Umjetna neuronska mreža korištena je za precizno predviđanje šanse da osoba umre u roku od godine dana analizom srčanih pregleda, čak i tamo gdje liječnici nisu mogli naći probleme, ostavljajući znanstvenike podijeljene i oduševljene.
Istraživači predvođeni Brandonom Fornwaltom iz Geisingerovog zdravstvenog sustava sa sjedištem u Pennsylvaniji, postavili su svoj model strojnog učenja kako bi proučili rezultate oko 1,8 milijuna pretraga srca elektrokardiogramom (EKG), nadajući se da će neuronska mreža izvući uzorke iz gomile podataka.
Kod predviđanja rizika od srčanog udara ili drugih problema povezanih sa srcem, AI je imao bolji učinak od svojih kolega, odnosno liječnika od krvi i mesa. Čak i za rezultate EKG-a za koje su kardiolozi utvrdili da su normalni, AI je uspio utvrditi druge obrasce i precizno predvidjeti rizike pogibeljnih slučajeva u roku od godinu dana.
“Ovi nalazi sugeriraju da model vidi stvari koje ljudi vjerojatno ne mogu vidjeti, ili barem koje jednostavno ignoriramo i mislimo da su normalne”, rekao je Fornwalt. “AI nas potencijalno može naučiti stvarima koje možda već desetljećima pogrešno tumačimo” dodao je.
Da bi dodatno usporedili AI metode s današnjim liječnicima, istraživači su uspostavili i drugi algoritam za razmatranje ostalih faktora koje liječnici obično mjere, uključujući dob i spol, ali prvi model dizajniran za analizu neobrađenih EKG podataka i dalje je pobijedio u svojoj sposobnosti predviđanja.
AI je obučen na temelju povijesnih podataka EKG-a, što znači da su istraživači već znali ishod u slučaju svakog pacijenta i mogli su izmjeriti preciznost algoritma. Ali u kliničkim studijama tek treba provjeriti podatke u stvarnom vremenu kako bi se utvrdilo mogu li zaista predvidjeti i poboljšati zdravstvene rezultate. Istraživački tim iz Geisingera predstavit će svoja otkrića kasnije ovog mjeseca na Znanstvenim sjednicama Američkog udruženja za srce u Philadelphiji.
Ovo je uzbudljivo i pruža više dokaza da smo na rubu revolucije u medicini u kojoj će računala raditi zajedno s liječnicima kako bi poboljšali skrb o pacijentima.
@Ivo
Kada je u pitanju ogromna količina podataka onda je AI apsolutni favorit. Ako si nekada video celodnevni EKG znaš kolika je to količina podataka. Doktor samo “preleti” i obeleži očigledna odstupanja dok je AI u stanju da pronađe mnogo komplikovanije šablone.
Ovo uopšte ne treba da čudi. Ukucajte neku reč u Google i za delić sekunde ćete dobiti milione rezultata. Neuronske mreže će se koristiti svuda gde treba obraditi mnogo podataka. Još jedan dobar primer je pronalaženje planeta na osnovu promene sjaja posmatrane zvezde. Ako imate video na kome su milioni zvezda a “tranzit” planete ispred posmatrane zvezde traje recimo deo ili nekoliko minuta zamislite koliko je ljudi potrebno da posmatra taj video (čak i ako zanemarimo da ljudsko oko nije u stanju da primeti promenu sjaja koju može kamera računara)…
shumadinac, slažem se što se ‘data mininga’ tiče. Međutim, dobar doktor vidi stvari, onaj površni ne vidi, a AI donosi pretprogramirane zaključke, tako da je stvar samo u ‘revnosti’ AI-a, a ne nekim novim zaključcima.
Btw, LR je stvarno brz, briše mi komentare gdje god ga spomenem, dok on mene laganini podbada cijelo vrijeme pod nickom fabijan. Vrlo fragilan ego.
Možda stigneš ovo pročitati dok on opet ne upotrijebi zakovicu. Pardon gumicu.
Da bi postao dobar doktor treba vremena.
I kilometri i kilometri procitanih EKG krivulja, ako cemo se ograniciti samo na kardio vaskularne bolesti.
AI je dobar od pocetka.
Tačno je Ivo da ove neuronske mreže imaju programsko ograničenje ali program može biti takav (i biće sigurno) da uzima u obzir mnogo više faktora nego što radi najbolji doktor. Često naši doktori ne vide (ili nisu zaiteresovani) očigledne simptome što se “virtuelnim” doktorima neće događati (ne računam kvarove tehničke prirode).
A šta bi AI da mu dođe stonoga…..
Sa spuštenim stopalima.
P.S.
Uzdravlje!
Bolje nego ”Živjeli”.
Živjeti se može i na aparatima.
Aha, hebat će nam terma SVIMA!!!!
Je, je, ali jednoga dana, kada AI odluci, da ljudi nisu bas pozeljna pojava na planeti, i da se moze i bez njih, pa ih odluci istrijebiti, bit ce, biz’te noge, posrala vas guica.
što znači da ćemo biti zdravij i duže živjeti
Budućnost pripada ekspertnim sustavima, ono što se ovdije naziva AI,
od toga se ne može pobijeći ali se tome može prilagoditi kao i svemu ostalome.
AI je još mlada nauka, ali se jako brzo razvija. Donijeti će jednu vrstu industrijske revolucije na
intelektualnom nivou, kao što su bili prvi digitroni.
Danas se nitko ne ljuti na njih, nitko se ne ljuti na računala osim kad su spora.
Dobrobit AI je ta što će spriječiti raspad kompleksnih sustava,
kao što je to uradila mobilna komunikacija.
“Čak i za rezultate EKG-a za koje su kardiolozi utvrdili da su normalni, AI je uspio utvrditi druge obrasce i precizno predvidjeti rizike pogibeljnih slučajeva u roku od godinu dana.”
Jedno je sigurno, taj AI neće u moju blizinu.
Namješteni rezultati, i fake news, eto šta je to. AI industriji treba para i onda izbace svako malo neku novu studiju sa statističkim podacima čiji je cilj iskriviti zbilju. 2017. već je kolala ista priča samo s drugim istraživačkim timom.
Svakako da je vestacka inteligencija u nadmoci nad nasom ineligencijom ako se pravilno postavi. Secam se da je cini mi se Lucija u nekoj temi govorila da se necemo moci jos dugo moci odupreti misljenju klasicnoj medicini u vezi toga. Iako mi je to poznato vec dugo vremena nisam smogao snage raspravljati o tome jer doktori se uglavnom vezuju za stereotipe vezano za oboljenja i nisu uglavnom sposobni razlikovati nijanse u simptomima oboljenja, a sto predstavlja krucijalne razlike u razlicitim vrstama bolesti. Nije to samo vezano za srcane udare. Mnoge bolesti imaju slicne simptome,iako se vrlo razlikuju. Naravno da se sve to moze i upotrebiti vrlo negativno i potpuno destruktivno. Sve u zavisnosti od potrebe u datom momentu.