se pruža pogled na najlepši deo Đerdapske klisure, obalu Rumunije gde se nalazi najveća kamena statua u Evropi – Decebal. U okviru planine Miroč je kanjon reke Gradašnice i pećina Gradašnica. Pored Majdanpeka nalazi se Rajkova pećina koja predstavlja jednu od najvećih atrakcija ovog kraja.

Virovi Dunava i Đerdapskog jezera, staništa su najraznovrsnijih vrsta riba od kojih su najznačajnije: som koji dostiže težinu od 100 kg, smuđ, klen, štuka, bucov, mrena, bodorka, crvenperka, deverika, šaran, kečiga. Pored Dunava, pecati se može i na jezeru Veliki Zaton.  Očuvane stoletne šume stanište su jelena, srna, divljih svinja, zečeva, lisica, šarenih tvorova, sova… Na Dunavu se sreće najraznovrsnija fauna ptica močvarnica, a u dolinama reka i nizijama mogu se naći prepelice, fazani i jarebice. Od velikog broja biljnih vrsta, posebno su značajne one čija se brojnost u Evropi znatno smanjila: mečja leska, koprivić, orah, jorgovan, medunac, kostrika, zlatna paprat, ruj, zelenika.

Celo područje Nacionalnog parka ”Đerdap” pogoduje razvoju svih vidova turizma. Postoji organizovan lovni turizam, ribolov kao i posmatranje ptica. U turističkoj ponudi izdvaja se  obilazak brojnih kulturno-istorijskih spomenika, rezervata prirode, pećina Rajkova, Gradašnica, Dubočka, Ceremošnja i Ravništarka, spomenika prirode “Vratnjanske kapije” i “Valja prerast”, lovište “Đerdap”, škola u prirodi, biciklističke i staze zdravlja, izleti brodom, foto safari, posete hidroelektrani Đerdap i druge atrakcije. Razvijen je takođe i nautički turizam. Ljubitelji sportova na vodi mogu uživati u jedrenju, veslanju, motonautici, a organizovana su i takmičenja na vodi. Na ovom području organizuju se brojne manifestacije poput regate u jedrenju i veslanju (“Đerdap kup”),  lov soma “na bucku” (“Zlatna bucka Đerdapa – Tekija),  ribolovni kotlici (“Zlatni kotlic” – Golubac),  folklorni festivali ( “Jorgovan fest”, “Seoska olimpijada”) i dr. Smeštajni kapaciteti na ovom području nalaze se u hotelu “Lepenski Vir” u Donjem  Milanovcu, hotel “Golubacki grad” u Golubcu, hotel “Đerdap”u  Kladovu, omladinski kamp Karataš, moteli u Dobri i Tekiji i smeštajni objekti na Omanu i Pločama, Nacionalni park “Đerdap” poseduje neprocenljivo bogatstvo bilo u prelepim pejzažima, mestima koje posetioce ostavljaju bez daha, bilo u bogatoj istoriji  koja datira iz praistorije koja je ostavila neme dokaze svog postojanja u ovom kraju.

 

DunavGolubačka tvrđavaGOLUBAČKI GRADNacionali park ĐerdapTrajanova tablautvrda DianaĐerdapska klisura
Pretplatiti se
Obavijesti o
8 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Siniša
4 godine prije

Perućicu nikako ne zaboravite nam dočarati!
Imate vi robe za obraditi, exYu je prepuna.

posmatrac
4 godine prije

Steta, sto niste ubacili neke “svezije” fotke, obnovljene Golubacke tvrdjave ili samog ulaza u kazan!
U svakom slucaju, vredi videti.

Buzz
4 godine prije

Nisan nikad u zivotu bija tamo. Nema par dana da sam malo guglao i gledao fotke Golupca. Ma moran priznat da je prilipo i predivno. Kakve se sve lipote kriju tamo daleko moj boze?! A obeca san sam sebi da cu prije nego otegnen papke i oden 3 metra ispod, nac vrime i obač Srbiju uzduz i popriko. I to mora bit u prolice kad se sve zazeleni. Nevolin bas zimu i snjig, a litnje vrucine mi smetaju. Zato mora bit maj misec. Tad je zeleno, najlipse zelene boje, To nema nigdi na svitu. Fala ti sta si nam docara bar malo te lipote Srbije. Nama koji se nismo rodili ni zivili tamo. I bas se pitan kako je covik proklet, zar san mora otic iljade kilometara daleko da bi svatija da lipsega na svitu od mog Balkana nema? Pozdrav ovaj puta Srbiji i svim Srbima iz daleka svita.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI