fbpx

Zašto rajčica (paradajz) više nema nikakvog okusa?

Rajčica

Svi se sjećamo domaće rajčice iz vrta naših majki i naših baka. Nismo ju jeli tijekom cijele godine, nego samo u sezoni kada je bila najukusnija. To su bila vremena kada je rajčica mirisala i čiji okus nikada nismo zaboravili. Na žalost mlade generacije koje danas konzumiraju rajčicu iz supermarketa nemaju pojma što je pravi okus i miris.

Poznato je da crvene rajčice kupljene u supermarketu nemaju okus. Čak i starim sortama koje se uzgajaju na veliko… okus i miris nestaje.

Pitate se zašto jarko crvene rajčice nemaju okus, dok nas one šarene i „ružne“ čim ih zagrizemo vraćaju u djetinjstvo? Odgovor je jednostavan i tužan. Prednost je dana izgledu i dugotrajnosti, a nauštrb kvalitete.

Već više od pola stoljeća, križanjem raznih sorti rajčice, pokušava se stvoriti “lijepa“ i uniformna rajčica, koja će imati jarko crvenu boju i što duže trajati nakon što se ubere.

Ipak za uništenje rajčice jednim dijelom je odgovorna znanstvenica Anne Powell, koja je sa svojim timom onesposobila protein GLK2 koji povećava utjecaj fotosinteze i favorizira proizvodnju šećera i likopena koji daju okus rajčici.

Smanjujući šećer u rajčici, smanjila se i fermentacija unutar rajčice. Rajčica je izgubila svoj slatkasti okus, a u isto vrijeme zbog manjka fermentacije produljen joj je rok trajanja nakon što je ubrana. Vjerojatno nije slučajan ni period od momenta kada se rajčica ubere i kada više nije za jelo. Upravo taj period je jednak periodu kada jedna obitelj posjećuje supermarket.

Kako vidimo, ništa nije slučajno. Vizualna forma rajčice je dovedena do savršenstva kao i njen period konzerviranja, ali nauštrb okusa koji je ostao samo u sjećanju i u vrtovima osviještenih pojedinaca. Nije ni čudo što danas više nismo u stanju raspoznati jedemo li rajčicu ili krastavac.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
60 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
mars
Gost
mars
2 godine prije

A kome je danas stalo do ukusa rajčice? Bitno je to da svaka ima tačno određen savršen oblik, radijus =10 cm, boju k’o da je farbana najjarkijom crvenom iz palete vodenih bojica, neutralan miris kako ne bi, ne daj Bože, oštetila osjetljivo čulo mirisa svojih potrošača i da liče jedna na drugu k’o jaje jajetu. Pa možda je nekome i stalo do okusa, ali to već izlazi iz normativnog okvira koji je propisala Komisija.

Miro
Gost
Miro
2 godine prije

Okus, ne ukus. Zna li itko od vas seljaka hrvatski jezik?

petko
Gost
petko
2 godine prije

ne prica svako hrvatski jezik ovde….vec i srpski,svidelo se to Vama ili ne

bhbhbh
Gost
bhbhbh
2 godine prije

zasto ova degutantna fotografija? problem sa rajcicama je sto starog sjemenja vise nema, a nitko ga nije pohranio. banke sjemenja su strateske institucije neke drzave, evo to objasnjenje mi je dala jedna iskusna proizvodjacica rajcica.

Yoyo
Gost
Yoyo
2 godine prije

Kako nema, u Hrvatskoj postoje barem dvije “banke” sjemena entuzijasta-amatera, i puno pojedinaca koji čuvaju staro sjeme. Samo treba potražiti.

Rokokoko
Gost
Rokokoko
2 godine prije

Istina.Nadje se jos u starih baka ponegdje.A sto se tice banke sjemena,pri napadu SAD i saveznike na Irak 2001 ,medju prvima je sravnjena iracka banka sjemena.Kasnije su im prodavali gmo smece.

Rtrtrt
Gost
Rtrtrt
2 godine prije

Ali nema banke kao nacionalni i strateski plan koliko znam.

Hijene
Gost
Hijene
2 godine prije

Imal banka sperme

Tadmur Palmirović
Gost
Tadmur Palmirović
2 godine prije

Proizvodim je sam,za svoje potrebe.Stare ,autohtone sorte tzv.domaći jabučari.Izgled mu je nikakav ali ukus i miris ostao prepoznatljiv.Ove što podsjećaju na loptice za golf bezličnog ukusa na oko lijepe ne konzumiram.Šteta je što su mnogi osuđeni na takve otrove zbog nemogućnosti da ih sami proizvedu.

Gervasius Twinklminkelson
Gost
Gervasius Twinklminkelson
2 godine prije

Tadmur, ja isto tako za domaće potrebe. Ovo ljeto je bilo rodno…hehe, ni moja rajčica ne zadovoljava EU norme ?

ohrana
Gost
ohrana
2 godine prije

nije smo stvar u rajcici iliti paradajzu vec je tako i sa ostalim povrcem koje vise nema onaj okus niti nutricionisticku vrijednost a da ne spominjemo svu stetnu kemiju koriscenu u zastiti i naravno o samoj tehnologiji procesa proizvodnje i skladistenja koji ide u pravcu tvornicke proizvodnje povrca u umjetnim uvjetima jednim djelom radi efikasnosti a najvecim djelom radi uspostavljanja monopla bogatih korporacija nad proizvodnjom hrane a onemogucavanje pojedinca i siromasnijih da proizvode hranu nesto slino kao sto radi naftni lobi na polju energije

Pitalac
Gost
Pitalac
2 godine prije

Ovo drugo je najtacnije, na zalost nove generacije koja nece upoznati prave mirise, okuse i kvalitete proizvoda kojih uskoro nece biti u starom dobrom obliku.

raspe
Gost
raspe
2 godine prije

Pa sta? Kad se mora nije tesko.Nothing to wary about .Life is going on.

ime
Gost
ime
2 godine prije

nije problem samo u kemiji nego u nano premazima koji čuvaju svježinu hrane da stoji na polici mjesec dana. a kako nema filtera koji bi zaustavio nano čestice samo možemo nagađat o dugoročnim posljedicama kada takva hrana uđe u organizam….

Hijene
Gost
Hijene
2 godine prije

A isti kujac

Crni žutokljunac
Gost
Crni žutokljunac
2 godine prije

Hrana gubi kvalitetu na uštrb lijepog izgleda i količine.I to ne samo rajčica,već svo voće i povrće.To se odnosi i na meso a i ribu.Takvi postajemo i sami.Bitna je fasada a iznutra sve više praznina.Postajemo ljudi bez okusa i mirisa ko i hrana koju jedemo.

Konobar
Gost
Konobar
1 godina prije

To se odnosi i na ljude, odnosno, zene: plasticne usne, plasticne sise i plasticne guze . . . jadni danasnji momci, mi starije generacije smo jos drzali u rukama prirodne lepote.

mars
Gost
mars
2 godine prije

Poštovana redakcijo! Ako rajčica “vama” daje više nikakvog okusa, vjerujte da i “nama” daje isto tako, pa s obzirom da smo u istoj kaši što se rajčice tiče, predložio bih da malo korigujete naslov. Ne zamjerite što sam na ovakav malo šaljiv način ukazao na grešku u naslovu. Puno pozdrava i uspjeha u daljem radu.

Antonio
Gost
Antonio
2 godine prije

Slabi su na naslovima. Naviknut cemo se isto kao i na plasticne paradajze. :))))

raspe
Gost
raspe
2 godine prije

I na plasticne krastavce.

Antonio
Gost
Antonio
2 godine prije

Dobra tema, ali uopste se nije napravio napor da se istrazi i dobro napise. Ali evo nesto vise za pocetak
Visegodisne uzgajanje što većeg i otpornijeg paradajza dovelo do gubitka 10 najvaznijih hemikalija koje uticu na ukus paradajza. Na pocetku se probalo praviti hibridni paradajz od dve ili tri vrste na paradajza.
Ali su nakon toga iako imali dobre uspehe i relativno dobre i pobojsane sorte paradajza, zapadne korporacije zelne samo novca – pocele da ubacuju i gene od zivotinja. Recimo na bubasvabe, ribe…
I tako sada jedemo plastiku…
A recimo u Makedoniju je na neki cudesan nacin prodrlo bas takvo GMO seme, a nestaje ono domace, originalno… Sto mislite ko to radi?

Hari1
Gost
Hari1
2 godine prije

Tko to radi? Oni koji proizvode, oni koji distribuiraju/prodaju, oni koji kupuju/jedu, oni koji ne kontroliraju, oni koji to zakonski omogućuju, oni koji za takve glasaju, itd. Čak se može optužiti i doba u kojem živimo. Na kraju se sve to svodi na neku vrstu, uvjetno rečeno, kolektivne karme zbog odabranog korumpiranog načina života na Zemlji.

raspe
Gost
raspe
2 godine prije

Hari1,zivot ide dalje,nema povratka.Ili se prilagodi ili kukaj.

deli-Vuka
Gost
deli-Vuka
2 godine prije

Hari1 – Nismo mi odbrali ovakav način života na Zemlji, baš suprotno: borimo se protiv zlotvora koji nam ga nameću i ginemo u toj borbi, i mi i naša voljena jedina Zemlja.
Jesmo li mi uništili pacifičke otoke testirajući A-bombe? Jesmo li mi nakon hiljada godina uspješne poljoprivrede počeli po hrani bacati bojne otrove preostale nakon WW2 ili su vlasti upropastile sve poljoprivrednike koji su se tome opirali? Jesmo li mi, narodi Zemlje, naručili ove avione koji nas svakodnevno prskaju aluminijem i kemikalijama, pa nismo vidjeli plavo nebo već godinama? Ekološko povrće se još može uzgojiti samo u dubokim pećinama što neki rade, ali i to će uskoro Zlotvori upropastiti.

Hari1
Gost
Hari1
2 godine prije

deli-Vuka,
zlotvor nije nastao sam od sebe, on ima svoj uzrok. Zdravo društvo ne proizvodi zlotvore. Zlotvor ne može vladati zdravim društvom. Dakle, problem je u društvu. Društvo se sastoji od ljudi, dakle problem je u čovjeku, u njegovoj korupciji, koja priprema teren za pojavu bolesti u obliku zlotvora.

Kad se društvo opet počne ponašati na zdrav način, polako će nestajati zlotvora. Isto tako, smanjenjem špricanja kemikalijama i zagađivanja, vratiti će se i zdravo povrće. Dakle, sve to ovisi o uvjetima u kojima se odvija. Zdravi uvjeti, zdrav rezultat.

raspe
Gost
raspe
2 godine prije

Hari1,da li mozda raspolazes podacima o tome koja se zemlja (ili regija u toj zemlji ) najvise priblizila tom zdravom drustvu?

Hari1
Gost
Hari1
2 godine prije

raspe,
nemam takvih podataka, no to može biti bilo koja zajednica orijentirana na tradicionalne vrijednosti, u kojoj članovi svojevoljno prihvaćaju i drže se istih.

ime
Gost
ime
2 godine prije

paradajz se jede u sezoni 7-10 mjesec. inače se jede karton, zatvoriš oči ni mirisa ni okusa, ne znaš kaj jedeš. ovo ljeto pojeo 50 kila. prošli tjedan 3 kile. okus ko nekad. treba nać nekog opg-ovca na placu i redovito kupovat.

Ana
Gost
Ana
2 godine prije

Pa vise nista nema nikakav okus.

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
2 godine prije

Nije samo u križanju stvar. Dovoljno je usporediti dva primjerka iste sorte od kojih je jedna uzgojena u plasteniku/stakleniku, a druga na otvorenom, pa ćete vidjet razliku.

Miha
Gost
Miha
2 godine prije

To sam i ja primijetio, plod izvana je slađi po ukusu nego iz staklenika.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije

@ Har Megiddo
Paradajz voli toplotu tako da ista sorta iz plastenika bude i ukusnija. Ali ono što je možda još važnije je da van plastenika teško opstaje zbog plamenjače tako da se mora puno puta prskati protiv nje – posle svake kiše.

Bobi
Gost
Bobi
2 godine prije

Nijednom špricao eno ga jos raste

jure
Gost
jure
2 godine prije

nema nikakve razlike u kupljenoj i uzgojenoj, i jedna i druga silikonsko smeće, sve GMO

Nil1
Gost
Nil1
2 godine prije

To se dalo primjetit kod nas poslje rata.. caritas je djelio sjemenje voca i povrca..To se ciljano i radilo od USA..Nisu samo time nas trovali jedne prilike vec sad pokojna mi baba rekla da sam jeo keks iz 1966 hermeticki zatvoren.. al moja je baba uspila sačuvat staro sjeme.. kad se kuha ono mirisi a ovaj iz konzuma bas kako je i opisan.. kolumbo j…m te radoznala

Yoyo
Gost
Yoyo
2 godine prije

Da nije bilo Kolumba, ne bi niti znali za rajčicu!

jure
Gost
jure
2 godine prije

daj prika sjeme, pod zlato plaćam,
ovo njihovo GMO sranje ništa ne valja

stefan
Gost
stefan
2 godine prije

Imam svoj mini plastenik a i vrt , večinu povrća uzgajamo sami tako da mi je paradajz ove godije već dosadio a sjeme se trudimo međusobno podijeliti tako da je ukus približno kao prije mada ne indentičan. Nikakvog tretiranja niti umjetnog gnojiva ,nego u jesen prije zaoravanja samo stajsko gnojivo a urod za svoje potrebe sasvim dovoljan

Matija Vlačić
Gost
Matija Vlačić
2 godine prije

(Pomidor:) Moguće i zato jer ih uzgajaju hidroponski, pod lampama.. umjetno:(

jure
Gost
jure
2 godine prije

ja je uzgaja u vrtu, ali nema ukusa ka iz dućana sve GMO.

nonwo
Gost
nonwo
2 godine prije

“Razmislite malo,ako u našim supermarketima postoje odjeljci sa “zdravom hranom”,kakva li je onda ostala hrana koja se tamo prodaje?”dr Hyman

Zorule
Gost
Zorule
2 godine prije

Paradajz imam iz vrta od moje mame i punice, neke domace sorte, fini, kiseli, mogu ga i samog jesti. Jabuke i kruske berem na selu, grunt od bake, prastara stabla, rode svake godine, izgled nikakav ali okus vrhunski.

Zvrk
Gost
Zvrk
2 godine prije

jednom sam pojeo jabuku sa crvom unutar. okus se nije promijenio!

nonwo
Gost
nonwo
2 godine prije

https://www.youtube.com/watch?v=Z63Sfx3CtP8
Codex alimentarius
https://www.youtube.com/watch?v=CnaMUOS0OH0&t=1431s
Hrana d.o.o.
http://www.skripta.info/wp-content/uploads/2016/03/J.M.Smith-Sjeme-obmane.pdf
Zašto jedemo “smeće”,kome je to u interesu?Dva dobra dokumentarca i jedna izvrsna knjiga koji daju objašnjenja i odgovore…Vrijedi pogledati i pročitati..

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije

Ko je makar jednom gajio paradajz zna da nema grozd zrelog ploda – bar polovina su zeleni i polako dozrevaju. Tako je prirodno ali može i da se poprska sretstvom za prisilno sazrevanje i da ceo plastenik odjednom pocrveni.
Što se tiče ovih komercijalnih sorti sami smo krivi. Da ih ne kupujemo ne bi ih ni iznosili na tezge. Ali kako ništa ionako ne mislimo, dobijamo ono što zaslužujemo. A oni koji ga kupuju u rano proleće (mart, april) najveći su neprijatelj sebi i svojoj deci bez obzira iz kog razloga ga kupuju.

Tadmur Palmirović
Gost
Tadmur Palmirović
2 godine prije

Hehe…jesti paradajz u aprilu je stvar prestiža.To što trujemo sebe i djecu druga je priča.Tačno je sve što si naveo.

Hijene
Gost
Hijene
2 godine prije

Tacno tako svaka čast

Piretis
Gost
Piretis
2 godine prije

Čitam tekst pa komentare i sve je to blizu istine ali fali još nešto.
Imam vrt već 30ak godina i ponešto sam naučio. Prvo sjeme- Koje god sjeme kupili (mislim na ono iz trgovine) uglavnom je iz iste “kante”. Probao sam otići po sjeme u Srbiju ili Mađarsku i krajnji rezultat je bio kao da sam koristi bilo koje domaće. Ako se domognem “domaćeg” tj stare sorte, to će dati rezultat samo jednu godinu a sjeme od tih biljaka će iduće dati slabiji i lošiji plod. Razlog je što se skrižalo sa ostalim, hibridnim, biljkama u okolini. Dakle ako niste kilometrima daleko od susjednog vrta ništa od trajnog čuvanja sjemena.
Drugo, umjetno gnojivo. Niti jedna biljka uzgajana na umjetnjaku neće imati isti okus kao ona bez njega. 100%, provjereno na voću, npr jagodama, a i na povrću.
I treće, možda najvažnije. Izbjegavati monokulturu, i mijenjati plodored.
A što se samog paradajza tiče istina da je lošijeg okusa i na vrtu ali još se da prepoznati za razliku od voća koje je (ono u trgovini) potpuno bezukusno. Tu je ključno što su nestale stare autohtone sorte na račun stranih koje nisu prilagođene mikroklimi u koju ih smještamo. Unazad desetak godina pojavili su se entuzijasti koji okolo skupljaju cijepni materijal sa starih i provjerenih sorti voća i dalje ih razmnožavaju. Jedini je problem što su relativno nepoznati i obično nam nisu “na ruku” nego treba potegnutu u udaljeno selo k njima.

stefan
Gost
stefan
2 godine prije

Prošle godine pomagao sam susjedu montirati novi plastenik . Kroz razgovor kaže mi da je problem kod nekih kultura pa i paradajza na otvorenom kisele kiše te moram često tretirati ili dobije po sebi fleke od vjerovatno zaprašivanja te on kaže da je to čisti rak . Čovjek prešao 70 i koju kao od stijene odvaljen ,nikada nije koristio internet a pametniji od 80 posto stanovništva ujedno je to bio i odgovor meni kada sam se u sebi zapitao šta mu u tim godinama treba plastenik.

Georgij Žukov
Gost
Georgij Žukov
2 godine prije

Radio sam na projektu umjetne simulacije uzgoja ratarskih kultura u komorama gdje ce se simulirati umjetno stvorena svijetlo(sunce) i toplina , posadjeno sjeme biljaka u tim uvjetima rotirale bi u ciklusima izmjene dana i noci , tocno na sekundu , tijekom jednog putovanja upitah projektanta sto ce s tim postici , odnosno sto postizu raznim kemikalijama , plastenicima i ovim projektom , zar to nije u direktnom sukobu sa prirodom? , covjek mi je odgovorio samo jednim retorickim pitanjem .” s obzirom da znas koliko ljudi doslovno umire od gladi na ovoj planeti , sto mislis koliko bi tek umrlo da ne radimo ovo sto radimo ?

raspe
Gost
raspe
2 godine prije

Ako se vec hvalimo,i ja sam radio na projektima prirodne oplodnje i to sa dosta uspeha.

Tedi
Gost
Tedi
2 godine prije

ma sta siljite,sunce je bitno za okus i miris.Ruze iz Holandije uopste ne mirisu,dovoze ih u hladnjacama a moje u vrtu guse od mirisa.Rajcice posadim u rupu u koju ubacim pilicnjak gore zemlju i na to rajcicu,6 biljki dovoljno do jeseni sa nicim ne spricam zdrave kao dren,a kada ga berem ludilo od mirisa kao i rajcica.U Srbiji je postala moda saditi ih po balkonima.Sunce,kako za ljude tako i za biljke.

ive
Gost
ive
2 godine prije

I danas svi uzivaju u GMO pradajizu a ovu Anne Powell, treba praci i hraniti je sa PESTICIDOM jedno mjesec dana ili koliko je potrebno da dde dusu sv. Petru.

Dejan
Gost
Dejan
2 godine prije

Ako je kriva za to treba joj davat paradajza svaki dan dok se ne otruje_krepa.

John Shugarman
Gost
John Shugarman
2 godine prije

Svi bi u danasnje vrijeme da im na vrbirodi grozde i da kila kosta manje od 1€
Prvi put sam probao rajcicu,cesnjak,paprike…sa 40g,tj.onda kad sam dobio priliku,vremena i volje da ih sam uzgojim.Nije samo stvar u okusu i teksturi nego i u amino kiselinama koje se dobivaju krizanjem razlicitih zivotinjskih vrsta koje nase tijelo prepoznaje kao agresora imunoloskog sustava
O pecenom piletu da ne govorimo,a to je tek kap u moru dreka s kojim nas moderna tehnologija sopa.Kad pas ne zeli jesti napolitanke od cokolade sve ti je jasno
Visoka je cijena konzumerizma u ovom vremenu bez vremena za sebe,a najvecu cijenu platiti ce buduci narastaji kroz mutacije,deformacije i sasvim nove imuno bolesti
Kad nemamo vremena trceci za zaradom…
Iskreno vise sam zaradio iako tezim putem radeci u svom vrtu i jeduci svoju hranu nego sto sam trosio za doktore
Vegani se zgrazaju,ali prica ide ovako..kad uzgojis patku,pile,bilo sta,svaki dan je hranis,zoves,brines o njoj,sigurno ti se nece desiti da kad dode trenutak da se nade na stolu,zagori ili da je unistis na neki drugi nacin
Tko jede paradajz sa septicke jame jer tamo najbolje raste…ali tko da sebe prirodi,ona to visestruko i vrati
A srecom sa danasnjim jednostavnim postignucima kao sto je UV folija voce i povrce mozemo konzumirati i van sezone samo mu treba vise vremena da sazrije

John Shugarman
Gost
John Shugarman
2 godine prije

I nije istina da sjemena tj.informacije nema
Nema je za velike proizvodace koji moraju zadovoljiti standarde velicine,ali jos se moze naci “otkljucano”sjeme po trgovinama i trgovackim lancima.Kad kupujem povrce u trgovini kupujem ga iskljucivo zbog sjemena.Ono koje ne izade znaci da nije ni za upotrebu,ali ono koje drugu godinu rodi iz sjemena trajno je moje i bozanstveno je iako manje velicine a to se kompenzira kolicinom 😉

đorđe
Gost
đorđe
2 godine prije

zato jer su hibridne gmo sorte i beru ih zelene pa pošpricaju da silom pocrvene a sve zbog produljenog trajanja i čvrstoće na dodir , inače imaju ukus sličan krastavcu a miris nikakav – uglavnom to samo liči na paradajz

Miro
Gost
Miro
2 godine prije

Rajčica je hrvatska a paradajz srpska riječ te okus i ukus nisu isto.

Grga
Gost
Grga
2 godine prije

… prijedlog … posadite rajčicu u zemlju, a ne uzgajati u tzv. hidroponiji, i berite ga nakon 65.-dana od sadnje(a ne nakon 42.-dana) … i imat ćete i miris i okus … kupujem flance, sadim i uzgajam na vrtu, čak i u teglama … i imaju i okus i miris … bolest što-bržeg stjecanja novca je jebena stvar …

IVE Oldtimer
Gost
IVE Oldtimer
2 godine prije

Danasnje rjcice imaju okus na MONTESUMO SMRTNE PESTICIDE, ista stvar i sa Mrkvom, Persinom, i….
Crknio dabogda u kalu vlastita izmeta onaj tko je prvi napravio GMO

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
60
0
()
x