Vlada Velike Britanije koristi oglase na VK kako bi širila svoje stavove o Ukrajini

…britanske vlasti imaju za cilj da šire stav Londona o određenim pitanjima među Rusima koji nikada ne bi posebno tražili mišljenja britanske vlade….

Gle isto rade i u BiH.

I
Sergej Glazjev: Ne brinite, to će se razviti. Što se tiče sankcija… Prije svega, upozorili smo da će te sankcije uvesti, to se znalo i prije dvije i prije pet godina. Kad je došlo do ponovnog ujedinjenja s Krimom, u načelu su već tada bili spremni uvesti te sankcije.
Osobno sam pisao dosta o tome, a u Centralnoj banci sam mnogo puta govorio u Nacionalnom bankovnom vijeću, upozoravajući da će biti upravo takvih sankcija. A posljednji dokument koji sam nedavno pronašao u svojoj arhivi je bilješka iz 2016. godine, s kojom sam razgovarao u Nacionalnom bankovnom vijeću s upozorenjem da će biti uvedene sankcije, uključujući, između ostalog, rizik zamrzavanja sve imovine u stranoj valuti . Govorio sam o potrebi povlačenja naših deviznih rezervi iz valuta zemalja NATO-a. Dakle, sve se moglo predvidjeti, a i osigurati, kako bi se izbjegla uhićenja devizne imovine.
SV Pressa: I što sad mogu učiniti?
Sergej Glazjev: U ovoj situaciji ne bih paničario, iako se monetarne vlasti nisu pripremile, a na kraju su dopustile da nam zaplijene polovicu deviznih rezervi, što je, naravno, ogroman iznos, ovo je cijela godine rada za naše izvoznike i besmisleno je pokušavati nadomjestiti ovaj iznos. Moramo poći od činjenice da su nam naši zapadni “partneri” sami ukinuli svoje valute kao rezervne. Odnosno, euro i dolar i funta zajedno se danas ne mogu smatrati rezervnom valutom, ne možete raditi u njima.
Dolar je dugo bio otrovna valuta. Na primjer, kineske banke odbile su naplate u dolarima zbog straha od američkih sankcija.
Vidjeli smo kako što se nedavno dogodilo Venezueli, gdje su ne samo oduzeli devizne rezerve Banke Venezuele, nego su ih dali neprijateljima aktualne vlasti. Stoga trebamo jasno dati do znanja svim našim poslovnim subjektima, građanima da se riješimo tih valuta, naviknimo se živjeti bez njih.
Neki sada, unatoč visokom tečaju, i dalje žele kupovati devize, jer je rublja navodno nestabilna. Očekuju devalvaciju. No, postavlja se pitanje, kome su potrebni devizni računi koji se ne mogu koristiti? Kome treba valuta za koju ne mogu ništa kupiti? Zašto riskirati gomilanje ove valute ako se sutra može zamrznuti?
Da budem iskren, iznenađen sam ponašanjem naših poslovnih banaka koje su danas podigle kamate na devizne depozite kako bi ih zadržale, da ih ljudi ne povlače, žele privući još novih.
Postavlja se pitanje gdje ćete uložiti ovu valutu uz toliku kamatu. Gdje mogu sada dobiti 7%? Koju imovinu treba pronaći u dolarima ili eurima, koja će donijeti 7% kako bismo osigurali ovu kamatu našim štedišama? To je avanturizam. Sutra će jednostavno prestati servisirati te depozite.
Dizati dolare i eure po 7% godišnje, bez ikakve šanse da ih negdje plasiramo pod razumnim uvjetima, čak i blizu ovih kamata, je glupost. Oni mogu kupiti devizne obveznice ruske vlade, ali ih ruska vlada danas ne može servisirati. Ovo je također glupost.
Ni u Rusiji ni u inozemstvu danas se ne može naći imovina koja će davati 7% prihoda u dolarima ili eurima. Postavlja se pitanje kako će naše banke i bankari to plaćati?

II
SV Pressa: Na što onda računaju?
Sergej Glazjev: Ovo je vrlo čudno ponašanje, što sugerira da postoje neki kratkoročni interesi – zgrabiti valutu i negdje pobjeći. Samo ne razumijem zašto bi radili ovako nešto. Umjesto toga, potrebno je građanima reći: ne možemo vam jamčiti deviznu štednju, jer je državna imovina u stranoj valuti zamrznuta. Stoga, ili promijenite valutu u rublje, ili nećemo proširiti svoj mehanizam jamstva depozita na depozite u stranoj valuti. Inače, davno sam predložio da se sustav jamstva depozita proširi samo na depozite u rubljama, jer ne možemo mi snositi odgovornost za ekstravagantne postupke američkih Federalnih rezervi i Europske središnje banke. To nije naša nadležnost, jer oni mogu, kao i sada, sve zamrznuti. Tako da je samo po sebi jamčiti depozite u stranoj valuti bila velika pogreška i glupost.
SV Pressa: Što je sa štednjom u rubljama?
Sergej Glazjev: Sada postoje različita mišljenja o ovom pitanju. Neki građani pokušavaju sve skinuti s računa i staviti pod jastuk. Ali vrijedi ostaviti ušteđevinu u rubljama, ako ih netko ima. Naše banke sada mogu jamčiti sigurnost te štednje, točnije u rubljama.
Država, naravno, jamči sigurnost štednje u rubljama koja spada u program zajamčene štednje na depozitima. To je, koliko se sjećam, do milijun i pol rubalja.

III
SV Pressa: Bilo je vijesti da bi mogle biti uzete u slučaju supersankcija.
Sergej Glazjev: Rublja? Tko može zaplijeniti rublje? Nitko to ne može. Naravno, tužiteljstvo ih može uzeti ako su korpus delikta. Ali ovako, nitko ih ne može uzeti.
Samo trebate shvatiti da u ovom slučaju treba razmišljati o stabilnosti bankarskog sustava, jer je povrat depozita stvar stabilnosti banaka. Ako banka bankrotira, onda znamo što se događa. Građani se obraćaju Agenciji za osiguranje depozita, a ova agencija vraća zajamčeni minimum.
SV Pressa: Uz štednju u rubljama možete biti mirni. A što je s jedinstvenom valutom Euroazijske unije? Sergeju Jurjeviču, ranije ste predložili da se riješite dolara i uvedete jedinstvenu valutu za zemlju EEU. Je li vaša ponuda i sada važeća?
Sergej Glazjev: Ovo je više nego relevantno. Ovaj prijedlog još nije formaliziran u smislu bilo kakvog dokumenta ili odluke, budući da u našoj zemlji sve međunarodne valute djeluju izvan pravnog prostora. Nemamo međunarodni ugovor po kojem radimo, recimo, s američkim dolarom kao svjetskom valutom ili s eurom.
Poznato je da je sadašnji međunarodni monetarni sustav na neki način fiksiran na temelju Jamajčanskog sporazuma, koji je potpisan nakon što su Amerikanci 1971. godine prekršili svoje obveze prema samim Sjedinjenim Državama.
Ako se netko ne sjeća, onda su zaustavili razmjenu dolara za zlato. Prema modernoj terminologiji, ovo je bio bankrot. “Odacili” su sve posjednike dolara, iako se, prema sporazumima iz Bretton Woodsa, imalo čvrste pravne osnove da SAD te dolare razmijene za zlato.
Ali pokušaji tadašnjeg francuskog predsjednika de Gaullea da uzme zlato u zamjenu za dolare nisu bili uspješni. Sustav Federalnih rezervi ga je odbio, američki predsjednik je proglasio neispunjenje obveze zamjene dolara za zlato za sve u svijetu. Nakon toga je razvijen novi međunarodni sustav – Jamajčanski, po kojem je dolar, uz sve ostale valute, oslobođen potrebe za zlatnom protuvrijednošću. Odnosno, sve su valute postale fiducijarne ili, bolje rečeno, ničim nisu potkrijepljene.
Stvar je tekla objektivno, jer je sama emisija dolara uređena na način da je 90% dolarske mase osigurano dugovima američke vlade. Sustav Federalnih rezervi štampa dolare za kupnju obveznica američkog Ministarstva financija, ali iz nekog razloga ruskoj središnjoj banci je to strogo zabranjeno.
Sam dolarski sustav temelji se upravo na pitanju emisije novca u korist deficita američke vlade, odnosno glavni tok dolara koji se štampa ide na pokrivanje proračunskog deficita. Sukladno tome, kada američki FED štampa dolare, oni sami dobivaju državne obveznice u zamjenu, pa je time dolar „potkrijepljen“ američkim državnim obveznicama.
Ali kao što smo upravo vidjeli, SAD su nam odbile platiti svoje obveznice. Uglavnom su nas prevarili. Kažemo da smo se pomirili s onim što zovemo sankcijama, ali jezikom financijera, ovo je bankrot.
Američka vlada proglasila je bankrot u odnosu na obveze koje imaju prema Rusiji. Dakle, dolarske novčanice s naše točke gledišta, sve dolarske novčanice, papiri su bankrota i ne vrijede ništa jer ih ne možemo kupiti. A oni koji su ih kupili ne mogu ih prodati.
Međutim, mi ne možemo ići na neki sud i tražiti odštetu od Sjedinjenih Država, jer ne postoji takva instanca gdje možete tražiti novac kojeg su nam ukrali, da nazovete stvari pravim imenom. Ovo je tipično piratstvo. I to nije prvi put u svjetskoj povijesti da se događa.

IV
SV Pressa: Da. Ako se prisjetite kako je započeo financijski sustav Engleske, dobro je poznato iz povijesnih činjenica kada je temelj engleskih zlatnih rezervi bilo uzimanje gusarskog plijena. Pirati su kupovali englesko državljanstvo tako što su kraljici plaćali polovicu zlata koje su ukrali od Španjolaca.
Engleski financijski sustav izvorno se temeljio na pljački. Nakon pljačke španjolskih brodova sa zlatom, uslijedila je pljačka čitavih zemalja – pljačka Indije, oduzimanje kraljevskog zlata Rusije, do kojega su dospjeli. Piratstvo im je u krvi. Anglosaksonci su sve svoje glavne rezerve formirali na temelju pljački.
Najprije su pirati pljačkali i kupovali titule od engleske krune plijenom, a zatim su pljačkali cijele kontinente. A rat je oduvijek bio način da Anglosaksonci odbace svoje financijske obveze i otmu tuđa bogatstva. Moramo tome stati na kraj. Danas smo u stanju globalne transformacije. Vidimo da stara svjetska ekonomska struktura prestaje postojati. To je ona koju smo nazvali imperijalno svjetsko gospodarstvo.
Prije su na svijetu postojala dva carstva koja su svima diktirala pravila igre. Sovjetski sustav se urušio prije, sada se urušava američki. Ovo je četvrti put da se takvi pomaci događaju u svjetskoj povijesti, a prethodni pomak dogodio se kada se raspao europski sustav svjetskih kolonija.
Transformacija se uvijek događa kroz svjetske ratove. Posljednji put prijelaz s kolonijalnog svjetskog gospodarstva na imperijalno dogodio se kroz dva svjetska rata. Pritom je vladajuća elita Velike Britanije nastojala održati svoju globalnu hegemoniju, gurnuvši u rat Rusiju i Njemačku kao dva glavna konkurenta. Ali ova dva svjetska rata, koja su odnijela više od 100 milijuna života, ipak nisu dopustila Velikoj Britaniji da zadrži svoje kolonije.
Ubrzo nakon završetka Drugoga svjetskog rata propao je kolonijalni sustav, ali su se za njega borili do posljednjeg daha, izazivajući ratove između svojih glavnih konkurenata.

V
SV Pressa: Zašto su Britanci izgubili kolonijalni sustav?
Sergej Glazjev: Zato što je postao neučinkovit. Sovjetski Savez i SAD, a potom i nacistička Njemačka uspjeli su prestići Veliku Britaniju po organizaciji i obujmu industrijske proizvodnje, po njenoj učinkovitosti. Kolonijalni sustav je nadživio sam sebe.
Na isti način, imperijalni sustav vertikalno integriranih struktura s krutom centralizacijom političkog i ekonomskog sustava sada je nadživio sam sebe, a Sjedinjene Države, koje su ostale hegemon nakon raspada Sovjetskog Saveza, pokušavaju zadržati svoj dominantan položaj zbog stare anglosaksonske tradicije međusobnog sukobljavanja svojih potencijalnih konkurenata.
Povijesno gledano, mi primamo glavni geopolitički udarac, jer je anglosaksonska geopolitika izvorno bila usmjerena na to kako povrijediti Rusiju, kako je obuzdati i kako je uništiti. Sva se engleska geopolitika u suštini radi o tome.
Danas se Britanija našla u situaciji ekonomskog gubitnika. Na račun Kine i Indije formiran je novi svjetski ekonomski poredak i on brzo raste. Riječ je o svjetskoj gospodarskoj strukturi koja spaja strateško planiranje i samoorganizaciju tržišta, gdje država ima ulogu integratora svih društvenih skupina i poduzeća, tada se nazivala integralna svjetska ekonomska struktura.
Za razliku od imperijalnog svjetskog ekonomskog poretka, kada država brani interese jedne društvene skupine, bilo da se radi o oligarsima u Sjedinjenim Državama ili nomenklaturi u SSSR-u, integralni svjetski ekonomski poredak pokušava uskladiti države unutar te strukture, pokušava uskladiti različite društvene interese oko jednog cilja – rasta društvenog blagostanja.

VI
SV Pressa: Koja je njegova specifičnost?
Sergej Glazjev: Država preuzima ideologiju iz socijalizma, a to je rast javnog blagostanja, prvenstvo zajedničkih interesa nad privatnim, ali istovremeno koristi tržišne mehanizme – konkurenciju, razmješta mehanizam tržišnog natjecanja kako bi osigurala učinkovitost proizvodnje, kontrolira promet novca, osigurava jeftine kredite, privatni biznis, uključujući u svrhu povećanja proizvodnje, ali opet i povećanja društvenog blagostanja.
Ovaj integralni svjetski ekonomski poredak sada je formiran i u Kini i u Indiji i za red je učinkovitiji od američkog političkog i ekonomskog sustava. Stoga je SAD već izgubio gospodarsku konkurenciju s Kinom.
Kina već proizvodi više, stopa rasta je tri puta veća, dinamika je nevjerojatna, 30 godina zaredom Kina pokazuje 7-8% rasta godišnje i nastavlja ići, uz Indiju, ovom putanjom.
Sjedinjene Američke Države izgubile su ekonomski rat, ali američka vladajuća elita ne želi priznati poraz, pa pokreću svjetski trgovinski rat kako bi obuzdali Kinu.
SV Pressa: I mi to razumijemo.
Sergej Glazjev: Da, ovaj udarac pada i na nas. Po njihovom mišljenju, mi smo najslabija karika i ako, kako vjeruju, ponovno preuzmu kontrolu nad nama, kao što su to učinili pod Jeljcinom, onda mogu obuzdati i Kinu.
Tada mogu ograničiti mogućnosti Kine, jer Pekingu treba sirovinska baza. Ali sve su to političke i ekonomske vježbe koje vode svjetskoj katastrofi i nitko neće dopustiti Sjedinjenim Državama da zadrže svoju hegemoniju. U svakom slučaju, SAD će izgubiti ovaj rat, jer je njihov sustav kontrole mnogo manje učinkovit od onog u Kini i Indiji.

VII
SV Pressa: Nova struktura uključuje sva ekonomska i pravna dostignuća čovječanstva koja su bila dosad? Je li ovo država blagostanja?
Sergej Glazjev: Država je postala društvena još u razdoblju imperijalnog svjetskog ekonomskog poretka. Tradicije socijalne države su socijalno jamstvo, besplatno obrazovanje, zdravstvo i tako dalje. Drugo, država s integralnom svjetskom ekonomskom strukturom je legalna, što je vrlo važno. Sada su SAD uništile međunarodno pravo. Ono više ne postoji ni u politici ni u ekonomiji. Njihove sankcije traju već desetljeće i pol – ovaj hibridni rat. Počelo je s globalnom financijskom krizom, a danas već živimo u pravnom vakuumu.
Integralna svjetska gospodarska struktura podrazumijeva ujedinjenje zemalja na temelju uzajamno korisne suradnje, poštivanja nacionalnih suvereniteta i dobrovoljne suradnje. Upotreba sile je isključena. Prihvaća se raznolikost svih kultura, sustava upravljanja, za razliku od liberalne globalizacije ili centraliziranog sovjetskog planiranja, koji su svojim sustavom pokušavali pokoriti cijeli svijet.
U novom svjetskom gospodarskom poretku dopušteni su različiti tipovi upravljanja, razni politički sustavi, nitko ne pokušava nikoga obuzdati. Dakle, na ovaj će se novi način i svjetski novac temeljiti na međunarodnom ugovoru. Do sada to nije bilo tako. Sjedinjene Države su nakon rata sa svojim zapadnim partnerima prisilile na korištenje dolara sve diljem svijeta. Takoreći nasilno. A nakon raspada Sovjetskog Saveza i sve ostale. A prije toga su Britanci nametnuli svoju funtu.
Novi način će se, uvjeren sam, razvijati. U bliskoj budućnosti bit će dogovorena međunarodna valuta. Vidimo kako globalni izdavatelji zlorabe svoje pravo na izdavanje novca. Sjedinjene Države desetljećima plaćaju deficit platne bilance tiskanjem novca.
Opskrbljujemo ih pravim sirovinama, ali na kraju dobivamo brojke na računima koji ništa ne vrijede. A sada je postalo jasno da se te obveznice u bilo kojem trenutku mogu pomnožiti s nulom. Stoga je cijeli svijet objektivno zainteresiran za razvoj međunarodnog pravnog sustava koji regulira svjetski promet novca, sve vanjskotrgovinske transakcije, kapitalne transakcije itd.

VIII
SV Pressa: A koja bi to valuta trebala biti? Ne za zemlje Euroazijske unije, nego za svijet?
Sergej Glazjev: Za zemlje EEU, zbog razlike u veličini, de facto ispada da je zajednička valuta ruska rublja. Naša međusobna trgovina uglavnom je vezana za Rusiju. Protok robe između Kazahstana i Bjelorusije, između Armenije i Kirgistana je beznačajan. Većina robe ide preko Rusije. Stoga ruska rublja, zbog središnjeg položaja ruskog gospodarstva, de facto igra ulogu rezervne valute Euroazijske ekonomske unije. Koriste se i druge valute, ali u znatno manjoj mjeri. Sve su konvertibilne, tako da nema problema s mijenjanjem, pa nema ni objektivne potrebe osmišljavati posebnu valutu za EEU.
Ova tema je više puta pokretana, ali politička odluka je takva da ne razvijamo nikakvu novu valutu Euroazijske ekonomske unije. Radimo u nacionalnim valutama i to je naš kredo. Formiranje našeg prostora za obračun platnog prometa odvija se u nacionalnim valutama.
Ako govorimo o euroazijskoj valuti u širem smislu, ne samo za EEU, već i za cijelu Euroaziju, cijeli svijet, moramo polaziti od činjenice da bi ta valuta trebala biti primamljiva i mora biti transparentna. Mora nešto vrijediti, odnosno imati neku osnovu.
Izdavanje takve valute trebalo bi se temeljiti na košarici raznih valuta. To su, prije svega, valute zemalja koje sudjeluju u sporazumu. Također, danas postoji takva kvazi-svjetska valuta Međunarodnog monetarnog fonda. Sve zemlje ubacuju svoj novac, daju doprinos i zauzvrat dobivaju posebna prava vučenja.
Odnosno, dobivamo pravo zahtijevati ovu valutu i raditi s njom. Ovo je takav međunarodni kvazivalutni instrument koji postoji samo u teoriji. Nitko ne računa na ovaj način, kalkulacije se rade u dolarima i drugim svjetskim rezervnim valutama, koje su zapravo zauzele ovu poziciju. Nova valuta naplate neće se izdavati u novčanicama, potrebna je samo za međunarodna plaćanja. Mora se i izračunavati prema određenoj formuli koja u obzir uzima težinu zemlje, njezinu valutu, burzovni indeks nafte, plina, metala, mineralnih gnojiva, žitarica, čak i vode. Stručnjaci to nazivaju valutno-robnim podvezom.
Analizirali smo dinamiku indeksa cijena. A ako se generalizirani indeks konstruira na temelju roba za razmjenu, tada će biti prilično stabilan. Naravno, bit će tu i zlata, srebra i još nekih plemenitih metala. Ispostavit će se takva sintetička nagodba svjetska valuta. Sada je vrijeme da u njemu predložite i prikažete cijene.

IX
SV Pressa: Ali sada je Rusija izolirana, a vi govorite o sporazumu između zemalja. Između kojih S kim pregovarati kad su nam mnogi okrenuli leđa, osim Kine i Vijetnama?
Sergej Glazjev: Kina je danas zemlja broj jedan po proizvodnji robe. Proizvodi i prodaje više od SAD-a. Izvozi visokotehnološke proizvode. Kina, Indija i zemlje Indokine zajedno proizvode više od Europe i Sjedinjenih Država zajedno. Taj će jaz svake godine rasti. Zapravo, Europljani su svojim sankcijama protiv Rusije sami sebi pucali u noge.
Amerikanci su, naravno, postigli određene prednosti za sebe. Ovim su sankcijama izbacili Rusiju s europskog tržišta, postrojili svoje europske partnere, natjerali ih da rade ono što treba Americi. Oni tjeraju Europljane da povećaju vojnu potrošnju, da oslobode tržište za američke proizvode, uključujući plin.
Amerikanci su odustali od svojih obveza prema nama, ali su Europljani ti koji pate. Europa je zbog ovih sankcija potonula u duboku krizu. Sada mnogi europski ekonomisti počinju dolaziti k sebi i izbezumljenim rusofobičnim političarima objašnjavati da oni, zapravo, sami sebe ekonomski uništavaju. To su ogromni gubici, bez ikakvih dobitaka.
Što je najvažnije, zbog ovih sankcija smo shvatili da euro, koji je za nas i azijske zemlje preuzeo ulogu gotovo glavne rezervne valute, nije zanimljiv. Euro je postao otrovan, zajedno s dolarom i funtom.
Kinezi, za razliku od nas, vole učiti na tuđim greškama. Oni vide da bi svi njihovi bilijuni deviznih rezervi u dolarima i eurima mogli doživjeti istu sudbinu kao i ruske devizne rezerve. Mogu se u nekom trenutku pomnožiti s nulom. Stoga je Kina, zajedno s nama, zainteresirana za prelazak na drugu valutu.

X
SV Pressa: Hoće li Kina ponuditi svoj juan?
Sergej Glazjev: Juan ima određene nedostatke vezane uz to što, prvo, nije slobodno konvertibilan, a drugo, opet se nalazimo u neravnopravnom položaju.
Međunarodna valuta mora biti u skladu sa zahtjevima novog svjetskog ekonomskog poretka, načelom dobrovoljnosti, obostrane koristi, transparentnosti, zakonitosti i pouzdanosti. Ako to želimo, onda hitno moramo sjesti za stol s Kinom, Iranom, Indijom, zemljama ASEAN-a i dogovoriti novi međunarodni monetarni i financijski sustav za azijsku regiju.
SV Pressa: Sergeje Jurijeviču, vraćajući se na situaciju u našoj zemlji, u zrakoplovnoj i automobilskoj industriji, u mikroelektronici, prema brojnim stručnjacima, nemamo dovoljno čipova. Uskoro će biti problema sa zračnim prometom čak i unutar zemlje. Kako i koliko brzo se možemo reindustrijalizirati? Koliko će to trajati
Sergej Glazjev: Pokušajmo riješiti ovu situaciju na primjeru zrakoplovne industrije. Posjedujemo proizvodne pogone za proizvodnju zrakoplova svih tipova: uskotrupnih, širokotrupnih, regionalnih, dugolinijskih. U postsovjetskom razdoblju imali smo priliku proizvoditi i upravljati vlastitim zrakoplovom. Nisu ništa gori od Airbusa i Boeinga.
Sovjetski Savez je ostavio u naslijeđe najmodernije modele, učinkovitije od zapadnih. Tu-204, Tu-334, Il-96 sami smo sastavili u cijeloj konfiguraciji – ovo nije “Suhoj-superjet”, koji se sastoji od 80% stranih komponenti. Nismo ovisili o uvozu, već proizvodili.
Točnije, napravili smo ih za šefa države, za Vladu, za Ministarstvo obrane. Gdje nisu mogli dopustiti da se u avionima pojave “bube”. Ili da u nekom trenutku leta budu blokirani i jednostavno padnu. Oni koje treba zaštititi s stajališta nacionalne sigurnosti, lete svih ovih godina i nastavljaju letjeti našim zrakoplovima.
SV Pressa: Neki građani se pitaju: “Zašto sam lišen prava letenja ruskim avionima?”
Sergej Glazjev: Ispada da postoje oni koji bi trebali letjeti našim avionima, a i svi ostali građani ovise o Amerikancima i Europljanima.
Štoviše, naše državne banke kupuju avione. Kad je rublja 2014. pala, pokazalo se da su avioni Boeinga i Airbusa u vlasništvu ruskih banaka.

XI
SV Pressa: A što ih je spriječilo da kupe ruske?
Sergej Glazjev: U offshoreu ima nekakve koristi, mita i provizije, i to vam je cijela tajna.
Zatim te državne banke daju u najam strane zrakoplove državnoj zrakoplovnoj tvrtki. Aeroflot ne kupuje naše avione jer nema novca. Iznajmljuje strane zrakoplove. Banke ne kupuju naše avione jer su navodno nelikvidni i teško ih je prodati. I na kraju, Vlada, kojoj je Aeroflot podređen, te državna banka, koja ima kontrolni udio u ovom poduzeću, ne mogu organizirati ovaj elementarni lanac od tri komponente. Jednostavno: ako tržište nije organizirano, ono neće postojati.
Zašto trošimo stotine milijardi rubalja na razvoj domaćih zrakoplova i izgradili tvornice koje rade kapacitetom od 15%? Rade samo po posebnim narudžbama, jer državna banka ne kupuje od državnih tvornica.
Država ima samo tri institucije kojima se može naučiti upravljati. To su državne tvornice koje planiraju proizvoditi zrakoplove, s za to imamo sve. Državne banke za financiranje i državni zrakoplovni prijevoznici.
Morali smo dogovoriti proizvodnju zrakoplova prema konceptu usvojenom 2008. godine. Danas su trebale proizvoditi 150 zrakoplova godišnje. Gdje su ti avioni? Koncept je usvojen prije 12 godina, odobrila ga je vlada i ljudi su za njegov razvoj dobili nagrade, a još ih nema.
SV Pressa: Što ih je spriječilo?
Sergej Glazjev: Državna poduzeća ne proizvode zrakoplove u potrebnoj količini, a državne banke ih ne otkupljuju, prenoseći ih državnim zrakoplovnim tvrtkama na financijski leasing. A mi, kao putnici, ne letimo tim avionima.
Kad bi sve to funkcioniralo, kada bi se vrtjelo, industrija bi dobila kolosalnu lokomotivu gospodarskog rasta.
Trgujemo naftom. Tona nafte košta 4000 puta manje od kilograma zrakoplova. Lišili smo se ove lokomotive ekonomskog razvoja. Ali svaka rublja uložena u proizvodnju zrakoplova daje 10 rubalja dodatne aktivnosti u povezanim sektorima. To bi bila podrška cjelokupnoj industriji i izradi instrumenata, strojogradnji, avionici i elektronici.

A koga to čudi Boris Jhonson uglavnom ne laže dok ne otvori usta. A da vara to znaju o ptice na grani i štakori u kanalizaciji.

Ovaj intervju sa Glazjevom što ga Tiho postavi je vrlo interesantan, ako se čita izmedju redova.
I još više me uvjerava u mišljenju da svi igraju u istom timu.
Prvo, pogledajte koje je funkcije ovaj čovjek imao, pa se zapitajte, nakon ovieizjave…

“iako se monetarne vlasti nisu pripremile, a na kraju su dopustile da nam zaplijene polovicu deviznih rezervi, što je, naravno, ogroman iznos, ovo je cijela godine rada za naše izvoznike i besmisleno je pokušavati nadomjestiti ovaj iznos.”

Glazjev se pravi mahnit, ili jednostavno, izbjegavajući definiciju “monetarnih vlasti”, vodi čitatelja tamo gdje je naumio.
Naime, priča mu ne drži vodu ako znamo ko su “monetarne vlasti”. On zna, ali zašto bi to znao i čitatelj, prosječni gojim?
Pa onda objašnjava kako je to išlo prije, još uvijek ne dodirujući “monetarne vlasti”, sve svodi pod jefitini izraz-pljačkaški pohodi i kaze…

“Transformacija se uvijek događa kroz svjetske ratove. Posljednji put prijelaz s kolonijalnog svjetskog gospodarstva na imperijalno dogodio se kroz dva svjetska rata.”

Čime nas priprema na krajnji cilj…(kao da o tome pojedini komentatori već nisu pisali)

“A koja bi to valuta trebala biti? Ne za zemlje Euroazijske unije, nego za svijet?

Sergej Glazjev: Za zemlje EEU, zbog razlike u veličini, de facto ispada da je zajednička valuta ruska rublja. Naša međusobna trgovina uglavnom je vezana za Rusiju.”

Dakle Glazjev, koji zna ko su “monetarne vlasti”, priprema čitatelja da bi, bar u jednom dijelu Svijeta (A zašto ne i u cijelom?), rublja mogla biti ta nova valuta.
Rublja nad kojom “monetarnu vlast” ima – ko? Oni koje se “nisu pripremile, a na kraju su dopustile da nam zaplijene polovicu deviznih rezervi”?
One koje su malo prije izbijanja rata prodale zlato Cityju?
Mislim…
Koliko puta se treba ponoviti…nije bitno koja valuta će nasljediti funtu, pa dolar.
Nekoliko puta sam napisao da to može biti kineska, ruska, euro…neka nova.
List kupusa ili raštike.
Bitna je “monetarna vlast” koja će je distribuirati i štititi.
Juče Englezima, danas Amerikancima, sutra…
Ali dajte da se jednom rasvjetli ko ili sto je “monetarna vlast”.

Mogu samo da laju i mjauču…. A Putin samo stisne tipku i Velika Britanije nema više…

Kada bi narod mogao stvarno sam birati vlast, slobodni izbori bi bili zabranjeni.

Majstori zla.