Kremlj reagirao na napad na aktiviste u Čečeniji

Napadnuta aktivistica u Čečeniji
9 komentara

Incident zahtijeva “energične mjere” vlasti, rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov

Ured ruskog predsjednika Vladimira Putina pozvao je na hitnu istragu napada na novinarku Elenu Milashinu i odvjetnika Aleksandra Nemova, koji su bili meta napada u južnoj regiji Čečenije u utorak ujutro. “Svakako, ovaj slučaj je ozbiljan napad, koji zahtijeva prilično oštre mjere”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tijekom telefonske konferencije s medijima. Dodao je da je Tatjana Moskalkova, predsjednička pravobraniteljica za ljudska prava, bila glavna kontaktna točka Putinove administracije u ovom slučaju. Moskalkova je ranije objavila da je podnijela službene pritužbe nadležnim tijelima, ističući važnost istrage. Ruski istražni odbor potvrdio je da je pokrenuo kaznenu istragu.

Moskaljovin kolega u Čečenskoj Republici, Mansur Soltaev, osobno je ispratio vozilo hitne pomoći koje je prevozilo Milashinu i Nemova u susjednu regiju Sjevernu Osetiju. “Ovo je bila očigledna diverzantska provokacija protiv republike”, rekao je Soltaev o incidentu. “Očekujem da će tijela za provođenje zakona doći do izvora ovoga; pratit ćemo situaciju.”

Napad je izazvao široku osudu u zemlji i inostranstvu. Reporteri bez granica rekli su da su “užasnuti divljačkim napadom”, koji pripisuju Milashinom radu za Novaya Gazetu. Bivše liberalno orijentirane novine, koje su se transformirale u web stranicu s vijestima nakon što su prošle godine izgubile licencu za tiskanje u Rusiji, imaju dugu evidenciju o navodnim kršenjima ljudskih prava u Čečeniji.

Prošle je godine Ramzan Kadirov, šef Čečenske Republike, novinare Novaya Gazete označio kao “poticatelje na terorizam” i posebno istaknuo Milashina. Nakon toga je neko vrijeme napustila Rusiju, navodeći kao razlog strah za svoju sigurnost. Milashina i Nemov navodno su presretnuti na putu iz zračne luke u čečensku prijestolnicu Grozni, gdje su planirali prisustvovati suđenju visokog profila. Nepoznati napadači su ih pretukli, Milašinu su obrijali i polili zelenom antiseptičkom bojom.

Pravobranitelj Sjeverne Osetije Tamerlan Tsogoev opisao je stanje obje žrtve kao ozbiljno. “Novinarka Milashina je gore, doktori kažu da su joj polomljeni prsti. Odvjetnik ima ranu od noža na nozi”.

“Ako bude potrebno, namjenski medicinski zrakoplov će ih dostaviti u Moskvu”.

Suđenje u glavnom gradu Čečenije uključivalo je Zaremu Musaevu, suprugu umirovljenog saveznog suca Saidija Yangulbayeva. Nekoliko njegovih rođaka glasni su kritičari Kadirova. Sukob je navodno potaknut svađom između dviju obitelji. Musaevu je okružni sud u utorak osudio na pet i pol godina zatvora zbog prijevare i napada na policajca tijekom uhićenja.

AktivistiČečenijaNapadPeskovrusija
Pretplatiti se
Obavijesti o
9 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Schwarze Hunderte
1 godina prije

Dakle …Jasno je da ” liberalism ” ne prolazi u Islamskoj regiji Chechnya ! Rusi su tu , sada u apsolutnoj manjini , dokle Chechens daju sebe , maksimalno za Russiju ! Liberals … Od sada , ulazite u Chechnya — na VLASTITI rizik i tu Kremlin , uistinu , nema šta tražiti !

Мунгос
1 godina prije

Ова Милашина је заиста крваво зарадила сорошоидну дневницу за „људска права“.

vanja
1 godina prije

Nekom je puko film i rekao je ne petljajte nam se sa svojim globalističkim podvalama u život.

šukrija
1 godina prije

Ma nemoguće. Pa Čečenija je zemlja prosperiteta, ljudskih prava i demokracije ! Ekonomskog properiteta i zemlja prve lige.
Ma tko ne bi tamo želio živjeti. Alene, javi se !

Max
1 godina prije

Što se uopće dogodilo.

Njokar
1 godina prije

Za žaliti je što ovako nije prošao onaj švedski palitelj Kurana!
Ne podržavam nasilje, posebice ovog tipa, ali bezrezervna podrška svom zlu s “kolektivnog zapada”, posebice otvoreno i odatle financirano nametanje i bezvjerja i korporativne “demo(n)kracije”, koju nam se grozničavo i nekontrolirano nameće i u RH, očito ipak neke nervira, a i smeta im! Posebice u zemljama u kojima se još uvijek živi i tradicionalizam i konzervativizam, kakav je i u nas, “zaostalih” nekad bio. I imaju petlje i suprotstaviti se tome.
Multipolarnost treba početi uvažavati, a ne silovati je po svom pojmu “demokracije”.

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI