Kompletno obraćanje Vladimira Putina narodu Rusije, prijateljima i neprijateljima

Vladimir Putin održao je svoje obraćanje Saveznoj skupštini. Svečanost je održana u Gostin dvoru u Moskvi.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin: Senatori, zastupnici Državne dume,

Građani Rusije,

Osnovna svrha svakog obraćanja Saveznoj skupštini je da ponudi perspektivu okrenutu budućnosti. Danas ćemo razgovarati ne samo o našim kratkoročnim planovima, već i o našim strateškim ciljevima i pitanjima koja su, vjerujem, ključna za osiguranje stabilnog dugoročnog razvoja naše zemlje.

Ovaj program djelovanja i konkretne mjere koje uključuje uvelike su rezultat mojih putovanja u regije i razgovora koje sam vodio s radnicima i inženjerima u civilnim i obrambenim pogonima, kao i s liječnicima, učiteljima, istraživačima, volonterima, poduzetnicima, velikim obiteljima, s našim herojima na prvoj liniji, dobrovoljcima, vojnicima i časnicima ruskih oružanih snaga. Naravno, jasno je da ti razgovori, ti sastanci ne dolaze niotkuda – oni su organizirani. Ipak, te razmjene ljudima nude priliku da razgovaraju o svojim hitnim potrebama. Mnoge su ideje došle iz velikih civilnih društava i stručnih foruma.

Prijedlozi koje su podnijeli naši ljudi, njihove težnje i nadanja postali su temelj, poslužili su kao glavni stup projekata i inicijativa koji će također biti objavljeni danas, tijekom ovog obraćanja. Nadam se da će se javna rasprava o ovim temama nastaviti, jer samo zajedno možemo ostvariti sve svoje planove. Zapravo, pred nama su veliki zadaci.

Već smo dokazali da možemo ispuniti najzahtjevnije ciljeve i odgovoriti na sve izazove, čak i one najstrašnije. Recimo, bilo je vrijeme kada smo se obranili od međunarodne terorističke agresije i sačuvali nacionalno jedinstvo, spriječivši raskomadavanje naše zemlje.

Podržavali smo našu braću i sestre; podržali smo njihovu odluku da budu uz Rusiju, a ove godine obilježava se deseta godišnjica legendarnog Ruskog proljeća. Ali čak i sada, energija, iskrenost i hrabrost njegovih heroja – ljudi Krima, Sevastopolja i buntovnog Donbasa – njihova ljubav prema domovini, koju su pronijeli kroz generacije, prirodno čini čovjeka ponosnim. To nas svakako inspirira i jača nam samopouzdanje da ćemo sve prebroditi, da ćemo sve moći zajedno.

Ovako smo – svi na palubi – uspjeli eliminirati smrtonosnu prijetnju pandemije Covid-19 nedavno. Štoviše, time smo također pokazali svijetu da u našem društvu prevladavaju vrijednosti poput suosjećanja, međusobne podrške i solidarnosti.

I danas, kada naša domovina brani svoj suverenitet i sigurnost, braneći živote naših sunarodnjaka u Donbasu i Novorusiji, naši građani igraju odlučujuću ulogu u ovoj pravednoj borbi – njihovo jedinstvo i odanost našoj zemlji, i naša zajednička odgovornost za njenu budućnost.

Oni su te kvalitete jasno i nedvosmisleno pokazali na samom početku specijalne vojne operacije, kada ju je podržala apsolutna većina Rusa. Unatoč najtežim iskušenjima i gorkim gubicima, ljudi su ostali uporni u svom izboru i potvrđuju ga nastojeći učiniti što više za svoju zemlju i za opće dobro.

Ruska industrija radi u tri smjene kako bi izbacila onoliko proizvoda koliko frontu treba. Cjelokupno gospodarstvo, koje predstavlja industrijski i tehnološki temelj naše pobjede, pokazalo je fleksibilnost i otpornost. Želio bih zahvaliti svakom gospodarstveniku, inženjeru, radniku i poljoprivredniku za njihov odgovoran i naporan rad u interesu Rusije.

Milijuni ljudi pridružili su se kampanji Mi smo zajedno i projektu Ruske narodne fronte Sve za pobjedu! Tijekom posljednje dvije godine ruske tvrtke donirale su milijarde rubalja volonterskim organizacijama i dobrotvornim zakladama koje podupiru naše vojnike i njihove obitelji.

Ljudi šalju pisma i pakete, toplu odjeću i maskirne mreže na frontu; doniraju novac od svoje ušteđevine, ponekad vrlo skromne. Opet, ova vrsta pomoći je neprocjenjiva – to je svačiji doprinos zajedničkoj pobjedi. Naši heroji na bojišnici, u rovovima, gdje je najteže, znaju da je cijela zemlja uz njih.

Želio bih zahvaliti Zakladi branitelja domovine, Odboru obitelji ratnika domovine i drugim javnim udrugama na njihovom neumornom radu. Pozivam vlasti na svim razinama da nastave pružati nepokolebljivu potporu obiteljima naših heroja, uključujući njihove roditelje, supružnike i djecu, koji sa zebnjom očekuju siguran povratak svojih najmilijih.

Zahvalan sam parlamentarnim strankama što su se ujedinile oko nacionalnih interesa. Ruski politički sustav jedan je od stupova suvereniteta naše zemlje. Nastavit ćemo unapređivati demokratske institucije i oduprijeti se svakom vanjskom uplitanju u naše unutarnje stvari.

Takozvani Zapad, sa svojim kolonijalnim praksama i sklonošću poticanju etničkih sukoba diljem svijeta, ne samo da nastoji spriječiti naš napredak, već također predviđa Rusiju koja je ovisan, propadajući i umirući prostor u kojem mogu raditi što žele. Zapravo, žele u Rusiji ponoviti ono što su učinili u brojnim drugim zemljama, uključujući Ukrajinu: sijući razdor u našem domu i slabeći nas iznutra. Ali bili su u krivu, što je postalo jasno sada kada su naišli na čvrstu odlučnost i odlučnost našeg multietničkog naroda.

Naši vojnici i časnici – kršćani i muslimani, budisti i sljedbenici judaizma, ljudi različitih etniciteta, kultura i regija – svojim su djelima jačim od tisuću riječi dokazali da je stoljetna kohezija i jedinstvo naroda Rusije ogromna i nepobjediva sila. Svi se oni, rame uz rame, bore za našu zajedničku Domovinu.

Zajedno ćemo, kao građani Rusije, stati ujedinjeni u obranu naše slobode i našeg prava na miran i dostojanstven život. Zacrtat ćemo vlastiti smjer, kako bismo očuvali kontinuitet generacija, a time i kontinuitet povijesnog razvoja, i rješavali izazove s kojima se zemlja suočava na temelju našeg pogleda na svijet, naše tradicije i uvjerenja koja ćemo prenijeti našoj djeci.

Prijatelji,

Obrana i jačanje suvereniteta odvija se na svim stranama, prvenstveno na prvim crtama bojišnice, gdje se naše postrojbe bore nepokolebljivo i nesebično.

Zahvalan sam svima koji se bore za interese domovine, koji izdržavaju lonac vojničkih iskušenja i svakodnevno stavljaju svoje živote na kocku. Cijeli narod duboko poštuje vaš podvig, oplakuje poginule, a Rusija će se uvijek sjećati svojih palih heroja.

(Trenutak šutnje.)

Naše Oružane snage stekle su veliko iskustvo, između ostalog u smislu koordinacije svih krila vojske, kao i ovladavanja najnovijim taktikama i metodama ratovanja. Ovaj napor nam je dao toliko talentiranih i iskusnih zapovjednika koji cijene svoje ljude i marljivi su u obavljanju svojih misija, znaju kako koristiti novu opremu i učinkoviti su u ispunjavanju svojih zadataka. Naglašavam da se to događa na svim razinama, od vodova i operativnih postrojbi do najvišeg zapovjedništva.

Svjesni smo izazova s kojima se suočavamo. Oni postoje. Uz to, također znamo što treba učiniti kako bismo ih riješili. U tom smislu odvijaju se neprekidni i neumoljivi napori i duž bojišnice i pozadine kako bi se poboljšala udarna moć kopnene vojske i flote, učinili ih tehnički potkovanijima i učinkovitijima.

Oružane snage su višestruko proširile svoje borbene sposobnosti. Naše jedinice su preuzele inicijativu i neće je predati. Samouvjereno napreduju na nekoliko operativnih polja i oslobađaju više teritorija.

Nismo mi započeli rat u Donbasu, ali, kao što sam već više puta rekao, učinit ćemo sve da mu stanemo na kraj, iskorijenimo nacizam i ispunimo sve ciljeve specijalne vojne operacije, te obranimo suverenitet i osigurati sigurnost naših ljudi.

Strateške nuklearne snage su u punoj borbenoj pripravnosti i sposobnost njihove uporabe je osigurana. Mi smo ili već ostvarili ili smo pred ostvarivanjem svih naših planova u pogledu naoružanja u skladu s onim što sam rekao u svom obraćanju 2018. godine.

Kinzhal, hipersonični kompleks za lansiranje iz zraka, ne samo da je stupio na borbenu dužnost, već je bio i učinkovit prilikom izvođenja napada na kritične ciljeve tijekom specijalne vojne operacije. Po istom principu, Zircon, brodski kompleks hipersoničnih raketa, već je služio u borbi. Nije se ni spominjalo tijekom obraćanja 2018., ali i ovaj je raketni sustav stupio u borbenu dužnost.

Hipersonične ICBM rakete Avangard, kao i laserski kompleksi Peresvet također su stupili na borbenu dužnost.

Burevestnik, krstareća raketa neograničenog dometa, uskoro završava fazu testiranja, kao i Poseidon, bespilotno podvodno vozilo. Ovi sustavi su dokazali da zadovoljavaju najviše standarde i ne bi bilo pretjerano reći da nude jedinstvene mogućnosti. Naše su trupe dobile i prve serijski proizvedene teške balističke rakete Sarmat. Uskoro ćemo vam ih prikazati na dežurstvu borbene pripravnosti u područjima njihova rasporeda.

Nastavljaju se napori da se razvije nekoliko drugih novih sustava oružja i očekujemo da čujemo još više o postignućima naših istraživača i proizvođača oružja.

Rusija je spremna za dijalog sa Sjedinjenim Državama o pitanjima strateške stabilnosti. No, važno je pojasniti da je u ovom slučaju riječ o državi čiji vladajući krugovi prema nama otvoreno neprijateljski djeluju. Dakle, oni ozbiljno namjeravaju s nama razgovarati o strateškim sigurnosnim pitanjima, a istovremeno pokušavaju nanijeti Rusiji strateški poraz na bojnom polju, kako sami kažu.

Evo dobrog primjera njihovog licemjerja. Nedavno su iznijeli neutemeljene optužbe, posebice protiv Rusije, u vezi s planovima za raspoređivanje nuklearnog oružja u svemiru. Takvi lažni narativi, a ova je priča nedvosmisleno lažna, osmišljeni su kako bi nas uključili u pregovore o njihovim uvjetima, što će samo koristiti Sjedinjenim Državama.

Istovremeno su blokirali naš prijedlog koji je na stolu više od 15 godina. Mislim na sporazum o sprječavanju razmještanja oružja u svemiru koji smo izradili još 2008. Na njega nije bilo nikakvih reakcija. Potpuno je nejasno o čemu pričaju.

Stoga postoje razlozi za sumnju da je iskazani interes sadašnje američke administracije da s nama razgovara o strateškoj stabilnosti samo demagogija. Oni jednostavno žele pokazati svojim građanima i svijetu, posebno uoči predsjedničkih izbora, da oni i dalje vladaju svijetom, da će s Rusima razgovarati kada im to bude dobro i da se tu nema što razgovarati. a pokušat će nam u suprotnom nanijeti poraz. Posao kao i obično, kako kažu.

Ali to je, naravno, neprihvatljivo. Naš je stav jasan: ako želite razgovarati o pitanjima sigurnosti i stabilnosti koja su ključna za cijeli planet, to se mora učiniti u paketu uključujući, naravno, sve aspekte koji imaju veze s našim nacionalnim interesima i izravnog su utjecaja na sigurnost naše zemlje, sigurnost Rusije.

Također smo svjesni pokušaja Zapada da nas uvuče u utrku u naoružanju, čime nas iscrpljuje, odražavajući strategiju koju su uspješno primijenili sa Sovjetskim Savezom 1980-ih. Dopustite mi da vas podsjetim da je u razdoblju od 1981. do 1988. vojna potrošnja Sovjetskog Saveza iznosila 13 posto BDP-a.

Naš trenutni imperativ je osnažiti našu obrambenu industriju na takav način da povećamo znanstvene, tehnološke i industrijske sposobnosti naše zemlje. Moramo raspodijeliti resurse što je razumnije moguće, poticati učinkovito gospodarstvo za Oružane snage i maksimizirati povrat svake rublje naše obrambene potrošnje. Ključno nam je ubrzati rješavanje socijalnih, demografskih, infrastrukturnih i drugih problema s kojima se susrećemo, a istovremeno unaprijediti kvalitetu opreme ruske vojske i mornarice.

To se prije svega odnosi na snage opće namjene, usavršavanje načela njihove organizacije i raspoređivanje u postrojbe naprednih bespilotnih udarnih sustava, sustava protuzračne obrane i elektroničkog ratovanja, izviđanja i veza, oružja visoke preciznosti i drugih vrsta naoružanja.

Moramo ojačati snage na zapadnom strateškom ratištu kako bismo se suprotstavili prijetnjama koje predstavlja daljnje širenje NATO-a prema istoku, s pridruživanjem Švedske i Finske savezu.

Zapad je izazvao sukobe u Ukrajini, na Bliskom istoku i u drugim regijama diljem svijeta dok je neprestano propagirao neistine. Sada imaju drskosti reći da Rusija gaji namjere da napadne Europu. Možeš li vjerovati? Svi znamo da su njihove tvrdnje potpuno neutemeljene. A u isto vrijeme biraju mete za udare na našem teritoriju i smišljaju najučinkovitije načine uništenja. Sada su počeli govoriti o mogućnosti raspoređivanja vojnih kontingenata NATO-a u Ukrajinu.

Ali sjećamo se što se dogodilo onima koji su već jednom slali svoje kontingente na područje naše zemlje. Danas će svi potencijalni agresori imati mnogo teže posljedice. Moraju shvatiti da mi također imamo oružje – da, oni to znaju, kao što sam upravo rekao – sposobno pogoditi ciljeve na njihovom teritoriju.

Sve što sada izmišljaju, plašeći svijet prijetnjom sukoba s nuklearnim oružjem, što potencijalno znači kraj civilizacije – zar to ne shvaćaju? Problem je u tome što su to ljudi koji se nikada nisu suočili s dubokim nedaćama; nemaju pojma o strahotama rata. Mi – čak i mlađa generacija Rusa – izdržali smo takva iskušenja tijekom borbe protiv međunarodnog terorizma na Kavkazu, i sada, u sukobu u Ukrajini. Ali oni i dalje o tome razmišljaju kao o nekakvom akcijskom crtiću.
Doista, kao i svaka druga ideologija koja promovira rasizam, nacionalnu superiornost ili iznimnost, rusofobija je zasljepljujuća i zapanjujuća. Sjedinjene Američke Države i njihovi sateliti zapravo su demontirali europski sigurnosni sustav koji je stvorio rizike za sve.

Jasno je da se u Euroaziji u dogledno vrijeme mora stvoriti novi jednaki i nedjeljivi sigurnosni okvir. Spremni smo za sadržajnu raspravu o ovoj temi sa svim zemljama i asocijacijama koje bi za to mogle biti zainteresirane. U isto vrijeme, želio bih ponoviti (mislim da je to važno za sve) da nikakav trajni međunarodni poredak nije moguć bez jake i suverene Rusije.

Nastojimo ujediniti napore globalne većine u odgovoru na međunarodne izazove, poput turbulentne transformacije svjetskog gospodarstva, trgovine, financija i tehnoloških tržišta, kada se bivši monopoli i stereotipi povezani s njima ruše.

Primjerice, 2028. godine zemlje BRICS-a, uzimajući u obzir nove članice, stvarat će oko 37 posto svjetskog BDP-a, dok će brojke G7 pasti ispod 28 posto. Ove brojke su dovoljno rječite jer situacija je bila potpuno drugačija prije 10-15 godina. Već ste me čuli da to javno govorim. To su trendovi, vidite. To su svjetski trendovi i od njih se ne može pobjeći jer su objektivna stvarnost.

Gledajte, udio zemalja G7 u globalnom BDP-u prema PPP-u iznosio je 1992. godine 45,7 posto, dok su zemlje BRICS-a (ovo udruženje nije postojalo 1992.) imale samo 16,5 posto. Međutim, 2022. G7 je činio 30,3 posto, dok je BRICS imao 31,5 posto. Do 2028. postotak će se još više pomaknuti u korist BRICS-a, s 36,6 posto, a predviđena brojka za G7 je 27,8 posto. Od te objektivne stvarnosti nema bježanja i tako će i ostati što god se dalje događalo, pa čak i u Ukrajini.

Nastavit ćemo raditi s prijateljskim zemljama na stvaranju učinkovitih i sigurnih logističkih koridora, oslanjajući se na vrhunska rješenja za izgradnju nove globalne financijske arhitekture koja bi bila oslobođena bilo kakvog političkog uplitanja. To je posebno važno ako se uzme u obzir da Zapad potkopava vlastite valute i bankarski sustav tako što doslovno pili granu na kojoj sjedi.

U interakciji s našim partnerima vode nas načela jednakosti i poštivanja međusobnih interesa. Zbog toga je sve više zemalja proaktivno u nastojanju da budu dio aktivnosti EAEU-a, SCO-a, BRICS-a i drugih asocijacija koje uključuju Rusiju.

Vidimo puno obećanja u projektu izgradnje Velikog euroazijskog partnerstva i usklađivanju integracijskih procesa unutar Euroazijske ekonomske unije i kineske inicijative Pojas i put.

Došlo je do pozitivnog zamaha u dijalogu Rusije s ASEAN-om. Rusko-afrički sastanci na vrhu bili su pravi proboj, s afričkim kontinentom koji postaje sve odlučniji u ostvarivanju svojih interesa i uživanju istinskog suvereniteta. Iskreno podržavamo te težnje.

Rusija ima dugogodišnje i pozitivne odnose s arapskim državama, koje imaju svoju jedinstvenu i živu civilizaciju koja se proteže diljem Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Naše je uvjerenje da moramo pronaći nove točke konvergencije s našim arapskim prijateljima i produbiti naša partnerstva na svim područjima. Ista će vizija voditi naše odnose s Latinskom Amerikom.

Posebno bih želio zamoliti Vladu da izdvoji više sredstava za međunarodne programe za promicanje ruskog jezika i naše multietničke kulture, prvenstveno na prostoru ZND-a, ali i diljem svijeta.

Usput, prijatelji i kolege, siguran sam da su mnogi od vas bili na izložbi u Rusiji. Ljudi tamo odlaze da vide koliko je naša domovina bogata i prostrana i da to pokažu svojoj djeci. Tamo je pokrenuta Godina obitelji. Vrijednosti ljubavi, međusobne podrške i povjerenja prenose se s koljena na koljeno, baš kao i naša kultura, tradicija, povijest i moralna načela.

Ali glavna svrha obitelji je rađanje djece, razmnožavanje, odgajanje djece i stoga osiguranje opstanka naše multietničke nacije. Vidimo što se događa u nekim zemljama gdje se moralni standardi i obitelj namjerno uništavaju, a cijeli narodi guraju u izumiranje i dekadenciju. Izabrali smo život. Rusija je bila i ostala uporište tradicionalnih vrijednosti na kojima počiva ljudska civilizacija. Naš izbor podržava većina ljudi u svijetu, uključujući milijune u zapadnim zemljama.

Istina, danas natalitet opada u Rusiji i mnogim drugim zemljama. Demografi kažu da je ovaj izazov povezan s promjenama u društvenim, ekonomskim, tehnološkim, kulturnim i vrijednosnim percepcijama u cijelom svijetu. Mladi se obrazuju, pokušavaju napraviti karijeru i poboljšati uvjete života, a djecu ostavljaju za kasnije.

Očito je da gospodarstvo i kvaliteta društvenog sektora nisu jedini čimbenici koji utječu na demografiju i natalitet. Životni izbori koje potiče obitelj i naša kultura i obrazovanje također imaju golem utjecaj. Tome moraju pridonijeti sve razine vlasti, civilno društvo, svećenstvo svih naših tradicionalnih religija.

Potpora obiteljima s djecom naš je temeljni moralni izbor. Obitelj s više djece mora postati norma, temeljna društvena filozofija i fokus državne strategije. (Pljesak.) Pridružujem se vašem pljesku.

Moramo osigurati održivi rast nataliteta u sljedećih šest godina. S tim ciljem donosit ćemo i dodatne odluke koje se tiču obrazovnog sustava te regionalnog i gospodarskog razvoja. Govorit ću o podršci obiteljima i poboljšanju kvalitete njihovih života u gotovo svim dijelovima Govora. Budite strpljivi sa mnom, jer sam jedva počeo. Važno je i sve što sam već rekao, ali sada ću govoriti o najvažnijim stvarima.

Započet ću s, blago rečeno, velikim problemom, a to su niski prihodi s kojima se suočavaju mnoge velike obitelji. Godine 2000. više od 42 milijuna Rusa živjelo je ispod granice siromaštva, no situacija se od tada dramatično promijenila. Do kraja prošle godine broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva pao je na 13,5 milijuna, što je također puno. Ali stalno smo usredotočeni na pronalaženje rješenja za ovaj problem.

Relativno nedavno donesene su brojne mjere. Na primjer, jedinstvena mjesečna naknada za obitelji s niskim primanjima uvedena je 1. siječnja 2023. Isplaćuje se od trenutka kada majka ostane trudna do djetetove 17. godine života. Prošle godine primilo ga je više od 11 milijuna ljudi.

Drastično smo pojednostavili proceduru sklapanja socijalnog ugovora, dajući prednost velikim obiteljima. Sada se zahtjev za socijalni ugovor može podnijeti putem web stranice Gosuslugi (državne službe) s minimalnim skupom dokumenata.

Radit ćemo na proširenju dostupnosti ove usluge, što će zahtijevati dodatna sredstva u iznosu od 100 milijardi rubalja. Ovaj novac je već izdvojen. Općenito, sva dodatna potrošnja koju ću spomenuti je predviđena u proračunu.

Ponavljamo, siromaštvo je i dalje akutni problem koji sada izravno pogađa više od 9 posto stanovništva. Prema procjenama stručnjaka, stopa siromaštva među obiteljima s više djece iznosi oko 30 posto. Moramo postaviti jasne ciljeve i dosljedno ih ostvarivati. Do 2030. ukupna stopa siromaštva u Rusiji mora biti ispod 7 posto, a za velike obitelji ne smije biti veća od 12 posto, odnosno manje od polovice današnjih 30 posto. Odnosno, poseban naglasak moramo staviti na nastojanje da se smanji siromaštvo, prije svega obitelji s više djece.

Znam da prevladavanje siromaštva nije lako i da je to apsolutno sistemski i višesektorski napor. Dakle, da ponovimo, važno je osigurati da sve što radimo u ovom području, i svaki alat koji koristimo, bude djelotvoran i djelotvoran i proizvodi opipljive stvarne rezultate za naše ljude i naše obitelji.

Ono što nam treba je neprekidan rad usmjeren na poboljšanje kvalitete života obitelji s djecom i potporu nataliteta. Kako bismo ostvarili taj cilj, pokrenut ćemo novi nacionalni projekt pod nazivom „Obitelj“.

Sada ću govoriti o nizu konkretnih inicijativa.

Prvo, uz federalne programe, ruske regije provode vlastite mjere za podršku obiteljima s djecom. Prije svega želim zahvaliti kolegama na ovom poslu i predložiti dodatnu pomoć regijama u kojima je natalitet ispod državnog prosjeka. To je posebno važno za središnju i sjeverozapadnu Rusiju. U 2022. godini 39 regija imalo je ukupnu stopu fertiliteta ispod državnog prosjeka. Do kraja 2030. usmjerit ćemo najmanje 75 milijardi rubalja u te regije kako bi mogle povećati svoje programe podrške obiteljima. Sredstva će se početi isplaćivati sljedeće godine.

Drugo, prošle godine u Rusiji je izgrađeno više od 110 milijuna četvornih metara stambenog prostora, ili 50 posto više od najviše sovjetske razine, koja je postignuta 1987. godine. Tada je izgrađeno 72,8 milijuna četvornih metara, a sada rezultat je 110 milijuna.

Što je još važnije, u proteklih šest godina milijuni ruskih obitelji preselili su se u veće ili bolje stanove; više od 900 000 njih iskoristilo je obiteljski hipotekarni program – onaj koji je pokrenut 2018., za referencu. S vremenom smo stalno širili uvjete za ovaj program, od obitelji s dvoje ili više djece do današnjih obitelji s jednim djetetom. Program će se nastaviti do srpnja 2024. Predlažem daljnje produljenje do 2030. uz zadržavanje njegovih osnovnih parametara. Posebnu pozornost treba obratiti na obitelji s djecom mlađom od šest godina; povlaštena kamata na kredit za takve će obitelji ostati šest posto.

Ima još nešto. Vlada trenutno subvencionira 450.000 rubalja obiteljskog hipotekarnog kredita kada dobiju treće dijete. Također predlažem produljenje ove mjere do 2030. Ove će godine za ovaj plan potpore biti potrebno gotovo 50 milijardi rubalja; iznos će se još povećavati, ali za to imamo novca.

Naš je širi cilj stambene objekte koji su u izgradnji učiniti pristupačnijim za obitelji te osigurati sustavnu obnovu stambenog fonda u zemlji.

Treće, u Rusiji ima preko dva milijuna obitelji s troje ili više djece. Malo je reći da smo jako ponosni na te obitelji.

Evo što sam htio reći u vezi s tim. Pogledajte ove brojke – ovo su brojke iz stvarnog svijeta. Između 2018. i 2022. broj obitelji s mnogo djece u Rusiji porastao je za 26,8 posto, što je pozitivan rezultat.

Potpisao sam izvršnu naredbu o jedinstvenom nacionalnom statusu za obitelji s mnogo djece. To je ono što su ljudi tražili. Moramo pratiti njegove odredbe donošenjem konkretnih federalnih i regionalnih odluka u skladu s težnjama ljudi, naravno.

Obitelji s mnogo djece imaju toliko stvari o kojima moraju brinuti, pa roditelji moraju imati više sredstava pri ruci za rješavanje svakodnevnih izazova. Predlažem udvostručiti poreznu olakšicu koju roditelji dobivaju kad imaju drugo dijete na 2800 rubalja mjesečno i povećati ovu naknadu za treće i svako sljedeće dijete na 6000 rubalja.

Što to znači? Dat ću vam primjer: to će omogućiti obitelji s troje djece da uštedi 1300 rubalja mjesečno. Također predlažem povećanje godišnjeg prihoda koji se uračunava u ovaj odbitak s 350.000 na 450.000 rubalja. I ova mjera potpore mora se primjenjivati automatski, a da se ljudi za nju ne moraju prijaviti.

Posebno bih želio spomenuti naknadu za materinski kapital. Danas roditelji mogu dobiti 630.000 rubalja kada im se rodi prvo dijete, a kada dođe drugo, obitelj dobiva još 202.000 rubalja. Ovu smo naknadu redovito usklađivali s inflacijom. Za sada, program majčinskog kapitala trebao bi istjecati početkom 2026., ali predlažem da se produži barem do 2030.

Kolege,

Želio bih zahvaliti dobrotvornim zakladama i neprofitnim organizacijama za društveno koristan rad koji pomažu starijim osobama, oboljelima od raznih bolesti i djeci s poteškoćama u razvoju. Učinili su jako puno da se pitanje dugotrajne skrbi pokrene na nacionalnoj razini. Oni su bili ti koji su stalno pokretali ta pitanja.

Vjerujem da moramo dodijeliti više federalnih sredstava za ovaj sustav i slijediti jedan visoki standard skrbi. To uključuje poboljšanje njegove dostupnosti za oko pola milijuna Rusa kojima je ova vrsta pomoći najpotrebnija.

Do 2030. moramo osigurati da 100 posto ljudi kojima je potrebna ova vrsta dugotrajne skrbi može imati koristi od nje.

Trenutno je prosječni životni vijek u Rusiji premašio 73 godine. Vratili smo se na razinu na kojoj smo bili prije pandemije COVID-19. Do 2030. očekivani životni vijek u Rusiji trebao bi biti najmanje 78 godina, au budućnosti, kako smo planirali, doći ćemo do razine od 80 plus.

Posebnu pozornost treba obratiti na ruralna područja i regije u kojima je očekivani životni vijek još uvijek niži od prosjeka u Rusiji. Nacionalni projekt Dug i aktivan život bit će usmjeren na postizanje ovih ciljeva. Osobito je važno produljiti zdravo i aktivno razdoblje u životu čovjeka, kako bi mogao uživati u obiteljskim aktivnostima, biti s najdražima, djecom i unucima.

Nastavit ćemo s realizacijom federalnih projekata za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa.

Nadalje, predlažem pokretanje novog sveobuhvatnog programa za zaštitu majčinstva i pomoć djeci i adolescentima u održavanju dobrog zdravlja, uključujući njihovo reproduktivno zdravlje, osiguravajući da se djeca rađaju zdrava i odrastu u zdrave odrasle osobe te da u budućnosti rađaju zdravu djecu.

Prioriteti novog programa trebali bi uključivati širenje nacionalne mreže klinika za žensko zdravlje i unaprjeđenje perinatalnih centara, dječjih klinika i bolnica. Ukupno ćemo u sljedećih šest godina samo za izgradnju, popravak i opremanje zdravstvenih ustanova dodatno izdvojiti više od trilijun rubalja.

Sljedeći. Broj Rusa koji se redovito bave sportom posljednjih se godina značajno povećao. Ovo je jedno od naših najvećih postignuća. Moramo poticati ljude koji preuzimaju odgovornost za vlastito zdravlje. Već iduće godine uvest ćemo porezne olakšice za one koji redovito odlaze na zakazane liječničke preglede, te uspješno polože standardni GTO test fizičke spremnosti.

Sjećate li se ovog popularnog slogana? Svi se sjećaju onog vica: “Prestani piti – počni skijati!” Čini se da je tako, vrijeme je sada. Inače, što se tiče pića, postigli smo zapažen, pozitivan rezultat. Dapače, značajno smo smanjili konzumaciju alkohola, prvenstveno jakog alkohola, bez nametanja nekih ekstremnih ograničenja, što bi svakako trebalo poboljšati zdravlje nacije.

Predlažem da se federalni novac usmjeri u izgradnju najmanje 350 dodatnih sportskih objekata svake godine u regijama, prvenstveno u malim gradovima i ruralnim područjima. To bi moglo uključivati višenamjenska mjesta, kao i strukture koje se mogu brzo podići kako bi ih koristila djeca, odrasli i obitelji. Za to ćemo izdvojiti oko 65 milijardi rubalja saveznog novca u sljedećih šest godina.

Fakulteti, strukovne škole, škole i predškolske ustanove također moraju stvoriti uvjete za bavljenje sportom. Usput, mnogi naši dječji vrtići otvoreni su još u sovjetsko doba i potrebno ih je renovirati. Sljedeće godine pokrenut ćemo veliki program njihove obnove. O ovom problemu slušam od ljudi s kojima stalno razgovaram.

Što se tiče škola, oko 18.500 zgrada treba kapitalne popravke. Pomoći ćemo regijama u rješavanju zaostalih problema u ovom sektoru kako bi se mogle prebaciti s hitnih na planirane popravke. Sudeći prema dosada postignutom, na dobrom smo putu. Sveukupno ćemo izdvojiti više od 400 milijardi rubalja za poduzimanje velikih popravaka u vrtićima i školama.

Osim toga, predlažem obnovu ili otvaranje medicinskih kabineta u školama koje imaju potrebu za ovom vrstom usluge. Danas, mislim 2022.–2023., samo 65 posto od 39.000 škola koje imamo (a imamo ukupno 39.440 škola), imalo je zdravstvene ustanove, što znači da tu imamo prostora za napredak.

Postoji još jedna važna tema. Mnogi veliki gradovi brzo se šire, što zauzvrat povećava opterećenje njihovih socijalnih usluga. Mnoge su škole morale prijeći na dvostruke ili čak trostruke smjene. Naravno, to je izazov i s njim se moramo nositi. Morat ćemo angažirati federalna sredstva za rješavanje ovog problema izgradnjom najmanje 150 škola i preko 100 vrtića u najteže pogođenim gradovima koji se suočavaju s prenatrpanim obrazovnim ustanovama.
Kolege,

Snovi i postignuća naših predaka su nam nadohvat ruke i možemo se ponositi tim postignućima, dok će težnje naše mlađe generacije odrediti budućnost naše zemlje. Njihovo punoljetstvo, njihovi uspjesi, njihove moralne odrednice, koje mogu izdržati svaki izazov, najvažnije su jamstvo suvereniteta Rusije i nastavka naše povijesti.

Predlažem konsolidaciju pozitivnog iskustva koje smo stekli s našom politikom za mlade i pokretanje novog nacionalnog projekta ove godine, Mladi Rusije. Ovaj projekt bi se trebao fokusirati na budućnost naše zemlje i raditi na toj budućnosti. To je ono što naši učitelji vide kao svoj poziv, svoju veliku misiju, jer su svjesni da su odgovorni za mlade naraštaje i mi smo im zahvalni na njihovom nesebičnom radu.

Mentori imaju veliku ulogu u tome da se djeca osjećaju kao dio ujedinjenog tima i da im pružaju podršku u životu. Predlažem uspostavljanje savezne naknade od 5000 rubalja mjesečno za savjetnike ravnatelja koji ih savjetuju o razvoju djeteta u školama i na fakultetima, s datumom pokretanja 1. rujna 2024. To će biti nova mjera potpore. Također predlažem provedbu mjere podrške za razrednike u školama, kao i za voditelje grupa, kako na fakultetima tako i u tehničkim školama, u sredinama s populacijom manjom od 100.000 ljudi. Takvim zajednicama treba posvetiti posebnu pozornost, a zapravo većina malih gradova i sela diljem Rusije spada u ovu kategoriju. Dakle, od 1. ožujka 2024. predlažem udvostručenje savezne isplate za upravljanje razredom i grupni nadzor za obrazovne radnike koji ispunjavaju uvjete na 10 000 rubalja.

Ima još jednu stvar koju bih htio dodati. U 2018. izvršne uredbe iz svibnja postavljaju zahtjeve za naknade učiteljima i drugim zaposlenicima u javnom sektoru na temelju prosječnog mjesečnog dohotka od zaposlenja u određenoj regiji Rusije. Ove odredbe takozvanih svibanjskih izvršnih naredbi moraju se i dalje strogo pridržavati. Istodobno, moramo poboljšati sustav nagrađivanja u javnom sektoru i povećati primanja njegovih zaposlenika.

Prosječne plaće u gospodarstvu razlikuju se od regije do regije, što znači da su primanja ljudi u javnom sektoru ponekad jako različita čak i u susjednim entitetima federacije. Ali poslovi učitelja i liječnika su teški i zahtijevaju da prihvate izuzetnu odgovornost bez obzira gdje se nalazili. Bez sumnje, ova velika razlika u plaćama između regija je nepravedna.

Znam da je to staro, komplicirano i kapitalno zahtjevno pitanje, ako ga mogu ovako obraditi. O tome sam razgovarao s kolegama iz saveznih agencija, čelnicima regija, učiteljima, liječnicima i drugim stručnjacima. I jasno je da moramo nešto učiniti u vezi s tim.

Neću sada ulaziti u detalje, ali to je sasvim sigurno komplicirana stvar. Saborski zastupnici i Vlada znaju o čemu govorim. Tražim od Vlade da 2025. uskladi novi sustav plaćanja zaposlenih u javnom sektoru u okviru postojećih pilot projekata u regijama te da 2026. donese konačnu odluku za državu u cjelini.

Zasebno je pitanje stvaranje dodatnih poticaja za privlačenje mladih stručnjaka u škole u kojima će oni vidjeti mogućnosti profesionalne i karijerne karijere. U tu svrhu odobrit ćemo ciljana izdvajanja od preko 9 milijardi rubalja iz federalnog proračuna za poboljšanje infrastrukture sveučilišta za obuku nastavnika.

Naš sustav školskog obrazovanja oduvijek je bio poznat po svojim inovativnim učiteljima i jedinstvenim metodama podučavanja. Upravo će timovi takvih učitelja sudjelovati u stvaranju škola okrenutih budućnosti. Izgradnja prvih škola liderstva ove vrste započet će ove godine u regijama Razan, Pskov, Belgorod, Nižnji Novgorod i Novgorod. Kasnije će se graditi u svim saveznim okruzima, na Dalekom istoku, u Sibiru i Donbasu. Ukupno ćemo do 2030. godine otvoriti 12 takvih škola.

Što se tiče obrazovnih sadržaja, opterećenje naše djece mora biti razumno i uravnoteženo. I definitivno nije dobro kada se djecu na nastavi uči jedno, a na ispitima pita sasvim drugo. Taj, najblaže rečeno, nesklad između nastavnog plana i programa i pitanja koja se postavljaju na ispitima, što se nažalost događa, tjera roditelje na angažiranje privatnih učitelja, što si ne može priuštiti svaka obitelj. Molim kolege u Vladi da zajedno s nastavnicima i roditeljima riješe ovaj najočigledniji problem.

S tim u vezi želio bih reći nekoliko riječi o Jedinstvenom državnom ispitu. što je, kao što svi znamo, predmet široke javne rasprave i rasprave. Istina je da se mehanizam jedinstvenog ispita mora unaprijediti.

Što predlažem u ovoj fazi? Predlažem da učinimo još jedan korak i damo drugu priliku maturantima. Konkretno, imat će mogućnost ponovnog polaganja ispita iz jednog od predmeta jedinstvenog ispita prije isteka upisnog roka kako bi mogli ponovno položiti nove ocjene. Takve se stvari mogu činiti svakodnevnima, ali ljudima su zapravo vrlo važne.

Kolege,

Prošle je godine rusko gospodarstvo raslo brže od svjetskog, a nadmašili smo ne samo vodeće zemlje EU-a, nego i sva gospodarstva G7. Evo što bih želio napomenuti u tom pogledu: goleme rezerve stvorene tijekom proteklih desetljeća imale su velike veze s tim.

Udio nerobnih industrija u strukturi rasta sada iznosi više od 90 posto, što znači da je gospodarstvo postalo kompleksnije i tehnološki, a time i mnogo održivije. Rusija je najveće europsko gospodarstvo u smislu bruto domaćeg proizvoda i pariteta kupovne moći te peto najveće gospodarstvo svijeta.

Brzina i, što je najvažnije, kvaliteta rasta omogućuju nam nadu, pa čak i tvrdnju da ćemo u bliskoj budućnosti moći napraviti još jedan korak naprijed i postati četvrto najveće gospodarstvo svijeta. Ovakav rast trebao bi se izravno odraziti na prihode kućanstava.

Udio plaća u nacionalnom BDP-u trebao bi se povećati u sljedećih šest godina. Minimalnu plaću usklađujemo ispred stope inflacije i prosječne stope rasta plaća u gospodarstvu. Počevši od 2020. minimalna plaća porasla je za 50 posto s 12.000 na 19.000 rubalja mjesečno. Do 2030. minimalna će se plaća gotovo udvostručiti na 35.000 rubalja, što će svakako utjecati na broj socijalnih naknada i plaća u javnom i gospodarskom sektoru.

Svjesni smo rizika i čimbenika koji mogu dovesti do usporavanja gospodarskog rasta i našeg napretka općenito. To prvenstveno uključuje nedostatak kvalificiranog osoblja i vlastite napredne tehnologije, pa čak i potpuni nedostatak u nekim područjima. U tom smislu moramo biti proaktivni, pa ću danas detaljno razgovarati o te dvije strateški važne teme.

Počet ću s kadrovima. Rusija ima veliku mladu generaciju. Začudo, suočavamo se s demografskim problemima vezanim uz rast stanovništva, ali još uvijek imamo prilično veliki broj mladih generacija. Ova će zemlja 2030. godine imati 8,3 milijuna ljudi u dobi od 20 do 24 godine, a 2035. godine 9,7 milijuna, odnosno 2,4 milijuna više nego sada. Bez sumnje, rezultat je to između ostalog i demografskih mjera prethodnih godina.

Važno je da bi današnji tinejdžeri trebali postati profesionalci pripremljeni za rad u gospodarstvu 21. stoljeća. To je fokus novog kadrovskog nacionalnog projekta.

O tome smo puno razgovarali, ali stvarno moramo ojačati vezu između svih razina obrazovanja od škole do fakulteta. Trebaju raditi kao jedan za zajednički rezultat. Naravno, važan je i angažman budućih poslodavaca. Ove je godine u svim školama diljem zemlje pokrenut sustav profesionalnog usmjeravanja. Učenici šestog razreda i stariji mogu se upoznati s različitim specijalnostima.

Sada pozivam čelnike poduzeća, istraživačkih i medicinskih centara da potaknu školsku djecu da ih posjećuju. Neka vide radionice, kao što je meni ponuđeno na jednom od mojih putovanja, muzeje i laboratorije. Svakako se pridružite ovom nastojanju.

Promicanje bliske suradnje obrazovnih institucija i realnog gospodarstva vodilo nas je u projektu Professionalitet za promicanje strukovnog obrazovanja. Omogućio nam je ažuriranje obrazovnih programa za zrakoplovstvo, brodogradnju, farmaceutsku, elektroničku i obrambenu industriju, između ostalog.

Morat ćemo osposobiti oko milijun visokokvalificiranih radnika za ove sektore do 2028., istovremeno osiguravajući da sustav strukovnog obrazovanja u cjelini prijeđe na ove pristupe, uključujući u smislu razvoja ljudskih potencijala za škole, bolnice, ambulante, službe sektor, turizam, kulturne institucije i kreativne industrije.

Posebno nalažem Vladi da zajedno s regijama izradi program obnove i opremanja ustanova za strukovno obrazovanje. Ovaj napor mora ići dalje od obnove obrazovnih objekata i također obuhvatiti atletske objekte, kao i studentske domove koji opslužuju te škole za strukovno osposobljavanje i fakultete. U idućih šest godina izdvojit ćemo 120 milijardi rubalja federalnih sredstava za te svrhe.

Također ćemo potrošiti dodatne 124 milijarde rubalja za izvođenje velikih popravaka na oko 800 sveučilišnih domova u sljedećih šest godina.

Što se tiče visokog obrazovanja općenito, naša je zadaća razvijati istraživačke i obrazovne centre diljem naše zemlje. Za to ćemo do 2030. izgraditi 25 sveučilišnih kampusa. O tome smo već razgovarali, ali vrijedi ponoviti. Predlažem da proširimo ovaj program na izgradnju najmanje 40 studentskih kampusa te vrste.

Da bismo to učinili, morat ćemo izdvojiti oko 400 milijardi rubalja iz saveznog proračuna kako bismo osigurali da studenti, postdiplomci, članovi fakulteta i mlade obitelji imaju sve što im je potrebno za studiranje, rad i odgoj djece.

Sve u svemu, moramo probrati kroz sve različite situacije s kojima se mlade majke ili mladi roditelji susreću u svojim životima i upotrijebiti te informacije za fino podešavanje i poboljšanje javnih usluga, socijalnog sektora, zdravstvene zaštite, kao i urbane i ruralne infrastrukture. Molim Vladu i regiju da vode računa o ovoj agendi.

Dalje, u prošlogodišnjem obraćanju najavio sam velike promjene u načinu na koji funkcionira naš sustav visokog obrazovanja i govorio o potrebi korištenja najbolje nacionalne prakse. Temelj budućeg uspjeha u profesiji postavlja se na prvim godinama sveučilišta, kada se predaju temeljni predmeti. Smatram da onima koji predaju ove predmete moramo ponuditi veće plaće. Stoga tražim od Vlade da predloži konkretne modalitete kako bi se to ostvarilo i s 1. rujna pokrenuti pilot projekt.

To će zahtijevati dodatna sredstva. Prema preliminarnim procjenama, to bi iznosilo oko 1,5 milijardi ove godine i 4,5 milijardi u budućnosti. Te smo iznose uračunali u naše projekcije.

Važno nam je jačati sposobnosti i kvalitetu nacionalnog sustava visokog obrazovanja, podržati sveučilišta koja teže razvoju. Ovi ciljevi su ispunjeni našim programom Priority 2030. Sredstva za to su dodijeljena do kraja ove godine. Svakako predlažem produljenje za još šest godina i izdvajanje dodatnih 190 milijardi rubalja.

Kriteriji učinkovitosti za sveučilišta koja sudjeluju trebali bi uključivati kadrovske i tehnološke projekte s ruskim regijama, industrijama i društvenim sektorom, stvaranje učinkovitih inovativnih tvrtki i start-upova te sposobnost privlačenja stranih studenata. Osim toga, svakako ćemo procijeniti sva ruska sveučilišta, fakultete i tehničke škole prema potražnji za njihovim diplomcima na tržištu rada i rastu njihovih plaća.

Prijatelji,

Rekao bih nekoliko riječi o tehnološkoj osnovi razvoja, a tu je svakako kamen temeljac znanost. Na susretu sa znanstvenicima Ruske akademije znanosti, koja je ove godine obilježila 300. obljetnicu, rekao sam da Rusija, čak ni u najtežim razdobljima, nikada nije odustala od rješavanja svojih temeljnih imperativa, uvijek je mislila na budućnost i moramo učiniti isto sada. Zapravo, mi pokušavamo učiniti upravo to.

Na primjer, nijedna druga zemlja na svijetu nema takav niz mega-znanstvenih objekata kao što ih danas ima Rusija. Ovi centri pružaju jedinstvene mogućnosti našim znanstvenicima i našim partnerima, istraživačima iz drugih zemalja, koje pozivamo na suradnju.

Ruska znanstvena infrastruktura naša je snažna konkurentska prednost, kako u kontekstu fundamentalnih istraživanja tako i u stvaranju inovacija za farmaceutiku, biologiju, medicinu, mikroelektroniku, kemikalije i nove materijale, kao i za svemirske programe.

Vjerujem da bismo trebali više nego udvostručiti ukupna javna i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj, na čak dva posto BDP-a do 2030. To bi Rusiji trebalo osigurati mjesto jedne od vodećih svjetskih znanstvenih sila.

Ponavljam da privatni biznis treba istovremeno povećati ulaganja u znanost, barem udvostručiti sadašnje programe do 2030. godine. Podrazumijeva se da se ta sredstva troše učinkovito, da budu ključna za postizanje konkretnog rezultata u svakom konkretnom istraživačkom projektu. U tom smislu moramo iskoristiti pozitivna iskustva naših federalnih istraživačkih programa u genetici i poljoprivredi, kao i projekte koje promovira Ruska znanstvena zaklada.

U svjetlu trenutačnih ciljeva i izazova, prilagodili smo rusku Strategiju znanstvenog i tehnološkog razvoja koju koristimo kao polazište za pokretanje novih nacionalnih projekata tehnološke suverenosti. Dat ću vam popis glavnih područja.

Prvo, moramo biti neovisni i posjedovati sve tehnološke ključeve u osjetljivim područjima, kao što je zaštita javnog zdravlja i osiguravanje sigurnosti hrane.

Drugo, moramo postići tehnološki suverenitet u kritičnim sferama koje određuju otpornost našeg gospodarstva općenito, kao što su sredstva za proizvodnju i alatni strojevi, robotika, svi načini prijevoza, bespilotni zračni, podvodni i drugi sustavi, podatkovna ekonomija, inovativni materijali i kemije.

Treće, moramo stvoriti globalno konkurentne proizvode koji se oslanjaju na jedinstvene domaće inovacije, uključujući svemirske, nuklearne i nove energetske tehnologije. Moramo sada početi raditi na stvaranju pravnog okruženja koje potiče industrije i tržišta budućnosti, na stvaranju dugoročne potražnje – barem do kraja tekućeg desetljeća – za visokotehnološkim proizvodima kako bi tvrtke imale dosljedna pravila prema kojima igraju.

Imperativ je također uspostaviti unutarnje kooperantske lance i međunarodne tehnološke platforme, pokrenuti serijsku proizvodnju vlastite opreme i komponenti te usmjeriti geološka istraživanja prema potrazi za rijetkim zemljanim materijalima i drugim sirovinama za novo gospodarstvo. Sve ovo imamo.

Ponavljamo, riječ je o strateškom uporištu za budućnost, stoga iskoristimo sve raspoložive razvojne alate i mehanizme za postizanje ovih ciljeva, te za osiguranje prioritetnog proračunskog financiranja. Pozivam Vladu i Saveznu skupštinu da to imaju u vidu prilikom izrade budžeta. Uvijek ovo smatrajte prioritetom.

Projekti tehnološke suverenosti trebali bi postati motor za obnovu naše industrije i pomoći cijelom gospodarstvu da dosegne naprednu razinu učinkovitosti i konkurentnosti. Predlažem postavljanje cilja povećanja udjela domaće visokotehnološke robe i usluga na domaćem tržištu za 150 posto u idućih šest godina, te povećanja obujma nerobnog i neenergetskog izvoza za najmanje dvije trećine.

Navest ću još nekoliko brojki. Godine 1999. udio uvoza u našoj zemlji dosegnuo je 26 posto BDP-a, što znači da je uvoz činio gotovo 30 posto našeg tržišta. Lani je iznosio 19 posto BDP-a, odnosno 32 trilijuna rubalja. Prije 2030. trebamo dosegnuti razinu uvoza ne veću od 17 posto BDP-a.

To znači da sami moramo proizvesti mnogo više potrošačke i druge robe, uključujući lijekove, opremu, alatne strojeve i vozila. Ne možemo sve proizvesti, a i ne trebamo, ali Vlada zna na čemu treba raditi.

Istaknuo bih da bi u idućih šest godina bruto dodana vrijednost u prerađivačkoj industriji trebala porasti za najmanje 40 posto u odnosu na 2022. godinu. Taj ubrzani industrijski razvoj podrazumijeva otvaranje tisuća novih poduzeća i modernih visokoplaćenih radnih mjesta.

Već smo pripremili svojevrstan industrijski “jelovnik”. Tvrtke koje provode industrijske projekte moći će odabrati odgovarajuće mjere potpore, ugovore o zaštiti i poticanju ulaganja, posebne ugovore o ulaganju, klastersku investicijsku platformu i sl. Osmislili smo i već implementiramo veliki broj takvih instrumenata. I dalje ćemo razvijati te mehanizme.

U sljedećih šest godina dodatno ćemo izdvojiti 120 milijardi rubalja za subvencioniranje korporativnih projekata istraživanja i razvoja i jačanje sustava industrijskih hipoteka. Također ćemo ovim programom dodatno izgraditi i obnoviti više od 10 milijuna četvornih metara industrijskih površina.

Usporedbe radi, uz ritam koji smo već postigli, dodao bih i ovo.

Dakle, napravimo neke usporedbe. Danas u Rusiji svake godine gradimo oko četiri milijuna četvornih metara industrijske površine. To je značajan pokazatelj modernizacije naših industrijskih kapaciteta ovakvih, a dodatno ćemo izgraditi 10 milijuna četvornih metara, kao što sam rekao.

Zatim ćemo uložiti 300 milijardi rubalja u Fond za industrijski razvoj. Gotovo ćemo udvostručiti njegov kapital i usmjeriti pažnju na potporu visokotehnološkim projektima. Najmanje 200 milijardi rubalja bit će dodatno dodijeljeno u okviru platforme klasterskih inovacija za subvencioniranje kamata za projekte koji proizvode prioritetne industrijske proizvode.

Predlažem povećanje osnovice za obračun amortizacije radi poticanja modernizacije industrijskih objekata u proizvodnom sektoru. To će iznositi 200 posto potrošnje na opremu ruske proizvodnje i istraživanje i razvoj. Možda zvuči dosadno, ali objasnit ću što to znači. Ako tvrtka kupi tokarilice ruske proizvodnje za 10 milijardi rubalja, može smanjiti svoju poreznu osnovicu za 20 milijuna rubalja. To predstavlja znatnu pomoć.

Nastavit ćemo razvijati industrijsko tehnološke parkove usmjerene na mala i srednja poduzeća u prioritetnim tehnološkim sferama. Važno je iskoristiti prednosti klasterskog pristupa, kada tvrtke rastu zajedno sa svojim podizvođačima i dobavljačima, a njihova će suradnja imati blagotvoran učinak na sve strane. Htio bih istaknuti Vladu da do 2030. moramo stvoriti najmanje 100 takvih platformi. One će djelovati kao točke rasta na cijelom nacionalnom teritoriju i poticati ulaganja.

Postavili smo cilj da do 2030. godine dodamo 70 posto ulaganja u ključne sektore. Inače, tu imamo dobru dinamiku; jako dobro, rekao bih zapravo. Dobro.

U 2021. kumulativni rast ulaganja iznosio je 8,6 posto, prema cilju od 4,5 posto. U 2022. iznosio je 15,9 posto, s ciljem od 9,5 posto. U prvih devet mjeseci 2023. rast je iznosio 26,6 posto, dok je plan za godinu bio 15,1 posto. Moramo nastaviti ići ispred plana.

Naš bankarski sustav i burza moraju u potpunosti osigurati priljev kapitala u gospodarstvo, u realni sektor, pa tako i kroz projektno i dioničko financiranje. U iduće dvije godine kroz dioničke fondove podržat će se industrijski projekti vrijedni više od 200 milijardi rubalja. U biti, to znači da će Razvojna korporacija VEB.RF i nekoliko komercijalnih banaka ući u dionički kapital visokotehnoloških tvrtki i pomoći im tijekom najaktivnije faze rasta.

Već sam izdao upute za uvođenje posebnog IPO režima za tvrtke u prioritetnim visokotehnološkim industrijama. Želio bih istaknuti svoje kolege u Ministarstvu financija i Središnjoj banci da moramo ubrzati pokretanje ovog mehanizma, uključujući kompenzaciju troškova tvrtke povezanih s plutajućim vrijednosnim papirima. To je potrebno učiniti bez odlaganja.

Opet, rusko tržište dionica mora igrati veću ulogu kao izvor ulaganja. Kapitalizacija bi se do 2030. trebala udvostručiti, sa sadašnje razine na 66 posto BDP-a. U isto vrijeme, važno je da pojedinci imaju priliku doprinijeti razvoju nacije, a istovremeno imati koristi od ulaganja svoje ušteđevine u projekte niskog rizika.

Odluka je već donesena: dobrovoljno ulaganje u nedržavne mirovinske fondove do 2,8 milijuna rubalja bit će osigurano od strane države, što znači da je povrat zajamčen.

Osim toga, dugoročni pojedinačni investicijski računi bit će osigurani do 1,4 milijuna rubalja. Proširit ćemo jedinstveni porezni odbitak na pojedinačna ulaganja u dugoročne financijske instrumente do 400.000 rubalja godišnje.

Istodobno, smatram svrhovitim pokrenuti novi alat poznat kao štedni certifikat. Kupnjom ovog proizvoda građani će svoju štednju oročiti u bankama na više od tri godine. Potvrda će biti neopoziva; stoga će banke svojim klijentima ponuditi atraktivnije kamatne stope. Osim toga, imatelji štednih potvrda će imati osiguranje novca od države do 2,8 milijuna rubalja, što je dvostruko više od redovnog osiguranja depozita u bankama.

Istaknuo bih da sve mjere državne potpore investicijama, te stvaranju i modernizaciji industrijskih kapaciteta trebaju dovesti do povećanja plaća i boljih uvjeta rada, te socijalnih paketa za zaposlene.

Naravno, kao pitanje načela, ruske tvrtke moraju poslovati unutar naše nacionalne jurisdikcije i suzdržati se od premještanja svojih sredstava u inozemstvo gdje, kako se pokazalo, možete izgubiti sve. Dakle, sada moji kolege iz poslovne zajednice i ja moramo održavati oluje ideja kako bismo smislili načine kako im pomoći da vrate svoj novac. Nemojte prenijeti svoj novac tamo na prvom mjestu. Na ovaj način nećemo morati smišljati kako ga oporaviti.

Ruske tvrtke moraju ulagati svoje resurse u Rusiju, njezine regije, u razvoj tvrtki i obuku osoblja. Naša snažna i suverena država nudi im zaštitu bez premca za njihovu imovinu i kapital.

Ogromna većina poslovnih čelnika daje prioritet nacionalnim interesima i domoljubi su. Stoga poduzeća koja rade ovdje u Rusiji moraju imati koristi od zajamčene nepovredivosti svoje imovine, imovine i novih ulaganja. Naravno, domaća ulaganja i zaštita ulaganja idu ruku pod ruku s obranom prava vlasnika poduzeća, a naš je posao da to učinimo stvarnošću. To će služiti našim nacionalnim interesima i društvu u cjelini, kao i milijunima ljudi koji rade za privatne tvrtke, bilo da se radi o velikim korporacijama ili malim i srednjim poduzećima.

Ovo sam cijelo vrijeme govorio, ali dopustite mi da ponovim: nitko, niti jedan državni dužnosnik ili službenik za provođenje zakona, nema pravo uznemiravati ljude, kršiti zakon ili ga koristiti za osobne, sebične ciljeve. Moramo biti tu za ljude, za naše vlasnike poduzeća – upravo o njima govorim. Oni su ti koji otvaraju radna mjesta, daju ljudima posao i isplaćuju im plaće. Biti tu za druge i pomagati im je ono što je misija vlade.

Kolege,

Mala i srednja poduzeća igraju sve važniju ulogu u pokretanju gospodarskog rasta. Danas čine više od 21 posto proizvodnog, turističkog i IT sektora. Stotine ruskih marki pokazalo je izvanredne rezultate. Prošle godine u Rusiji je registrirano 1,2 milijuna novih malih i srednjih poduzeća.

Dopustite mi da vam skrenem pozornost na činjenicu da je ovo petogodišnji maksimum. Ljudi žele pokrenuti vlastiti posao i vjeruju u sebe, svoju zemlju i svoj uspjeh. Naglasio bih da se broj mladih poduzetnika do 25 godina u 2023. godini povećao za 20 posto, sada ih je preko 240.000.

Moramo podržati ove kreativne pothvate usmjerene na rezultate kako bismo osigurali da prosječna primanja radnika malih i srednjih poduzeća nadmaše rast BDP-a u sljedećih šest godina. To znači da te tvrtke moraju poboljšati svoju učinkovitost i napraviti kvalitativni iskorak u svom poslovanju.

Već sam rekao da moramo eliminirati situacije u kojima širenje poslovanja postaje gubitnički prijedlog za tvrtke jer se moraju prebaciti s pojednostavljenog poreznog okvira s njegovim povoljnim stopama na opći porezni režim. Kada se to dogodi, to znači da država zapravo promiče korporativnu fragmentaciju ili prisiljava poduzeća da koriste druga sredstva za optimizaciju svojih poreznih obveza.

Tražim od Vlade da radi sa saborskim zastupnicima na uvjetima amnestije za mala i srednja poduzeća koja nisu imala drugu opciju nego osloniti se na sheme porezne optimizacije dok su širila svoje poslovanje.

Važno je da bi se te tvrtke trebale kloniti prakse umjetnog, u biti lažnog, dijeljenja poslovanja i prihvatiti civilizirano i transparentno poslovanje. Da ponovim, neće biti ni kazni, ni penala, ni sankcija, ni ponovnog obračunavanja poreza za ranija razdoblja. O tome se radi kod amnestije.

Uz to, zadužujem Vladu da od sljedeće godine uvede mehanizam postupnog, a ne naglog, povećanja poreznog opterećenja za trgovačka društva koja prelaze s pojednostavljenog na opći postupak oporezivanja.

Zatim smo odlučili uvesti privremeni moratorij na inspekcije. Ova mjera se u potpunosti opravdala. Tvrtke koje jamče kvalitetu svojih proizvoda i usluga te se odgovorno ponašaju prema svojim potrošačima mogu i trebaju uživati naše povjerenje.

Dakle, od 1. siječnja 2025. vjerujem da možemo poništiti privremene moratorije na poslovne inspekcije i umjesto toga, nadovezujući se na svoje iskustvo, u potpunosti prijeći na pristup temeljen na riziku i ugraditi ga u zakon. Ako nema rizika, trebamo se koristiti preventivnim mjerama i time smanjiti broj pregleda na minimum.

Ima toga još. Predlažem odobravanje posebnih kreditnih godišnjih odmora do šest mjeseci svakih pet godina malim i srednjim poduzećima, bez utjecaja na njihovu kreditnu povijest.

Opet, moramo stvoriti odgovarajuće uvjete za dinamičan rast malih i srednjih poduzeća, te povećati kvalitetu tog rasta kroz visokotehnološke oblike proizvodnje. Općenito, porezni režim za mala i srednja proizvodna poduzeća trebao bi se ublažiti.
Pozivam Vladu da u tom smislu da konkretne prijedloge. Razgovarali smo o tome mnogo puta. Molim te učini to. Prijedlozi su, zapravo, artikulirani.

Istaknuo bih rad malog i srednjeg poduzetništva u ruralnim područjima, u sektoru poljoprivrede. Sada smo potpuno samodostatni u pogledu hrane, a Rusija je lider na svjetskom tržištu pšenice. Među 20 smo najvećih izvoznika hrane. Zahvaljujem poljoprivrednicima, poljoprivrednicima i općenito stručnjacima koji se bave poljoprivredom na njihovom impresivnom učinku.

Do 2030. proizvodnja ruskog agroindustrijskog kompleksa trebala bi porasti najmanje za četvrtinu u odnosu na 2021., a izvoz bi trebao porasti za 50 posto. Svakako ćemo nastaviti podržavati sektor i program integriranog ruralnog razvoja, uključujući obnovu i modernizaciju poštanskih ureda.

Koristit ćemo posebno rješenje za razvoj obalnih područja. Podsjetit ću vas da imamo pravilo “kvota za kobilicu”. Mora se strogo pridržavati. Kao što neki od vas ovdje znaju, riječ je o tvrtkama koje dobivaju kvote za proizvodnju plodova mora uz obvezu kupnje novih ribarskih brodova ruske proizvodnje i obnove flote.

Istovremeno, ove je godine savezni proračun primio značajnu količinu novca – oko 200 milijardi rubalja – od prodaje kvota za plodove mora. Gospodin Siluanov je ovdje i postigli smo dogovor. Predlažem da se dio tih sredstava namijeni za društveni razvoj općina koje su temelj našeg ribarstva.

Kolege,

U današnjim uvjetima povećanje učinkovitosti u svim sferama produktivnosti rada izravno je povezano s digitalizacijom i korištenjem AI tehnologije, kao što sam rekao. Takva rješenja omogućuju nam stvaranje digitalnih platformi za racionalizaciju interakcije između ljudi, poduzeća i države na najbolji mogući način.

Dakle, moramo stvoriti platformu koja će pomoći ljudima da koriste mogućnosti našeg zdravstvenog sustava kako bi održali svoje zdravlje pod kontrolom i ostali zdravi tijekom svog života. Primjerice, pomoću podataka iz svojih digitalnih identiteta moći će daljinski zatražiti i dobiti savjete od specijalista u federalnim medicinskim centrima, a liječnici opće prakse moći će stvoriti cjelovitu sliku o zdravstvenom stanju pacijenta, predvidjeti moguće bolesti, spriječiti komplikacije, te izabrati individualni, a time i učinkovitiji tretman.

Sve što govorim nije slika daleke budućnosti. Te se prakse danas uvode u naše vodeće medicinske centre. Cilj je primijeniti ih u cijeloj zemlji i učiniti dostupnima svima.

Vjerujem da do 2030. moramo formulirati digitalne platforme u svakom većem gospodarskom sektoru i u društvenoj sferi. Ove i druge sveobuhvatne zadaće rješavat će se u okviru novog nacionalnog projekta Ekonomija podataka. Za njegovu provedbu u sljedećih šest godina izdvojit ćemo najmanje 700 milijardi rubalja.

Takve tehnologije i integracijske platforme nude velike mogućnosti za ekonomsko planiranje i razvoj pojedinih sektora, regija i gradova, kao i za učinkovito upravljanje našim programima i nacionalnim projektima. Najvažnije je da možemo i dalje usmjeravati napore svih razina vlasti na interese svakog pojedinca i svake obitelji, te proaktivno pružati državne i općinske usluge našim građanima i poduzećima u pogodnom obliku i što je brže moguće. .

Rusija je zapravo već jedan od svjetskih lidera u digitalnim državnim uslugama. Mnoge zemlje, uključujući i europske, tek trebaju doseći našu razinu. Ali nemamo namjeru usporiti.

Umjetna inteligencija važan je element digitalnih platformi. I ovdje Rusija mora biti samodostatna i konkurentna. Već je potpisan izvršni nalog kojim se odobrava ažurirana verzija Nacionalne strategije za razvoj umjetne inteligencije. Dokument postavlja nove ciljeve, uključujući potrebu za osiguranjem tehnološkog suvereniteta u takvim revolucionarnim područjima kao što su generativna umjetna inteligencija i veliki jezični modeli. Praktična primjena takvih sustava obećava pravi proboj u gospodarstvu i društvenoj sferi, što će i biti. Za to moramo povećati naše računalne resurse. Do 2030. ukupni kapacitet domaćih superračunala trebao bi biti barem 10 puta veći. To je sasvim realan cilj.

Moramo nadograditi cjelokupnu infrastrukturu podatkovne ekonomije. Zamolio bih Vladu da predloži konkretne mjere za potporu tvrtkama i start-upovima koji proizvode opremu za pohranu i obradu podataka te razvijaju softver. Ulaganja u domaću informatičku tehnologiju trebala bi rasti barem dvostruko brže od ukupnog gospodarskog rasta.
Potrebno je stvoriti uvjete koji će omogućiti Rusima da iskoriste prednosti digitalne tehnologije ne samo u velegradovima, već iu manjim gradovima, ruralnim zajednicama i udaljenim područjima, duž federalnih i regionalnih prometnica, kao i lokalnih cesta. Mislim na potrebu da se omogući pristup brzom internetu gotovo posvuda u Rusiji u sljedećem desetljeću. Za rješavanje ovog zadatka morat ćemo znatno proširiti našu satelitsku konstelaciju, za što ćemo izdvojiti 116 milijardi rubalja.

Kolege,

Ovdje bih se zadržao na regionalnom razvoju. Koji su moji prijedlozi po ovom pitanju? Naš prioritet je smanjiti dužnički teret ruskih regija. Smatram da moramo otpisati dvije trećine duga regija po takozvanim proračunskim zajmovima. Prema našim projekcijama, to će im omogućiti uštedu oko 200 milijardi rubalja godišnje između 2025. i 2028. godine.

Dopustite mi da vam skrenem pozornost da se te uštede moraju koristiti namjenski – regije bi ih trebale usmjeriti u potpore za investicije i infrastrukturne projekte. Kolege, želio bih vam skrenuti pozornost na ovu točku.

Dalje, 2021. godine pokrenuli smo program vrijedan 500 milijardi rubalja za izdavanje proračunskih zajmova za infrastrukturu i proširili ga na bilijun rubalja. Kao što se sjećate, regije imaju koristi od kamate od 3 posto na te zajmove s rokom dospijeća do 15 godina. Kakav izvrstan razvojni alat. Ta sredstva idu u razvojne projekte, a regije su cijenile ovaj mehanizam zbog njegove učinkovitosti. Neće biti otpisa tih kredita, ali će ove godine regije krenuti s otplatom. Predlažem ponovno ulaganje novca koji vraćaju u savezni proračun u regijama izdavanjem novih proračunskih zajmova za infrastrukturu. Sveukupno, proširit ćemo naš portfelj zajmova za infrastrukturu za ruske regije počevši od 2025. za najmanje 250 milijardi rubalja godišnje.

Također smatram da regije moraju imati više utjecaja kada je riječ o upravljanju sredstvima koja im stoje na raspolaganju za realizaciju nacionalnih projekata.

Dopustite mi da vam dam primjer: regija modernizira polikliniku i dobro je renovira. Da nije potrošila sva sredstva predviđena za to, ostatak ne bi morala vraćati u federalni proračun. Umjesto toga, može ih koristiti za kupnju opreme za obnovljenu kliniku ili za druge potrebe.

Naravno, podržat ćemo regije kako bismo im omogućili da oslobode svoj potencijal pokretanjem projekata u realnom gospodarstvu i razvoju infrastrukture kao pokretača razvoja ovih teritorija.

Danas deset regija u Federaciji s niskim fiskalnim kapacitetom provodi programe socioekonomskog razvoja po mjeri. Tražim od Vlade da obnovi te programe za još jedno šestogodišnje razdoblje.

Do 2030. sve naše regije moraju postići gospodarsku samodostatnost. Ponavljam, ovdje je riječ o pravdi i pružanju jednakih mogućnosti ljudima, kao i jamčenju visokog životnog standarda u cijeloj zemlji.

Kolege,

Kao što vidite, veliki planovi zahtijevaju veliku potrošnju. Ulagat će se velika društvena, demografska i gospodarska ulaganja, kao i ulaganja u znanost, tehnologiju i infrastrukturu.

U tom smislu želim govoriti o sustavu oporezivanja. Podrazumijeva se da mora osigurati protok sredstava za postizanje nacionalnih ciljeva i provedbu regionalnih programa. Osmišljen je tako da smanji nejednakost ne samo u društvu, već i u socioekonomskom razvoju konstitutivnih entiteta Federacije, te da uzme u obzir dohotke pojedinaca i prihode poduzeća.

Predlažem razvijanje pristupa modernizaciji fiskalnog sustava i pravednijoj raspodjeli poreznog opterećenja prema onima s višim osobnim dohocima i prihodima poduzeća.

Suprotno tome, moramo smanjiti porezno opterećenje obitelji, uključujući i odbitke, koje sam ranije danas spomenuo. Moramo potaknuti poduzeća koja ulažu u rast te u infrastrukturu i društvene projekte. Također je važno zatvoriti rupe u zakonu koje neke tvrtke koriste kako bi izbjegle poreze ili prijavile svoje oporezive prihode premalo. Potičem Državnu dumu i Vladu da uskoro dostave konkretne prijedloge za rješavanje ovih pitanja. U budućnosti, uzimajući u obzir usvojene izmjene, predlažem zaključavanje ključnih poreznih parametara do 2030. kako bi se osiguralo stabilno i predvidljivo okruženje za provedbu bilo kakvih, uključujući dugoročne investicijske projekte. To je ono što poslovna zajednica traži u našim izravnim kontaktima.

Kolege,

Odluke o financijskim potporama regijama i gospodarskom rastu trebale bi biti osmišljene tako da poboljšaju kvalitetu života u svim konstitutivnim entitetima Federacije. Već smo do 2030. godine obnovili posebne programe za razvoj regija kao što su Sjeverni Kavkaz i Kalinjingradska oblast, Donbas i Novorusija, Krim i Sevastopolj, Arktik i Daleki istok. Glavni razvojni planovi izrađeni su za 22 dalekoistočna grada i metropolitanska područja, a isti je rad u tijeku za arktičke zajednice.

Sada moramo poduzeti sljedeći korak. Predlažem izradu novog popisa s više od 200 gradova i mjesta, s glavnim planom koji treba izraditi i provesti za svaki od njih. Sveukupno, razvojni program trebao bi obuhvatiti oko 2000 zajednica, uključujući sela i male gradove. Svaka politika potpore regijama koju sam danas spomenuo, uključujući zajmove za infrastrukturu, trebala bi se primjenjivati u ovim slučajevima.

Sada bih se obratio šefovima regija. Ovi resursi bi se trebali koristiti, između ostalog, za proširenje sposobnosti općina. Sjećam se susreta s čelnicima nekih općina na njihovom forumu ovdje u Moskvi. Lokalna razina vlasti ima posebnu ulogu i odgovornost. To uključuje agencije i tijela u koja Rusi odlaze sa svojim svakodnevnim potrebama. Želio bih zahvaliti našim gradonačelnicima, načelnicima okruga i lokalnim zastupnicima na njihovom radu, na pažnji prema potrebama ljudi. A posebno bih odao priznanje djelatnicima općina koji rade u neposrednoj blizini ratnog područja i dijele sve nedaće s lokalnim stanovništvom.

Lokalni stanovnici bi zapravo trebali biti sukreatori svojih lokalnih urbanističkih planova razvoja. Općine trebaju pojačati korištenje mehanizama u kojima građani mogu glasati za projekte, objekte ili probleme koji zahtijevaju prioritetno financiranje. Predlažem povećanje federalnog i regionalnog sufinanciranja ovakvih ljudskih projekata.

Također ćemo do 2030. produžiti nacionalni natječaj za najbolje projekte za stvaranje ugodnog urbanog okruženja u malim gradovima i povijesnim zajednicama.

Ukupno ćemo poboljšati više od 30.000 javnih prostora u Rusiji u sljedećih šest godina. Zamolio bih Vladu da pruži dodatnu potporu regijama koje uređuju lokalne nasipe, parkove, vrtove i povijesne gradske jezgre. Dodijelit ćemo 360 milijardi rubalja za velike projekte uređenja i poboljšanja poput ovog.

Stare građevine, imanja i crkve vidljivo su utjelovljenje našeg nacionalnog identiteta, neraskidiva veza među generacijama. Zamolio bih Vladu, Sabor i nadležna povjerenstva Državnog vijeća da uključe javnost i preispitaju regulatorni okvir zaštite i korištenja kulturnih dobara. Potrebno je eliminirati sve očito suvišne ili proturječne zahtjeve. U nekim slučajevima, dio kulturne baštine može se raspadati pred našim očima, ali formalno, takvi nesavršeni propisi onemogućuju poduzimanje brzih mjera za njegovo spašavanje.

Predlažem razvoj dugoročnog programa za očuvanje ruske kulturne baštine, i nadam se da će pokriti razdoblje od 20 godina i uključiti mjere podrške za ljude, tvrtke i javne udruge koji su spremni uložiti svoj rad, vrijeme i novac u obnovu znamenitosti.

Ove ćemo godine testirati ove mehanizme u sklopu pilot projekta koji provodi DOM.RF Development Institution koji pokriva pet regija: Trans-Baikal Territory, Novgorod, Razan, Smolensk i Tver regije. Naš je cilj do 2030. popraviti najmanje tisuću lokaliteta kulturne baštine diljem zemlje, dajući im novi život kako bi mogli služiti ljudima i krasiti naše gradove i sela.

Pobrinut ćemo se za nastavak velikih projekata vezanih uz kulturu tako što ćemo ih nastaviti financirati. Provest ćemo nadogradnju infrastrukture za muzeje, kazališta, knjižnice, klubove, umjetničke škole i kina. Kreativni kinematografski, online i projekti društvenih medija u obrazovanju, izgradnji svijesti, povijesti i drugim područjima dobit će više od 100 milijardi rubalja u sljedećih šest godina.

Predlažem proširenje programa Pushkin Card, koji učenicima i mladima omogućuje besplatan pristup filmskim projekcijama, muzejima, kazalištima i izložbama, dok kulturnim institucijama nudi poticaj da prošire svoje poslovanje i pokrenu nove projekte, uključujući obraćanje privatnim sektor. Molim Vladu da izradi dodatne prijedloge u tom smislu.

Osim toga, pokrenut ćemo 2025. godine program Seoski kulturni djelatnik po uzoru na programe Seoski učitelj i Seoski liječnik. Ljudi stalno pokreću ovo pitanje tijekom naših sastanaka. Specijalist koji se preseli u ruralno područje ili mali grad imat će pravo na jednokratnu potporu od milijun rubalja ili dvostruko više, tj. 2 milijuna rubalja, kada se preseli na Daleki istok Rusije, Donbas ili Novorusiju.

Postoji još jedna dodatna odluka na kojoj moramo poraditi i usvojiti je. Tražim od Vlade da ponudi posebne uvjete kreditiranja obiteljskih hipoteka u manjim mjestima, kao i u krajevima koji ne grade mnogo stambenih blokova ili ih uopće nema. Moramo to učiniti što je prije moguće i definirati glavne uvjete za te kredite, uključujući predujam i kamate. Molim vas da ovo zadržite na svom radaru; Veselim se vašim prijedlozima.

Dalje, obnovit ćemo ciljane programe hipotekarnih zajmova s kamatom od 2 posto za Daleki istok Rusije, Arktik, Donbas i Novorusiju. Pravo na ove subvencionirane kredite imat će i sudionici specijalnih vojnih operacija i branitelji.

Osigurat ćemo zasebnu potporu za područja integriranog razvoja, izgradnju stambenih naselja prepunih infrastrukture u regijama s neadekvatnim stupnjem socioekonomskog razvoja, gdje mnogi od naših uobičajenih prijedloga ne funkcioniraju. Za te ćemo teritorije izdvojiti dodatnih 120 milijardi rubalja.

U tom smislu, suočeni smo s još jednim izazovom na razini cijelog sustava. Uz saveznu podršku, mnoge su regije znatno ubrzale tempo preseljenja stanovnika iz trošnih stambenih blokova. Ukupno 1,73 milijuna ljudi uselilo je u nove stanove u proteklih 16 godina, a važno je ne izgubiti taj zamah u sljedećih šest godina. Pozivam Vladu da izradi i pokrene novi program preseljenja stanovnika iz dotrajalih i konstrukcijski nesigurnih zgrada.

Što se tiče stambeno-komunalnih usluga, ubrzat ćemo ritam ažuriranja komunalne infrastrukture. Ukupno 4,5 trilijuna rubalja, uključujući privatna sredstva, bit će izdvojeno u te svrhe do 2030. godine.

Nastavit ćemo s provedbom Projekta čiste vode. Čista voda glavni je prioritet za mnoga naša urbana i ruralna područja. Prije svega govorimo o pouzdanoj opskrbi kvalitetnom pitkom vodom.

Distribucija plina je posebna tema. Naši planovi uključuju opskrbu ovim ekološki prihvatljivim gorivom za gradove i okruge u Jakutiji i Burjatiji, kao i za Habarovsk, Primorye i Trans-Baikal teritorije, regije Murmansk i Amur, Židovsku autonomnu oblast, Kareliju i veliki ruski grad Krasnoyarsk . Također ćemo opskrbljivati LNG-om područje Kamčatke i neke druge regije.

Naravno, to će omogućiti proširenje socijalnog programa opskrbe plinom kojim je već besplatno izgrađena plinska distribucijska infrastruktura na posjede od 1,1 milijun zemljišnih čestica. Zahtjevi se primaju i dalje, a mi pomažemo ovlaštenim skupinama građana, uključujući i obitelji onih koji su bili u specijalnoj vojnoj operaciji, da uvedu plinovod na svoje parcele.

Odvojeno, postoje hortikulturna nekomercijalna partnerstva unutar granica mnogih zajednica opremljenih plinskim mrežama. Godinama, ponekad iz generacije u generaciju, ljudi se brinu o svojim zemljištima, a sada grade kuće pogodne za cjelogodišnji život, ali se ne mogu priključiti na mrežu jer ta partnerstva nisu uključena u Social Gas. Program razvoja infrastrukture.

Ovaj problem pogađa milijune kućanstava i mora se riješiti u interesu naših građana, što znači da program razvoja socijalne plinske infrastrukture treba proširiti na njih, a mrežu treba proširiti do granica partnerstava.

Stanovnici udaljenih sjevernih i dalekoistočnih teritorija, gdje plinska mreža uskoro neće biti dostupna, također će biti podržani. Danas svoje domove griju ugljenom ili drvima. Sada će uz državne potpore moći kupiti modernu i domaću, ekološki prihvatljivu opremu. Najprije treba podržati najpotrebitije obitelji. Za te ćemo svrhe izdvojiti dodatne 32 milijarde rubalja.

Razvijat ćemo javni prijevoz s obzirom na današnje ekološke standarde i snižavati njegovu prosječnu starost. Ruske će regije do 2030. godine dobiti dodatnih 40.000 autobusa, trolejbusa, tramvaja i električnih autobusa. Za ovaj program obnove javnog prijevoza izdvojit ćemo dodatnih 150 milijardi rubalja iz federalnog proračuna.

Zamijenit ćemo i vozni park školskih autobusa s minimalno 3000 vozila godišnje, što je posebno važno za mala mjesta i ruralna područja. O tome govore i građani i čelnici općina i regija. Ovaj program je doista vrlo važan. Stoga ćemo izdvojiti dodatnih 66 milijardi rubalja za kupnju školskih autobusa. I, naravno, moraju biti u potpunosti proizvedeni u Rusiji ili s visokim stupnjem lokalizacije.

Kao što znate, uspjeli smo smanjiti štetne emisije u atmosferu u 12 industrijskih središta Rusije u sklopu projekta Čisti zrak, a prošle godine u njega se uključilo još 29 gradova. Količina štetnih emisija u atmosferu u cijeloj zemlji mora se prepoloviti. Ići ćemo prema tom cilju korak po korak. Uspostavit će se sveobuhvatan sustav praćenja kvalitete okoliša za procjenu rezultata.

U posljednjih pet godina očišćene su tisuće kilometara rijeka i obala, a prljavo otjecanje u Volgu gotovo je prepolovljeno. Sada predlažem postavljanje cilja prepolovljenja onečišćenja glavnih vodenih tijela Rusije.
Tijekom posljednjih pet godina očišćeno je 128 velikih odlagališta otpada u gradovima i 80 mjesta akumulirane ekološke štete koja je doslovno trovala živote ljudi u 53 regije Rusije. Područja odlagališta Krasni Bor, Bajkalske tvornice celuloze i papira i Usolje-Sibirskoje dovedena su u sigurno stanje.

S tim u vezi, kolege, želim naglasiti da su do sada na ovim lokacijama provedene samo najhitnije mjere, ali to nije kraj. Ni u kojem slučaju ne smiju ostati u stanju u kakvom su sada. Taj posao moramo dovršiti i tu napraviti svu potrebnu infrastrukturu.

Sve u svemu, nastavit ćemo s čišćenjem najopasnijih lokacija od akumulirane ekološke štete. U sljedećih šest godina najmanje 50 od ovih mjesta mora biti očišćeno.

Potrebno je stvoriti poticaje za poduzeća, uvesti zelene tehnologije, te prijeći na kružno gospodarstvo. Štoviše, zapravo smo od nule stvorili naprednu industriju gospodarenja otpadom: izgrađeno je 250 poduzeća za obradu i odlaganje otpada. Cilj je do 2030. razvrstati sav kruti otpad i sve što je potrebno razvrstati i barem četvrtinu toga ponovno upotrijebiti. Za te ćemo projekte izdvojiti dodatna sredstva, a zajedno s gospodarstvenicima izgradit ćemo oko 400 novih objekata za gospodarenje otpadom i osam eko-industrijskih parkova.