Merkel rekla Kijevu da EU neće koristiti ruski gas do 2046. godine – Zelenski želi oružje i pomoć u izgradnji mornarice

Apetiti Ukrajine za zapadnom pomoći i obećanja koja je dala gostujuća Angela Merkel u nedjelju se razilaze, jer je njemačka kancelarka ponovila svoje izjave o Sjevernom toku 2, dok je Kijev tražio oružje i pomoć pri izgradnji mornarice.

Odlazeća dugovječna liderka, koja je bila u posjeti Ukrajini, u nedjelju, dva dana nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, sastala se u Kijevu sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim. Zelenski je pohvalio, kako je nazvao, dugogodišnju podršku Merkelove svojoj zemlji i dodijelio joj Orden slobode, najveće priznanje u zemlji koje se može dati stranim državljanima. Među dobitnicima Ordena su američki predsjednik Joe Biden, pokojni senator John McCain i mađarski milijarder George Soros.

“U svakom slučaju, u bilo kom statusu i u bilo koje vrijeme ostat ćete dobrodošli gost u Ukrajini”, rekao je Zelenski i izrazio nadu da će Merkelova ostati politički aktivna i nakon predstojećeg kraja mandata.

Strahovi zbog gasa

S obzirom da se gasovod Sjeverni tok 2 bliži završetku i uprkos glasnim primjedbama Kijeva i Vašingtona, posjeta Merkelove morala je da se vrti oko Rusije.

Pitanje tranzita gasa kroz Ukrajinu bilo je u središtu sastanka. Merkelova je u velikoj mjeri ponovila svoja ranija obećanja da će držati Rusiju pod kontrolom u smislu “zloupotrebe” gasovoda za Baltičko more – koji zaobilazi Ukrajinu – i ponovila svoj poziv da se produži tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu poslije 2024. godine, kada bi sadašnji ugovor trebalo da istekne . U isto vrijeme, pozvala je Kijev da se „pripremi“ za vrijeme kada će se Evropa na kraju okrenuti drugim izvorima energije.

„Najkasnije za 25 godina, gas se uopšte neće izvoziti iz Rusije u ostatak Evrope, ili hoće u znatno manjim količinama. Ukrajina mora biti spremna za to, da će Evropska Unija biti znatno nezavisnija od gasa“, rekla je Merkel, dodajući da bi zavisnost od resursa na kraju mogla biti zamijenjena saradnjom na vodoniku.

Merkel je u petak sa Putinom razgovarala o tranzitu gasa, pri čemu je ruski lider nedvosmisleno izjavio da će se Moskva pridržavati svojih obaveza i signalizirao da je spremna da produži sporazum nakon 2024.

U isto vrijeme, Putin je rekao da je to pitanje “čisto komercijalno”, a novi gasovod Sjeverni tok 2, za koji se očekuje da će uskoro doći na tržište, po svim mjerilima nadmašuje zastarjeli trans-ukrajinski sistem gasovoda. Nova opcija je za oko 2.000 kilometara kraća i izgrađena je prema savremenim ekološkim standardima, rekao je on.

Zelenski je u nedjelju rekao da odbija da gleda na projekat Sjeverni tok 2 kao na komercijalni. “Vjerujem da nije u redu ne primijetiti da je gasovod oružje”, rekao je Zelenski dok je govorio na zajedničkoj konferenciji za novinare zajedno sa Merkel. Ukrajinski lider pozvao je na jasnije izglede o tranzitu gasa kroz zemlju nakon 2024. godine, za koje je rekao da su “nejasni”.

„Želim da shvatim šta će Ukrajina dobiti i šta naša država može izgubiti nakon isteka ugovora 2024. godine i ko tačno daje garancije Ukrajini.“

Iako je ostalo nejasno koji bi uslovi gasovod kvalifikovali kao „oružje“, Merkel je uvjeravala Zelenskog da će Rusija biti podvrgnuta novoj rundi sankcija ako do toga dođe.

Snovi o sovjetskoj slavi

Stvarno oružje je takođe bilo na stolu tokom razgovora, pri čemu je Zelenski pozvao Njemačku, kao i druge zapadne zemlje, da umjesto riječi podrške pruže veću materijalnu pomoć.

„Obratili smo se njemačkoj vladi u vezi sa snabdijevanjem oružjem i dobili smo odbijenice u ovom ili onom obliku. I zaista bih volio, i zaista radimo u okviru NATO vježbi. Zaista, i Evropa i Njemačka nas podržavaju. Međutim, potrebne su nam vrlo konkretne stvari “, rekao je Zelenski.

Jedan od prioriteta Ukrajine na vojnom polju je stvaranje „moćne flote kakvu je imala prije 30 godina“, objasnio je Zelenski. Prema riječima političara, ukrajinska mornarica bi trebalo da bude nadograđena do 2035. godine.

„Potrebna nam je za deblokadu regiona Crnog mora i Azovskog mora“, insistirao je Zelenski.

Ukrajina je ipak dobila veliki dio sovjetske flote, nakon što je postala nezavisna, 1991. godine. Međutim, imovina je godinama propadala, pa je više brodova u kvaru, uključujući jedinu ukrajinsku podmornicu, koja je završila u rukama Rusije nakon ponovnog ujedinjenja Krima 2014. U to vrijeme, šef kijevske mornarice kontraadmiral Denis Berezovski prešao je na stranu Moskve, a njegovi podređeni su ga slijedili ili kapitulirali.