Hercegovačka banka d.d. Mostar bila je komercijalna banka u BiH čije je nasilno zatvaranje u travnju 2001. godine izazvalo dalekosežne pravne, ekonomske, političke i društvene posljedice. Zatvaranje je izvršila međunarodna zajednica – pod nadzorom Ureda visokog predstavnika (OHR) i uz asistenciju NATO-ovih snaga (SFOR) i lokalne policije – uz obrazloženje borbe protiv korupcije i ilegalnih paralelnih struktura. S druge strane, predstavnici bosanskohercegovačkih Hrvata osuđivali su ovu akciju kao politički motiviranu represiju nad hrvatskom zajednicom, tvrdeći da je banka uništena bez dokaza o nezakonitim radnjama.
U nastavku slijedi objektivna analiza ovog slučaja kroz ključne aspekte – pravne, ekonomske, političke i društvene – uz kronološki pregled događaja i uloge svih relevantnih aktera (domaćih vlasti, međunarodnih institucija OHR/SFOR/EU, dioničara i pravnih zastupnika banke).
Kronologija: ključni događaji Hercegovačke banke (1997–2025)
| Datum | Događaj |
|---|---|
| 1997. | Osnovana Hercegovačka banka d.d. Mostar. Osnivači su bile privatne tvrtke (npr. Monitor M, Hercegovina osiguranje, itd.) i Hercegovačka franjevačka provincija (čuvari svetišta Međugorje). Banka ubrzo postaje glavna financijska institucija u većinski hrvatskim područjima BiH. |
| Stud. 2000. | Na općim izborima HDZ BiH (predstavnik većine bosanskohercegovačkih Hrvata) gubi dio vlasti na državnoj i federalnoj razini. Formirana je multietnička Alijansa za promjene bez HDZ-a, što izaziva nezadovoljstvo u hrvatskom biračkom tijelu. |
| Ožu. 2001. | U znak prosvjeda, Hrvatski narodni sabor BiH (političko tijelo HDZ-a i oporbenih stranaka) proglašava Hrvatsku samoupravu – jednostrani oblik autonomije za Hrvate u BiH. Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch to proglašava kršenjem Daytona i smjenjuje više hrvatskih dužnosnika, uključujući člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića. |
| 6. 4. 2001. | SFOR i OHR upadaju u Hercegovačku banku: U ranim jutarnjim satima, po nalogu Visokog predstavnika, međunarodni revizori uz pratnju naoružane SFOR postrojbe i Federalne policije ulaze u sjedište banke u zapadnom Mostaru te u njezinih 6 podružnica (Široki Brijeg, Grude, Orašje, Tomislavgrad, Posušje, Međugorje). OHR rješenjem uvodi prinudnu upravu nad bankom i imenuje privremenu upraviteljicu, bankarsku stručnjakinju Toby Robinson. Upad je obrazložen “ozbiljnom zabrinutošću zbog korupcije” i sumnjama da banka služi kao financijska baza ilegalne Hrvatske samouprave. |
| 6. 4. 2001. | Otpor građana i incidenti: Akcija izaziva masovne prosvjede lokalnih Hrvata. Ispred banke se okuplja ogorčena masa koja kamenjem gađa međunarodne službenike; izbija metež u kojem ima ozlijeđenih na obje strane. U Mostaru su fizički napadnuti neki uposlenici OHR-a, a u Širokom Brijegu je skupina demonstranata upala i demolirala ured OSCE-a. Zabilježena je i pucnjava iz vatrenog oružja oko banke tijekom sukoba. HDZ BiH istog dana osuđuje akciju nazivajući je “oružanom pljačkom” privatne banke i zahtijeva objašnjenje od međunarodnih vlasti. |
| 18. 4. 2001. | Drugi upad – uklanjanje sredstava: Nakon inicijalnog neuspjeha da mirno preuzmu sve poslovnice, SFOR dva tjedna kasnije izvodi drugu operaciju. Oklopna vozila probijaju ogradu mostarske centrale i trupe eksplozivom otvaraju sef banke, odnoseći gotovinu i dokumentaciju. Slične nasilne metode primijenjene su i u podružnicama (npr. u Međugorju su vojnici raznijeli sef i sukobili se s građanima, među kojima je bilo i hodočasnika). U tim incidentima ranjena su ukupno četiri lica (2 demonstranta i 2 policajca). |
| Svib. 2001. | Pravni otpor dioničara: Nezadovoljni dioničari banke 8. svibnja podnose tužbu protiv OHR-a pred sudom u Mostaru, osporavajući legalnost preuzimanja privatne banke (pozivajući se na činjenicu da je riječ o d.d. u većinskom privatnom vlasništvu). Međutim, međunarodne institucije (OHR i SFOR) pozivaju se na imunitet po Daytonu, te domaći sudovi praktično ne mogu procesuirati OHR/SFOR. |
| Sred. 2001. | Nastavak istrage i uprave: Privremena upraviteljica Toby Robinson preuzima punu kontrolu nad bankom, uz tim revizora. Redovito poziva dioničare na suradnju, no pojavljuju se napetosti – dio dioničara odbija priznati novu upravu. U lipnju 2001. OHR produžava mandat prinudne uprave. |
| 2002. | Financijska istraga i izvješće: Nakon 18 mjeseci detaljne istrage, Toby Robinson 16. prosinca 2002. objavljuje izvješće od 90 stranica sa zaključcima o poslovanju banke. Ključni nalazi: (1) banka je na dan preuzimanja bila insolventna i pred kolapsom; (2) osnivači i vodeći dioničari banke koristili su je za vlastitu korist i za posebne interesne grupe, preusmjeravajući javna sredstva putem povezanih privatnih tvrtki; (3) najmanje 216 milijuna KM namijenjenih isplati plaća vojnicima HVO-a, mirovina i invalidnina nestalo je s računa (nije došlo krajnjim korisnicima); (4) uprava i dioničari teško su kršili bankarske zakone i propise (dokumentirani teški prekršaji 7 članaka Zakona o bankama FBiH); (5) dio dioničara je preko banke financirao pokušaj protudaytonskog preustroja BiH – konkretno, ilegalno financiranje projekta Hrvatske samouprave i promjene ustavnog poretka. Istovremeno je priznato da velika većina zaposlenika i štediša nije bila upoznata s ovim zloupotrebama i da je banka, unatoč malverzacijama na vrhu, imala uspješan mrežni biznis i igrala važnu ulogu u lokalnoj ekonomiji. Izvješće je dostavljeno Visokom predstavniku (tada Paddy Ashdown) na odluku o budućnosti banke, a proslijeđeno je i Federalnom tužiteljstvu BiH radi mogućih sudskih postupaka. |
| 2003–2004. | Kazneni postupci u BiH: Na temelju financijske istrage, Financijska policija FBiH i tužiteljstvo pokreću istrage protiv odgovornih. Podignuta je optužnica protiv 5 osoba za financijske zlouporabe povezane s bankom (Ante Jelavić – bivši član Predsjedništva BiH; Miroslav Prce – bivši ministar obrane FBiH; Miroslav Rupčić – direktor Hercegovina osiguranja; Ivan (Ivica) Karlović – direktor HB; fra Ivan Ševo – član NO banke i franjevac). Suđenje se odvijalo pred Posebnim odjelom za organizirani kriminal Suda BiH. Tijekom 2004., optuženi Prce priznaje krivnju za zloporabu položaja (davanje povlaštenih kredita i isplata nezakonitih beneficija) te biva osuđen na 5 godina zatvora. Direktor Rupčić također sklapa sporazum o krivnji i dobiva 5,5 godina zatvora. Suđenje Anti Jelaviću (kao prvooptuženom) završava u studenome 2005. nepravomoćnom presudom od 10 godina zatvora za organiziranje pobune i financijske malverzacije – no Jelavić presudu dočekuje kao bjegunac u Hrvatskoj (pobjegao uoči izricanja). Kasnije je ta presuda ukinuta i postupak formalno vraćen na početak, ali zbog nedostupnosti Jelavića i političke osjetljivosti, novi proces nikad nije dovršen. Optužbe protiv Ivana Karlovića i fra Ševe razdvojene su; postupci su na kraju obustavljeni ili su zastarjeli (fra Ševo nikad nije osuđen, a Karlović nije procesuiran nakon ukidanja prve presude). |
| 2006. | Likvidacija banke – prijenos na domaće vlasti: Visoki predstavnik 15. prosinca 2006. donosi odluku o okončanju međunarodne uprave nad Hercegovačkom bankom. Mandat Toby Robinson se prekida, a nadležnost nad daljnjom likvidacijom banke prenosi se na Agenciju za bankarstvo FBiH. OHR time preporučuje da se banci trajno oduzme dozvola i pokrene postupak likvidacije. Agencija imenuje domaće likvidatore (Stjepan Jovičić 2006., zatim Nikola Fabijanić 2007.). Banka prestaje obavljati komercijalne poslove i postoji samo radi namirenja vjerovnika. |
| 2007–2011. | Parnice dioničara i ustavne apelacije: Skupina od 13 dioničara (od ukupno 27) pokreće parnični postupak pred sudom u Mostaru za naknadu štete – traže povrat svojih uloženih 16 milijuna KM temeljnog kapitala (uloženog 1997.) i dodatnu naknadu za izgubljenu dobit/dividendu od 2001. nadalje. Također, obraćaju se i Ustavnom sudu BiH tvrdeći da je njihovo vlasničko pravo povrijeđeno nezakonitim oduzimanjem imovine (npr. jedan ustavni apel odnosi se na bankino veliko materijalno sredstvo – naftni terminal Dretelj – kako bi se spriječilo njegovo otuđenje u procesu likvidacije). Postupci se razvlače godinama; OHR i SFOR kao nominalni izvršitelji nisu tuživi zbog imuniteta, pa se odgovornost traži od države BiH, Federacije i Agencije za bankarstvo (zbog propusta nakon preuzimanja banke). |
| 2012. | Oduzimanje bankarske dozvole: Nakon 6 godina likvidacije bez okončanja, Agencija za bankarstvo FBiH 11. srpnja 2012. formalno oduzima Hercegovačkoj banci dozvolu za rad. Od tog trenutka banka službeno prestaje postojati kao financijska institucija; ostaje samo pravna osoba u likvidaciji koja isplaćuje vjerovnike iz raspoložive imovine. Do 2017. likvidatori su isplatili ukupno ~32,1 milijun KM razlučenim vjerovnicima (u nekoliko isplatnih rundi za različite rangove potraživanja). Međutim, veći dio potraživanja ostao je neisplaćen (do kraja 2017. ostalo je ~56 milijuna KM priznatih, a nepodmirenih potraživanja). |
| 2013. | Istraga u Hrvatskoj: Hrvatsko tužiteljstvo (USKOK) otvara istragu o tokovima novca iz proračuna RH ka Hercegovačkoj banci. Sumnja se u udruživanje radi pronevjere dijela ~650 milijuna kn (njemačkih maraka) koje je RH 1996–2000. slala kao pomoć HVO-u i Hrvatima u BiH. Prema nalazima OHR-ove istrage, najmanje jedna trećina tih sredstava (216 milijuna) nije završila u predviđene svrhe, već na privatnim računima povezanih osoba. Istraga u Zagrebu obuhvaća i generala Ljubu Ćesića Rojsa i druge aktere koji su u Hrvatskoj (neki osnivači banke sklonili su se u RH izvan dosega BiH pravosuđa). Ovaj proces još je u tijeku, bez javno objavljenih optužnica do 2025. |
| 2021. | 20. obljetnica – polemike: Dvadeset godina nakon gašenja banke, u medijima se pojavljuju analize s oprečnim tumačenjima. Hrvatski mediji u BiH opisuju slučaj kao “projekt slamanja Hrvata u BiH” i navode da banka nije počinila nezakonitosti, pozivajući se na revizorske nalaze iz 2001. S druge strane, predstavnici međunarodne zajednice ističu da je akcija bila nužna radi očuvanja vladavine prava i sprječavanja podjele zemlje. |
| 2024. | Otvaranje stečajnog postupka: Nakon 23 godine od zatvaranja, banka je i dalje u likvidaciji. Zbog očite nesolventnosti (krajem 2023. imovina ~38 mil. KM naspram obveza ~73,6 mil. KM, gubitak >35 mil. KM), Općinski sud u Mostaru 29. listopada 2024. pokreće stečajni postupak nad Hercegovačkom bankom. Stečajni upravitelj je imenovan radi konačne raspodjele preostale imovine vjerovnicima. Objavljeno je da je u trenutku gašenja banka imala oko 4.500 pravnih osoba klijenata i 90.000 štediša, čiji su depoziti uglavnom ostali blokirani nakon 2001. Procjenjuje se da će svi vjerovnici biti namireni tek djelomično (oko 52% potraživanja) zbog manjka imovine. |
| 2025. | Traženje pravde pred Strasbourgom: Skupština vjerovnika u stečaju zakazana je za veljaču 2025. U međuvremenu, dioničari preko odvjetnika Damira Raguža i dalje vode pravnu bitku. Najavljuju, ukoliko domaće pravosuđe ne osigura naknadu, podnošenje tužbe protiv BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu zbog kršenja prava na imovinu. Slučaj Hercegovačka banka time dobiva i međunarodnopravni epilog u borbi za odštetu. |
Napomena: Tijekom cijelog procesa, domaće vlasti Federacije BiH (u razdoblju nakon 2001. predvođene Alijansom) uglavnom su podržavale akcije OHR-a, dok su lokalne vlasti u većinski hrvatskim županijama i općinama (Zapadna Hercegovina, Herceg-Bosna) izražavale protivljenje i pružale otpor OHR-u.
Pravni aspekti slučaja
Pravni temelj zatvaranja i optužbe protiv banke
OHR-ove ovlasti: Visoki predstavnik pozvao se na tzv. Bonske ovlasti koje mu omogućuju nametanje odluka radi očuvanja mira i provođenja Daytonskog sporazuma. U ovom slučaju, Wolfgang Petritsch je 5. 4. 2001. izdao odluku o uvođenju privremene uprave u Hercegovačkoj banci, navodeći ozbiljne sumnje u nezakonite transakcije i podrivanje ustavnog poretka BiH. Formalno uporište za intervenciju pronašao je u zakonima Federacije BiH: OHR je djelovao u suradnji s Agencijom za bankarstvo FBiH (nadležnom za superviziju banaka), koja je mogla zatražiti prinudnu upravu u slučaju nezakonitosti ili nesolventnosti banke. Kritičari, međutim, tvrde da je zakonska procedura izigrana – umjesto da domaće institucije provedu istragu i eventualno pokrenu stečaj, OHR je praktično preuzeo ulogu i tužitelja i suca, što postavlja pitanje pravne utemeljenosti takve akcije u vladavini prava.
Sumnje i optužbe: Međunarodna zajednica je javnosti predočila malo konkretnih dokaza u trenutku upada. U službenim izjavama govorilo se općenito o “nastavku korupcije” i “financiranju ilegalnih paralelnih institucija” preko banke. Tek kasnija istraga Toby Robinson rasvijetlila je detalje navodnih malverzacija: nezakonito preusmjeravanje sredstava koja je Vlada RH slala za HVO i socijalne potrebe Hrvata u BiH, kršenje bankarskih propisa (fiktivni krediti povezanim tvrtkama, prikrivanje vlasničkih udjela, nepoštivanje rezervi, itd.), te korištenje novca banke za financiranje političkog projekta Hrvatske samouprave. Robinson je eksplicitno navela da su pojedini dioničari svojim djelovanjem pokušali nelegalno promijeniti ustavni poredak BiH financirajući stvaranje trećeg entiteta.
Suprotno tome, predstavnici banke i hrvatskih institucija tvrdili su da su optužbe neutemeljene. Pozivali su se na činjenicu da je Hercegovačka banka u veljači 2001. prošla redovitu reviziju Federalne agencije za bankarstvo koja nije pronašla nepravilnosti, kao i na vanjski audit renomirane međunarodne kuće (spominje se Deloitte & Touche) koji također nije uočio nezakonitosti prije travnja 2001. Dioničari naglašavaju da nijedna od navodnih zlouporaba nije dokazana dokumentima – čak ni računi HVO-a, zbog kojih je sve počelo, nisu pokazali nezakonite transfere prema njima dostupnim dokazima. OHR je, prema njihovim riječima, djelovao preventivno i politički motivirano, bez strpljenja da domaći organi utvrde činjenice.
Legalnost postupka zatvaranja
Pitanje legalnosti zatvaranja banke ima više dimenzija:
- Imunitet i nadležnost: OHR i SFOR u BiH djeluju pod međunarodnim mandatom – Aneks 10 Daytonskog sporazuma i rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a daju Visokom predstavniku krajnja diskrecijska ovlaštenja, a SFOR-u izvršnu vlast u održanju mira. Dayton predviđa da su te institucije i osoblje imuni od lokalne jurisdikcije. To znači da su akcije OHR/SFOR de facto iznad domaćeg zakona. Dioničari su to osjetili kada je njihova kaznena prijava protiv OHR-a 2001. odbačena zbog procesnog imuniteta međunarodnih aktera. Kritičari smatraju da je to dovelo do pravnog vakuuma – strani dužnosnici mogli su zatvoriti privatnu tvrtku bez mogućnosti sudskog preispitivanja te odluke unutar BiH.
- Prinudna uprava vs. stečaj: Prema domaćem Zakonu o bankama FBiH, prinudnu upravu nad bankom proglašava Agencija za bankarstvo uz postojanje razloga (nesolventnost, ugrožavanje interesa štediša itd.). U slučaju Hercegovačke banke, OHR je istovremeno i nametnuo upravitelja i onemogućio normalno poslovanje banke (zamrzavanjem računa, oduzimanjem dokumentacije). To je de facto bilo gašenje banke bez prethodnog stečajnog postupka. Tek 2006. OHR je formalno preporučio oduzimanje dozvole, a Agencija za bankarstvo FBiH 2012. oduzela licencu, čime je ispoštovana zakonska forma. Ipak, između 2001. i 2012. banka je bila u neobičnom pravnom statusu: “živa” tvrtka pod privremenom upravom koja ne radi uobičajeno. Stručnjaci su raspravljali je li Visoki predstavnik prekoračio ovlasti jer je sankcionirao subjekta (banku) bez sudske odluke. Međutim, Bonske ovlasti su u praksi nadjačale takve primjedbe – svaki pokušaj domaćih sudova da odlučuju o mjerama OHR-a završavao je neuspješno, budući da su odluke Visokog predstavnika obvezujuće i izuzete iz nadležnosti (Ustavni sud BiH se u više navrata oglasio nenadležnim za kontrolu odluka OHR-a).
- Pravo vlasništva: Dioničari i štediše banke žalili su se da im je povrijeđeno pravo vlasništva – dionice su postale bezvrijedne, a depoziti nedostupni bez odgovarajuće kompenzacije. Europska konvencija (čiji je BiH potpisnik) štiti imovinu, pa se postavlja pitanje odgovornosti. Kako su OHR i SFOR izvan dosega, dioničari su tužili državu BiH i entitet Federaciju, tvrdeći da su domaće vlasti sudjelovale ili preuzele obvezu zaštititi njihovu imovinu nakon 2001. Ovaj građanski spor još traje (vidi niže: odštetni zahtjevi). Potencijalno, BiH bi mogla snositi odgovornost pred Europskim sudom za ljudska prava ako se utvrdi da nije osigurala pravičnu naknadu vlasnicima za intervenciju u njihovoj imovini.
Sudski epilog i kaznene posljedice
Pravni procesi proizašli iz slučaja mogu se podijeliti na kaznene postupke i građanske/ustavne postupke:
- Kazneni postupci protiv odgovornih: Kao što je prikazano u kronologiji, vođeni su procesi pred Sudom BiH protiv visokih dužnosnika i bankarskih službenika. Dobili su obilježje političko-korupcijske afere. Pravomoćno su osuđeni Miroslav Prce (5 god. zatvora) i Miroslav Rupčić (5,5 god) nakon što su priznali krivnju. Ante Jelavić izbjegao je pravdu – nakon što je u odsutnosti osuđen na 10 godina za zlouporabu položaja, pobjegao je u Hrvatsku. Hrvatska ga nije izručila (imao je i hrvatsko državljanstvo), a naknadno je presuda poništena radi prava na obranu. Time je de facto izbjegnuta kazna. Ivan Karlović (direktor banke) također nije sankcioniran; postupak protiv njega je obustavljen. Fra Ivan Ševo, kao predstavnik Crkve u Nadzornom odboru, optužen je inicijalno da je znao za nezakonite tokove novca, ali protiv njega optužnica nije dovedena do kraja – vjerojatno zbog nedostatka dokaza ili političke osjetljivosti da se sudi franjevcu.Važno je napomenuti da je kazneni proces istaknuo sustavnu zlouporabu javnih sredstava: u optužnici je stajalo da su Jelavić (kao politički vođa Hrvata) i ostali preko tzv. “Hercegovačke samouprave” preusmjerili novac hrvatske pomoći u vlastite projekte i džepove. Neke tvrtke-osnivači banke (poput Monitor M, Mondo i drugih navedenih u istrazi) služile su, prema nalazima Financijske policije, za izvlačenje novca iz javnih poduzeća i proračuna – čime je financiran paralelni sustav HDZ-a u Hercegovini. Time je potvrđen dio OHR-ovih optužbi da je banka bila stjecište klijentelističko-korupcijske mreže. Ipak, činjenica da većina glavnih aktera nije suđena do kraja (ili su izbjegli kaznu) ostavila je dojam “polovične pravde”, pa jedna strana to tumači kao nedostatak dokaza, a druga kao posljedicu političkih opstrukcija.
- Građanski i ustavni postupci dioničara/štediša: Dioničari banke već 2001. najavljuju tužbe za naknadu štete. Njihov kolektivni tužbeni zahtjev (13 dioničara) iznosi 16 milijuna KM glavnice (uložen kapital) plus zatezne kamate i izgubljena dobit od 2001. do danas. Oni smatraju da im je nasilnim gašenjem banke oteta imovina bez osnove. U toj parnici tuže se država i entiteti, s obzirom da OHR/SFOR imaju imunitet. Postupak teče sporo: tek 2023. sud u Mostaru je “odblokirao” predmet i počeo ulaziti u meritum, nakon više od 15 godina zastoja (uslijed sporova oko nadležnosti između županijskog i državnog suda, izmjena tužbi i sl.). Dioničari su odlučni ići do kraja, čak i do ESLJP-a, jer je BiH potpisnica Europske konvencije.Posebno je zanimljivo da su dioničari putem odvjetnika Raguža isticali kako je Hercegovačka banka u trenutku preuzimanja bila 3. najjača banka u BiH prema bilanci i pokazateljima. Ako je to točno (36% financijskih tokova u državi, kako navode neki izvori), postavlja se pitanje je li bila stvarno pred kolapsom (kako tvrdi OHR) ili je likvidacijom nanesena šteta ne samo vlasnicima nego i ekonomiji (o čemu više u ekonomskom dijelu). Pravna borba dioničara fokusira se na tvrdnju da nikakve nezakonitosti formalno nisu dokazane (jer, osim Prce/Rupčića koji su osuđeni za relativno manji obim korupcije, nitko drugi nije osuđen za pronevjere kroz banku) – te da stoga nema krivnje banke nego je odgovornost na pojedincima.Također, određeni broj štediša (posebno oni veći deponenti) osjećao se oštećenim. Manjim štedišama (depoziti do 5.000 KM) obećana je puna odšteta – Toby Robinson je 2002. objavila da takvi štediše mogu podnijeti zahtjev i da će im biti isplaćeno 100% depozita. Ti isplatni zahtjevi realizirani su tijekom likvidacije (prioritetno su isplaćivani mali depoziti). No, štediše iznad garantiranog iznosa ostali su u redu vjerovnika. Neki od njih su se udruživali i najavljivali tužbe protiv Federacije BiH i Agencije za bankarstvo (jer je Agencija likvidator). U medijima se spominjao i slučaj tužbe štediša 2010-ih, no čini se da su oni uglavnom čekali ishod likvidacije i stečaja. Sada, kad je stečaj otvoren, svaki vjerovnik formalno prijavljuje svoja potraživanja i sudski će se utvrditi koliki dio mogu dobiti.
Sažetak pravnog stanja: S pravnog aspekta, slučaj Hercegovačke banke otvorio je pitanja suvereniteta pravnog poretka BiH (jer je međunarodni protektorat preuzeo mjere koje inače pripadaju sudovima i agencijama) te pitanja odgovornosti za potencijalnu štetu prouzročenu zatvaranjem. Međunarodna zajednica branila je legalnost akcije nuždom (“rule of law se morao uspostaviti u bezakonju poslijeratne BiH”) i navodila da bi banka ionako propala te štediše ostali bez ičega da nije intervenirano. Dioničari i mnogi bosanski Hrvati to osporavaju i nastoje pravdu potražiti na sudu, no za sada bez uspjeha – više od dva desetljeća poslije, niti su obeštećeni vlasnici, niti su svi odgovorni sankcionirani. Pravna bitka time prelazi i na međunarodno polje (ECHR), što će biti konačni test je li zatvaranje banke predstavljalo kršenje temeljnih prava ili opravdanu mjeru u javnom interesu države.
Ekonomski aspekti
Uloga banke u gospodarstvu i značaj za Hrvate BiH
Osnovana svega par godina nakon rata, Hercegovačka banka je brzo izrasla u financijsku žilu kucavicu za područja s većinski hrvatskim stanovništvom u BiH. Prema nekim pokazateljima, do 2001. banka je posredovala preko jedne trećine svih financijskih tokova u zemlji. Imala je poslovnice u ključnim središtima na prostoru tzv. Herceg-Bosne (Mostar, Široki Brijeg, Livno, Orašje itd.), ali i u Sarajevu i drugim gradovima. Posebno je servisirala mala i srednja poduzeća, općine, vjerske institucije i udruge bosanskih Hrvata. Kroz nju su tekle i značajne doznake iz Hrvatske i dijaspore – primjerice, donacije iseljeničkih udruga i vjernika za svetište Međugorje ili pomoć ratnim stradalnicima slijevale su se na račune kojima je upravljala ova banka. Hrvatske vlasti 90-ih također su koristile banku za transfer sredstava namijenjenih Hrvatima u BiH (što je kasnije identificirano kao izvor pronevjere dijela novca).
Zbog svega navedenog, banka je smatrana simbolom ekonomske moći i autonomije bosanskohercegovačkih Hrvata unutar Federacije BiH. HDZ BiH i povezane strukture su je podržavali, a veliki broj građana hrvatske nacionalnosti joj je povjerio štednju. Također, Hercegovačka banka je kreditirala mnoge lokalne projekte – od gradnje infrastrukture, preko poduzetništva, do vjerskih objekata. Sve to je značilo da je njezin nagli kolaps u proljeće 2001. odjeknuo poput ekonomskog šoka za Hercegovinu i dijelove Srednje Bosne.
Neposredno nakon zatvaranja, deseci tisuća štediša ostali su bez pristupa svojoj ušteđevini. Spominje se broj od oko 90.000 fizičkih osoba sa štednim ulozima u banci – što je ogromna brojka u odnosu na populaciju Hrvata u BiH. Privremena uprava je zamrznula sve isplate dok se ne provede pregled računa, što je potrajalo mjesecima, čak godinama za veće iznose. Poslovni subjekti (njih oko 4.500) također su trpjeli – sredstva na njihovim računima bila su blokirana, krediti zaustavljeni. Mnoge lokalne tvrtke bile su dovedene do likvidnosne krize jer nisu mogle raspolagati svojim novcem. Neke su propale ili bile prisiljene otpuštati radnike.
Osim toga, sama banka je zapošljavala značajan broj ljudi (procjene idu od 270 do 300 zaposlenih u cijeloj mreži). Svi oni su de facto ostali bez posla ili su svedeni na minimalan broj potreban za administraciju likvidacije. Time je regija Hercegovine pretrpjela dodatni gubitak radnih mjesta.
Ekonomski učinci zatvaranja na lokalno gospodarstvo
Kratkoročni učinci (2001–2002): U prvim mjesecima nakon intervencije, došlo je do financijske panike među štedišama. Ljudi su organizirali potpisivanje peticija protiv zatvaranja banke i tražili povrat novca (mediji su izvještavali o desecima tisuća potpisa u Mostaru i Širokom). Potrošnja u lokalnim zajednicama opala je jer su građani strahovali za svoju štednju. Neke isplate plaća i mirovina u Zapadnohercegovačkoj županiji kasnile su budući da su proračunska sredstva također bila “zarobljena” u Hercegovačkoj banci (županija i općine tamo su držale depozite). Tek intervencijom Federalnog ministarstva financija napravljene su provizorne isplate da bi se stabiliziralo stanje.
Mnoge tvrtke su prešle na poslovanje preko drugih banaka (što je koristilo konkurentskim bankama, često u vlasništvu stranog kapitala – npr. Raiffeisen Bank, koja je kasnije znatno proširila djelovanje u BiH). No, prelazak nije bio jednostavan: za dizanje kredita ili garancija kod novih banaka, kompanije su trebale vraćati ili restrukturirati postojeće obveze koje su imale kod Hercegovačke banke. Likvidacijski upravitelji nastojali su naplatiti kredite dužnika banke kako bi skupili sredstva za vjerovnike. Tu su nastali sporovi – neke lokalne tvrtke tvrdile su da su im poništeni krediti koje su već bile dogovorile, ili da moraju platiti prijevremeno. Sve je to stvorilo klimu nesigurnosti u poslovanju.
Makroekonomski gledano, zatvaranje jedne od tri najveće banke u Federaciji imalo je utjecaj i na financijski sektor BiH. Povjerenje javnosti u domaće banke (koje su tada još postojale, prije konsolidacije stranog bankarskog sektora) bilo je poljuljano. U godinama poslije 2001., došlo je do ubrzane privatizacije i prodaje lokalnih banaka stranim investitorima. Neki analitičari ističu da je epilog krize oko Hercegovačke banke pogodovao stranim bankama koje su osvojile tržište – npr. Unicredit/Hypo Group i Raiffeisen preuzele su primat, dok su većina preostalih malih hercegovačkih banaka ugašene ili integrirane u veće sustave.
Dugoročni učinci: Hrvatska zajednica u BiH dugoročno je ekonomski oslabila nakon gašenja Hercegovačke banke, tvrde lokalni ekonomski stručnjaci. Argument je da je banka bila instrument financiranja razvojnih projekata tog kraja – njezinim nestankom, mnoge inicijative su propale ili su prešle u ruke kapitala iz Sarajeva ili inozemstva. Usto, likvidacija je trajala toliko dugo (preko 20 godina) da je veliki dio imovine “pojeo” vremenski faktor. Primjerice, neke nekretnine banke su godinama stajale neiskorištene pa su izgubljene mogućnosti zarade od njih; na kraju su rasprodane po nižim cijenama. Naftni terminal Dretelj kod Čapljine – vrijedan resurs koji je banka dobila (vjerojatno nakon što ga je preuzela za dug) – tek je 2020-ih došao u fokus kao preostala imovina. Dioničari su posebnim pravnim putem pokušali spriječiti da se i taj terminal izgubi, navodeći da bi se njegovo vrednovanje moglo iskoristiti za obeštećenje vlasnika.
S pozitivnije strane, međunarodni dužnosnici su tvrdili da je uklanjanje banke koja je bila u srcu “sive ekonomije” i političke kontrole otvorilo put zdravijem financijskom sustavu. Nakon 2001., provedene su reforme poput uvođenja Agencije za osiguranje depozita i strožih regulatornih pravila za banke – dijelom motivirane upravo ovim slučajem. Federalna agencija za bankarstvo konsolidirala je nadzor. Kasnije nijedna banka u BiH nije smjela biti pod takvim izravnim političkim utjecajem jedne stranke kao što je to, čini se, bio slučaj s HB. Zagovornici ovog stava kažu da su štediše na koncu prošli bolje nego što bi da je banka bankrotirala bez intervencije: manji depoziti su spašeni, a veći djelomično vraćeni tijekom likvidacije (do sada nešto preko 50% potraživanja isplaćeno).
Međutim, protivnici uzvraćaju da je banka namjerno gurnuta u stečaj i da je mogla biti spašena pod novim upravljanjem. Ističu da je neposredno prije gašenja banka bila solventna i likvidna, čak profitabilna – na što ukazuje i podatak da je imala 36% tokova i velik ugled među klijentima. Tek nakon upada i povlačenja depozita (mnogi klijenti su, čim su kasnije dobili dio novca, prebacili sve u druge banke) došlo je do nepopravljive likvidacijske spirale. Drugim riječima, akcija zatvaranja sama je uzrokovala ekonomsku štetu koju tobože sprječava.
Konačno, ekonomski učinak vidljiv je i u regionalnim razvojnim pokazateljima: zapadna Hercegovina je 1990-ih imala visok indeks razvoja zahvaljujući injekcijama iz Hrvatske i vlastitim bankama, dok je nakon 2001. došlo do stagnacije. Financijski centar BiH sve više se koncentrirao u Sarajevu i Banjaluci (gdje su sjedišta stranih banaka), dok je Mostar izgubio priliku da bude financijsko središte Federacije za hrvatski dio.
Naravno, treba priznati da su i širi trendovi (privatizacija, globalizacija bankarstva) tome pridonijeli. Ali slučaj Hercegovačke banke se u hrvatskoj javnosti često simbolički predstavlja kao “ekonomsko oslabljenje Hrvata u BiH od strane međunarodne zajednice”.
Politički aspekti
Odnos hrvatskih predstavnika i međunarodnih institucija
Slučaj Hercegovačke banke odigrao se usred najteže krize odnosa između bosanskohercegovačkih Hrvata (predstavljenih primarno kroz HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor) i međunarodne uprave u poslijeratnoj BiH. Kontekst je bio sljedeći: nakon Daytona 1995., Hrvati (najmalobrojniji konstitutivni narod) često su izražavali nezadovoljstvo svojom pozicijom u Federaciji BiH, dijeleći vlast s brojnijim Bošnjacima. Do 2000. imali su disproporcionalan utjecaj zahvaljujući HDZ-ovom kadru i podršci službenog Zagreba (Tuđmanove administracije). No, 2001. je došla promjena paradigme: u Hrvatskoj je na vlast stupila prozapadna Vlada (Ivica Račan i Stjepan Mesić) koja se distancirala od Herceg-Bosne, a u BiH su međunarodni krugovi odlučili suzbiti nacionalističke parainstitucije svih strana.
Kada je HDZ BiH proglasio Hrvatsku samoupravu u proljeće 2001., Visoki predstavnik Petritsch reagirao je vrlo oštro – smjenama političara, prijetnjama sankcijama, a kulminiralo je upadom u Hercegovačku banku. Taj potez bio je jasna poruka da međunarodna zajednica neće tolerirati secesionističke tendencije: “povukli smo crtu u pijesku”, izjavljivali su diplomati tada. U političkom smislu, zatvaranje banke značilo je odsijecanje financijske kičme projekta hrvatske autonomije. Time je praktično onemogućeno daljnje financiranje struktura samouprave (koje su planirale preuzeti hrvatske pukovnije Vojske FBiH, financirati odvojene institucije itd.).
Odnos između hrvatskih dužnosnika i OHR-a nakon toga je bio krajnje napet. HDZ BiH je optuživao Visokog predstavnika za pristranost i kršenje suvereniteta FBiH. Njihov stav je bio da se korupcija i kriminal trebaju rješavati u institucijama BiH (sudovima), a ne “na ulici tenkovima”. Posebno su naglašavali da je Hercegovačka banka bila privatna – dakle, nije se diralo javni novac nego imovinu građana, što su nazivali presedanom.
S druge strane, OHR i predstavnici međunar. zajednice (SAD, EU, Visoki predstavnik) tvrdili su da su upravo hrvatski političari ti koji su pogazili Dayton jednostranim potezima, te da su se time sami isključili iz legalnih okvira. Petritsch je uz podršku Vijeća za provedbu mira (PIC) dobio zeleno svjetlo da “zavede red” pa makar i silom. Jedan NATO glasnogovornik je tada rekao: “Udarcem na ovu banku dirnuli smo u osinje gnijezdo, ali moralo se stati na kraj ilegalnim paralelnim institucijama”.
Važan aspekt odnosa bilo je i držanje službenog Zagreba. Hrvatska, potpisnica Daytona, ovaj put nije stala uz Hrvate u BiH. Naprotiv, predsjednik Mesić podržao je međunarodne poteze i osudio hrvatsku samoupravu. Vlada RH zamrznula je dotacije koje su išle preko HDZ-ovih kanala. Time su bosanski Hrvati ostali bez ključnog saveznika kakvog su imali 90-ih. To je stvorilo osjećaj izdaje i izolacije među Hrvatima u BiH. Politički lideri poput Ante Jelavića, koji su računali na pomoć Hrvatske, našli su se metom i međunarodnih i domaćih (hrvatskih) vlasti – Jelavića je Hrvatska kasnije i pravno gonila (oduzela mu diplomatsku putovnicu, otvorila istrage).
U godinama koje su slijedile, taj poremećen odnos doveo je do svojevrsne političke pasivizacije Hrvata: HDZ BiH je jedno vrijeme bojkotirao federalne institucije, ali bez rezultata. OHR je nastavio nametati odluke (npr. izborni zakon 2002. kojim je onemogućena kontrola Doma naroda Federacije od HDZ-a). Sve to bilo je dio širih napora da se BiH integrira i centralizira, ali Hrvati su to doživjeli kao gubitak ravnopravnosti. Slučaj banke posebno je ostavio gorak okus – čak i proeuropski orijentirani političari među Hrvatima kasnije su isticali da je međunarodna zajednica 2001. pretjerala i nepotrebno ponizila hrvatski korpus.
Geopolitički kontekst i implikacije
S geopolitičkog stanovišta, događanja 2001. uklapaju se u tadašnje prioritete međunarodne zajednice na Balkanu. Nakon svrgavanja Miloševića (2000.) i okončanja rata na Kosovu, fokus se pomaknuo na konsolidaciju mira u BiH i sprječavanje bilo kakve secesije koja bi mogla destabilizirati regiju. SAD i EU bili su jedinstveni u podršci Visokom predstavniku da “utjera u red” nacionalističke prkosnike. U tom smislu, gušenje hrvatske samouprave (a time i zatvaranje HB kao njenog financijskog stupa) bilo je i demonstracija moći međunarodne uprave – pokazalo se da ni najmanji narod (Hrvati) neće dobiti vlastitu pokrajinu mimo onoga što piše u Daytonu.
Geopolitički, bitno je i to da je Hrvatska u to vrijeme težila ulasku u EU i NATO, te si nije mogla priuštiti podržavati “tvrdu liniju” bosanskih Hrvata kao prije. Mesićeva administracija čak je pomagala međunarodnim istragama – npr. dostavila je podatke o novčanim tokovima prema BiH koje su korištene u optužbama. Otežavajuća okolnost za HB bila je i što su neke transakcije vodile prema osobama s međunarodnih tjeralica (spominjalo se da su preko njenih računa neke tvrtke povezane s antidaytonskim aktivnostima pa čak i s osumnjičenicima za ratne zločine, premda to nije potvrđeno javno). U poslijeratnoj atmosferi, takve indicije bile su dovoljne da se stekne podrška za drastične mjere.
Treba napomenuti da su paralelno s ovim događajima međunarodne financijske institucije (MMF, Svjetska banka) vršile pritisak na BiH da reformira bankarski sektor. BiH je imala previše malih banaka, od kojih su neke bile pod etničkim ili lokalnim utjecajem. Svjetska banka je 2002. u izvješću spomenula i intervenciju u Hercegovačkoj banci kao primjer odlučnosti vlasti da uvedu transparentnost u financije. Prema toj logici, čišćenje jedne problematične banke bio je nužan korak da bi strane investicije i pomoć nastavile pritjecati u BiH.
Geopolitička posljedica slučaja je da je OHR učvrstio svoj autoritet. Nakon uspjeha u Mostaru, Visoki predstavnici (Ashdown i nasljednici) nastavili su niz nametanja reformi – od obrane (ujedinjenje vojski) do policije i pravosuđa. U nekim od tih poteza, bosanski Hrvati su opet vidjeli prijetnju po svoj utjecaj. Moglo bi se reći da je epizoda Hercegovačke banke postavila presedan: međunarodna zajednica pokazala je spremnost da silom intervenira u ekonomiju kako bi ostvarila političke ciljeve stabilizacije.
Na unutarnjem planu, odnosi između Hrvata i Bošnjaka također su bili pogođeni. Bošnjački političari uglavnom su podržali akciju (smatrajući da se time suzbija separatizam). Ali Hrvati su to doživjeli da sarajevska politika likuje nad njihovom financijskom propašću. To je produbilo nepovjerenje – Hrvati su se osjećali kao da im se osporava pravo na vlastite institucije i ekonomsku osnovu, što je kasnije utjecalo na pojačane zahtjeve za federalizacijom (treći entitet ili barem izborna reforma da osiguraju predstavnike).
Tvrdnje o političkoj motiviranosti akcije
Sa hrvatske strane često se ističe teza da u pozadini zatvaranja banke nije bilo (samo) pravo, nego politika. Nekoliko je argumenata za tu tvrdnju:
- Selektivnost intervencije: Hercegovačka banka nije bila jedina sumnjiva banka u BiH, ali je jedino u nju upao SFOR. U isto vrijeme, postojale su afere i u drugim bankama (npr. banka “Privredna” u RS, ili “Invest” banka u Sarajevu) koje su rješavane kroz redovite procedure, a ne vojnim akcijama. Zašto je baš ova banka tretirana kao sigurnosna prijetnja? Odgovor kritičara glasi: zato što je bila sjedište financijske moći HDZ-a, pa je međunarodna zajednica htjela slomiti tu moć. OHR je i sam u izvješću 2002. naveo da su “pojedini dioničari koristili banku da financiraju pokušaj promjene Ustava” – dakle priznali su da je motiv intervencije bio politički subverzivan cilj tih aktera. Time se može zaključiti da je i reakcija bila politička.
- Nepostojanje pravomoćne presude za kriminal u banci u trenutku gašenja: Banka je ugašena prije nego što je ijedna istraga završena ili sud utvrdio krivnju. Tek naknadno su skupljani dokazi. I sam Petritsch je tada izjavio da je djelovao na temelju “indikacija, ne čekajući da novac nestane”. To se može razumjeti, ali iz kuta vladavine prava, znači da je kazna (gašenje) provedena prije suđenja. Dioničari to uspoređuju s pretpostavkom nevinosti: “kažnjeni smo kao kriminalci bez dokaza”. BH Helsinški odbor i neke nevladine udruge svojevremeno su izražavale zabrinutost da OHR takvim potezima urušava pravnu državu i da se radi o političkoj kazni HDZ-u za njihov bojkot, više nego o brizi za štediše.
- Način provođenja – demonstracija sile: Maskirani vojnici, tenkovi, helikopteri – cijela ta mise-en-scène izgledala je kao obračun s neprijateljskom vojskom, a ne s civilnom bankom. Čak i da je bilo nezakonitosti, pitaju se kritičari, zar se nije moglo postupiti mirnije – recimo, uvesti prinudnu upravu uz asistenciju policije, ali bez razbijanja i šoka za građane? Opisani prizori (eksplozije, razvaljeni sefovi, uništen portret Pape u banci) djelovali su mnogima kao namjerno poniženje lokalne zajednice. Iz HDZ-a su to okarakterizirali “silom protiv golorukog naroda” – podsjećajući da su među demonstrantima bile žene, umirovljenici, pa i fratri. Organizacije poput British Helsinki Human Rights Group tada su izvještavale s terena i navodile da je reakcija naroda bila spontana obrana imovine, dok su OHR i SFOR pretjerano uporabili silu i naknadno “cinično optužili žrtve za nasilje“. BHHRG je izvijestio da nisu vidjeli dokaze OHR-ovih tvrdnji o “pohlepnoj rulji koja je opljačkala banku” – štoviše, opisali su da su štetu i pljačku počinili upravo oni koji su upali (navodeći grafite na engleskom unutar banke i minirana vrata sefa kao dokaz da je devastaciju uzrokovala akcija SFOR-a).
- Ishod procesa: Ni 24 godine poslije, prema hrvatskim izvorima, “ništa nije dokazano” što bi opravdalo tako radikalnu akciju. Dvojica osuđenih (Prce, Rupčić) kažnjeni su za relativno usko definirana djela (davanje povoljnih kredita i sl.), dok glavna optužba – da je banka financirala separatizam – nije pravno sankcionirana. Ante Jelavić, kojeg se smatralo politički najodgovornijim, pravno je slobodan čovjek u Hrvatskoj. Hercegovačka banka kao pravna osoba nije nikada optužena ni za kakvo kazneno djelo u BiH (kazneni zakon i ne poznaje odgovornost pravne osobe za tako nešto, fokus je bio na pojedincima). Dioničari ističu i da su neovisni revizori potvrdili zakonitost rada banke prije upada, pa impliciraju da je do problema došlo tek kad je međunarodna uprava preuzela – insinuirajući moguće financijske malverzacije i nekompetentnost i od te strane.
Na drugoj strani, međunarodni dužnosnici odbacuju tvrdnje o političkoj motivaciji kao pokušaj osumnjičenih da se prikažu žrtvama. OHR je u priopćenjima 2001. naglašavao da “žrtve su štediše i građani, koje su izmanipulirali organizirani kriminalci pod krinkom nacionalnih interesa”. Visoki predstavnik Petritsch i kasnije Ashdown tvrdili su da su “očistili jednu veliku kriminalnu hobotnicu”, te da nema govora da je bilo usmjereno protiv Hrvata kao naroda, nego protiv “pojedinaca koji su ih držali taocima”. Ovakav narativ naglašava da su mnogi Hrvati BiH također bili ogorčeni na svoju političku elitu zbog pronevjere novca namijenjenog stradalnicima – te da su obični ljudi zapravo profitirali jer su maknuti korumpirani menadžeri banke i osigurana (djelomična) isplata štedišama.
Istina vjerojatno leži negdje između: da, postojao je stvaran financijski kriminal (priznanja krivnje to potvrđuju), ali je i međunarodna reakcija bila politički kalkulirana, brza i oštra s ciljem da ugasi politički projekt, što je ostavilo dojam kolektivnog kažnjavanja. Akcija je imala i simboličku razinu – međunarodna zajednica demonstrirala je autoritet pred svim etničkim politikama u BiH. Poslala je poruku i bosanskim Srbima (koji su budno pratili razvoj): ako možemo u Mostaru, možemo i u Banjoj Luci ako zatreba. U tom smislu, Hercegovačka banka postala je primjer “discipliniranja neposlušnih” u poslijeratnoj izgradnji države.
Društveni aspekti i reakcije
Reakcije lokalne zajednice i institucija
Zatvaranje Hercegovačke banke izazvalo je burne društvene reakcije, posebno među bosanskim Hrvatima u Hercegovini i Srednjoj Bosni:
- Javni prosvjedi: Odmah nakon 6. travnja 2001., stotine (kasnije i tisuće) građana izašli su na ulice Mostara, Širokog Brijega, Orašja, Livna i drugih mjesta. Viđeni su transparenti i hrvatske zastave, uzvikivali su se slogani protiv OHR-a i “okupacije”. U Orašju je preko 500 ljudi mirno prosvjedovalo ispred podružnice banke, a slični skupovi desili su se i drugdje. Na prosvjedima su često govorili lokalni čelnici HDZ-a, ali i obični štediše – izražavajući strah za svoju ušteđevinu i ogorčenje da im stranci “otimaju banku”. Jedan čest sentiment bio je: “Štedio sam 30 godina, sad dođu i samo uzmu – gdje je tu pravda?”. Također, ljudi su pravili žive zidove ispred pojedinih podružnica – u Međugorju su, npr., mještani i hodočasnici blokirali ulaz pa su SFOR-ovci ušli na stražnja vrata. Ti prosvjedi su se većinom razišli nakon par dana, kad je postalo jasno da je vojska zauzela objekte trajno.
- Osude vjerskih institucija: Hercegovačka franjevačka provincija, koja je bila dioničar banke, reagirala je s gnjevom. Ne samo da je jedan njihov ugledni član (fra Ivan Ševo) bio upleten i kasnije optužen, nego su i samostani ostali bez sredstava na računima. Franjevci u Mostaru i Širokom Brijegu su s propovjedaonica kritizirali “nepravdu prema hrvatskom narodu”. Posebno ih je pogodilo što je u podružnici u Međugorju došlo do incidenta: prema tvrdnjama crkvenih krugova, vojnici SFOR-a su grubo upali tik uz crkvu i “uplašili hodočasnike”. OHR je to negirao kao “čistu fantaziju”, tvrdeći da hodočasnici nisu bili u blizini i da je to bila “rulja ekstremista”. Ipak, biskupi Biskupske konferencije BiH osudili su nasilje, pozivajući na mir, ali i izrazili zabrinutost što obični vjernici ispaštaju zbog političkih poteza. Vrh Katoličke crkve u BiH (kardinal Vinko Puljić) nastojao je posredovati – neslužbeno se sastajao s predstavnicima međunarodne zajednice moleći da se zaštite interesi malih ljudi i crkvenih projekata koji su financirani preko banke.
- Kulturne i društvene organizacije Hrvata (Poput Matice hrvatske, HKD Napredak) također su reagirale priopćenjima – neki su stali uz HDZ i osuđivali “megafinancijski inženjering kojim se dokida hrvatska opstojnost”, dok su drugi bili suzdržaniji, pozivajući da se mirno razriješi spor i zaštite štediše. Hrvatski mediji u BiH i Hrvatskoj uglavnom su bili kritični prema međunarodnoj zajednici – čak i oni skloni Račan-Mesićevoj vlasti u Zagrebu pitali su se jesu li “tenkovi u Mostaru bila pretjerana mjera”. U hrvatskoj javnosti slučaj je neko vrijeme bio top-tema, doprinoseći stvaranju negativne slike o BiH kao nestabilnoj zemlji (što se odrazilo i na spremnost investitora iz Hrvatske da ulažu).
- Reakcije bošnjačke i srpske javnosti: Zanimljivo, politički predstavnici Bošnjaka uglavnom su podržali akciju (Alija Izetbegović, tadašnji bošnjački član Predsjedništva, dao je pomirljivu izjavu da “nitko ne dira hrvatski narod, nego one koji krše zakon”). Bošnjačka štampa (npr. Oslobođenje, Dani) isprva je likovala nad “padom hrvatske bastilje”, ističući da se razotkriva kriminal HDZ-a. Međutim, dio bošnjačkih intelektualaca izražavao je nelagodu zbog obima sile – jer su i sami imali iskustvo nametanja odluka od OHR-a pa su postavljali pitanje može li se sutra slično desiti i nekoj bošnjačkoj instituciji ako dođe u sukob s OHR-om. Srpska javnost i vlasti u RS promatrali su s distance; formalno nisu komentirali (jer se dešavalo u Federaciji), ali bilo je komentatora u RS koji su podrugljivo konstatirali da Hrvati “okusili lijek međunarodnih tutora koji su Srbi osjetili odavno”. To je zapravo sve tri strane na neki način ujedinilo u nezadovoljstvu prema protektoratu, iako iz različitih polazišta.
Dugoročni društveni učinci
Erozija povjerenja: Za bosanske Hrvate, slučaj Hercegovačka banka postao je traumatska referenca koja je poljuljala povjerenje u međunarodnu zajednicu i zajedničku državu BiH. Osjećaj da su kolektivno kažnjeni za političke poteze svoje elite doveo je do šire društvene apatije i razočaranja. Mnogi Hrvati tada su zaključili da u BiH nemaju sigurnost svoje imovine ni prava, što je pridonijelo porastu iseljavanja početkom 2000-ih. Neki podaci pokazuju da se nakon 2001. ubrzao odlazak mladih Hrvata u Hrvatsku i dalje, dijelom i jer su izgubili ekonomsku perspektivu doma (poslovi, projekti vezani za banku stali su).
Unutarnja polarizacija: Unutar hrvatskog korpusa, slučaj je pojačao polarizaciju između pristaša HDZ-a (koji su to vidjeli kao nepravdu) i manjeg broja liberalnijih Hrvata koji su smatrali da je HDZ sam kriv za nevolje jer je svojim politikama izazvao takvu reakciju. Ovi potonji su tvrdili da su “Hercegovački bossovi” ionako pljačkali vlastiti narod i da je bolje da su uklonjeni, pa makar i ovako. No, s vremenom je prevladao narativ viktimizacije jer su i ti inicijalno kritični krugovi vidjeli da su posljedice pogodile šire stanovništvo, ne samo “bossove”.
Međunacionalni odnosi: Društveno, povjerenje između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji je nazadovalo. Hercegovačka banka se u percepciji mnogih Hrvata stopila sa širim osjećajem diskriminacije. Često se u neformalnim razgovorima može čuti: “Uzeli su nam banku, uzimaju nam tvornice, hoće i jezik i kanal…” – aludirajući na probleme s konstitutivnošću, RTV kanalom na hrvatskom i sl. Dakle, stvoren je narativ gubitništva koji u društvu proizvodi ogorčenje i zatvara vrata kompromisu. Bošnjaci su pak društveno to promatrali kroz prizmu korupcije: u bošnjačkom društvu slučaj se koristio kao primjer da “nitko nije svetac, vidite da su i HDZ-ovci krali” – što je neizravno možda smanjilo idealizaciju hrvatske politike kod nekih. Ali i tu je bilo kontra-efekta: simpatiziranje s običnim Hrvatima koji su ni krivi ni dužni stradali financijski moglo se čuti od nekih bošnjačkih građana koji su i sami prošli slične situacije u svojim slučajevima (npr. propasti njihovih banaka u Sarajevu i Tuzli 90-ih).
Odnos prema institucijama: Nakon ovog slučaja, opalo je povjerenje građana hrvatske nacionalnosti u bankarski sustav BiH i institucije poput Agencije za bankarstvo. Mnogi su preferirali držati novac u stranim bankama ili čak u Hrvatskoj. Tek s vremenom, kako su strane banke preuzele tržište i uvele zapadne standarde, povjerenje se vraćalo. No, starija generacija Hrvata ostala je sjećanju vjernija gotovini ili bankama u RH.
Medijsko-povijesna interpretacija: Društveno sjećanje na Hercegovačku banku evoluiralo je u dva pravca. U hrvatskoj historiografiji i publicistici u BiH, to je često opisan slučaj “Hercegovačka afera” – termin koji sugerira zavjeru i nepravdu (naslov knjige “Hercegovačka afera” svećenika dr. Marka Perića iz 2002. ukazuje na taj sentiment). U međunarodnim prikazima, slučaj se navodi kao primjer uspješne intervencije protiv kriminala, mada rjeđe u popularnim medijima, više u stručnim krugovima. Ta diskrepancija u tumačenju i danas stvara nesporazum: ono što jedan narativ slavi kao uspostavu reda, drugi oplakuje kao gaženje prava nedužnih.
Zaključno društveno gledište: Slučaj Hercegovačke banke duboko je utjecao na društvo bosanskih Hrvata – postao je simbol njihove ranjivosti u poslijeratnoj BiH i često se spominje u kontekstu zahtjeva za većom autonomijom ili barem zaštitom prava. Međunarodna zajednica je, istina, suzbila jedan vid otvorene pobune, ali je u očima jednog dijela društva zauzvrat izgubila legitimitet kao neutralni arbitar. Tek će se eventualnim pravednim rješavanjem preostalih posljedica (npr. obeštećenjem štediša/dioničara kroz sud ili nagodbu) moći umanjiti taj negativni društveni kapital slučaja.
Zaključak
Hercegovačka banka nije bila samo financijska institucija – ona je na prijelazu stoljeća postala presjek tadašnje BiH: spoj ekonomije, politike, nacionalnih interesa i međunarodnog intervencionizma. Njezino nasilno zatvaranje 2001. godine “riješilo” je navodno jedan kratkoročni politički problem (ugušen je pokušaj hrvatske autonomije), ali je istovremeno otvorilo niz dugoročnih pitanja. Pravna bitka za odgovornost i odštetu nastavlja se i danas, što pokazuje da posljedice nisu sanirane. Ekonomski gledano, taj događaj je promijenio bankarski krajolik BiH i utjecao na razvoj Hercegovine. Politički, postavio je temelje odnosa međunarodne uprave i lokalnih aktera u narednim reformama – demonstrirajući do kuda su spremni ići. Društveno, ostavio je dubok trag u kolektivnoj svijesti bosanskih Hrvata, ali i iskustvo upozorenja za sve građane BiH o cijeni koja se plaća kada politika i kriminal isprepletu financijske tokove.
Objektivna analiza ovog slučaja pokazuje da postoji više perspektiva: međunarodna (naglasak na vladavini prava i jedinstvu BiH), lokalno-hrvatska (naglasak na zaštiti nacionalnih interesa i imovine), te širi građanski pogled (koji u oba narativa vidi i istinu i manipulaciju). Svi relevantni akteri – od dioničara i službenika banke, preko domaćih vlasti do OHR-a, SFOR-a i pravosuđa – odigrali su svoje uloge u ovoj kompleksnoj drami.
Možda je najveća pouka Hercegovačke banke da poslijeratna obnova institucija mora ići ruku pod ruku s izgradnjom povjerenja. U protivnom, nametnuta rješenja mogu ugušiti jedan problem, ali posijati sjeme novih razdora. BiH danas, 30 godina nakon Daytona, i dalje se nosi s naslijeđem tih rana – a slučaj Hercegovačke banke ostaje primjer kako se sve dimenzije jednog problema moraju sagledati da bi se shvatila njegova suština i posljedice.
Bez obzira na naš mentalitet, sklon mitu i korupciji, Hercegovina, ali i sve druge regije, te zemlje, moraju imati svoju lokalnu banku koja će štiti domaće projekte i ideje. Strane banke su kukavčije jaje, jer one nikada neće iskreno financirati ideje i firme koje ugrožavaju njihove najveće kijente u matičnoj zemlji.

162 komentara
bog da prosti: para jok – asik jok;)
ukraden sablju turčinu pa prisičen rakiju…
samo za glazbene sladokusce…..;)
youtube.com/watch?v=mg8hzVoEJ_4&list=RDA0qDTgPpJRs&index=15
youtube.com/watch?v=A0qDTgPpJRs&list=RDA0qDTgPpJRs&index=2
youtube.com/watch?v=ny4zjAWNghA&list=RDA0qDTgPpJRs&index=26
ima bolje;) – lp – Klezmer Magic: Accordion Gypsy Melody – Traditional Jewish Music by Golden Whiskers
Može. Evo ti jedna prigodna naziva za kompletan audio-vizualni doživljaj…
youtube.com/watch?v=D3dI0kzbwj8&list=RDA0qDTgPpJRs&index=6
F4kin đuz.
Je istina je ! Te banke su postale pravno i financijski ispravne, očišćene od kriminala i novca tek dok su ih preuzele strane banke. Novac iz Hrvatske i Međugorja je bio “prljav” novac kojega je trebalo oprati i sterilizirani, a ovi to jedini znaju, te banke koje su jedine bez ljage. Onaj slučaj sa švicarskim francima nećemo uopće spominjati. A i ti novci iz Međugorja su trebali dodatnu provjeru i usmjeravanje pa je i Papa Franjo poslao povjerenika da istraži”vidjelice” i usput usmjeri taj novac prema pravom putu pa je Međugorje postalo svetište zbog okupljanja vjernika i molitve, a da su jedino važni u stvari tokovi novca i zarada u svetištu jer to je svima okolo očito bitno, a ne vidjelice i vjera. Hrvati su odmah na početku trebali tražiti svoj entitet i tražiti princip konfederacije i možda bi to tamo i štimalo, ali opet bi taj novac bio trn u oku pa bi eto jadni Bošnjaci ostali kratkih rukava, a ovako su Hrvate srezali na status manjine i to je svakom jasno. Ne znam jel više išta moguće poduzeti u vezi toga i što će jedan sud koji je iza svega u rukama istih ljudi koji su im privatizirati banke učiniti u korist Hrvata iz BIH iako se iz aviona vidjela nakana. Iza svega je uvijek pljačka.
Hrvati u BiH preuzimaju “titulu” od Hrvata iz CG a ta “titula” je “ostaci ostataka”! Sto zelis svome narodu, zeli i tudjem, zar ne? Hrvati su konstituvni u BiH ALI i Srbi su BILI konstitutivni u HR, dakle sto dobiju Hrvati u BiH da se isto da Srbima u HR! Mislim da je fer i posteno!
Vidi Komšića na braniku interesa “svojih”. Nemoj ti brinuti Sejdo za nas, mi stojimo odlično za razliku od tvojih “islamskih ljubimaca demokratskog zapada”.
Nego kada smo već kod tvojih Tuzlaka kada gasite onu termoelektranu koju vam je agresorska Hrvatska kroz fond za nerazvijene izgradila za vrijednost današnjih 1.1 mlrd$?
Znaš Mujo da su jedini krajevi šugave zemlje koji imaju pozitivn prirodni prirast stanovništva dvije Hercegovacke županije ( minus u HNŽ imaju ovi tvoji iz raspalih istočnog Mostara, Konjica i Jablanici)?
U članove predsjedništva BiH, bira se po jedan član iz svakog od naroda.
Zadatak članova predsjedništva BiH je da zastupaju i prezentiraju u svijetu interese svoje države.
Komšić zastupa interese BiH. To mu je posao i on ga pošteno obavlja.
Interesi naroda zastupaju se u drugim institucijama.
Kad se promjeni izborni zakon i na Komšićevo mjesto dođe *pravi hrvat-hercegovac i on će ako bude pošteno obavljao svoj posao raditi isto što i Komšić.
Hoće li.
U federaciji nema županija. I ti to jako dobro znaš. Radi se o tvojoj sitnoj zlobnoj provokaciji koja ne može promjeniti činjenicu. Dakle, ne zamjeram.
Čak ti predlažem, da onog kojeg hvališ do groba, zamoliš da od Dervente i njene okoline formira jednu županiju.
Taj čin bi ti bio djelotvorniji jer bi time pokazao da nisi okrenuo leđa bratu svom.
Smiri se muslimane. Nismo na džumi. I nemoj meni Takiju prodavati.
Takija je inace jedan od muslimanskih propisa gdje je muslimanu dopušteno lagati ako time obmanjuje nevjernika i čini korist “jedinoj istinskoj vjeri”.
Kada jednom islam zavlada onda se događa ono što se sada događa na prostoru Sirije danas ili na prostoru Središnje Bosne i Gornje Hercegovine prije 30 i više godina.
Pri kraju balade, drago mi je da si kao što vidim sve pročitao što sam napisao i da si prihvatio sve činjenice koje sam ti predočio o djelovanju institucija BiH a i o načinu kako se činjenice i o ostalim temama prezentiraju.Očito da si nešto naučio i prihvatio jer nisam primjetio da si ičim demantirao moje orgumente.Od njih si bježao kao vrag od tamjana. Odnosno u svim osvrtima pokazao si da si običan mali homofob koji kao i tvoj idol Dodig (kojem si do groba zahvalan). Vjersko opredjeljenje ljudi koristiš u pogrdnom kontekstu i smjeru uvrede. Sve što si napisao kao tobože argument bio je uvijek jedan te isti čušpajz bljezgarija govora mržnje prema bosancima islamske vjeroispovijesti koju ni jedan katolik, pravoslavac ili pripadnik neke druge vjere ne bi podržao.
Nakon silnih litanija o kurblama koje si napisao u svojim osvrtima koje su ti je poslužila umjesto argumenta, mogu zaključiti samo jedno. Da ti je kriminalac Dodik idol. Da si tom krimanalcu do groba zahvalan. Da se ne držiš teme u polemici, odnosno da ne znaš polemizirati.Da si homofob i da svoju okolinu zagađuješ mržnjom.
Ukratko, u tebi leži jedan potencijal o kojem bi trebao ozbiljno razmisliti.
Što ćeš? Valjda je tako! Ti valjda bolje znaš kako je tamo bilo kad tamo živiš. Ja se samo ne sjećam da je bila riječ ikad o nekakvom odvajanju Hercegovine i secesiji pa mi je ovo sve čini da se nekako provodi u svrhu pljačke. Istina je da i među Hrvatima ima lopova velikog kalibra, ali i drugi nisu bolji, reklo bi se gori! Problem je jedino u odnosu snaga i to je sve.
On ne živi među Hrvatima nego među muslimanima. Zato je musliman ovako depresivan. U Hercegbosni uopće nije depresivno. Dapače, stojimo sasvim dobro.
Tragedija je da se u Hrvatskoj bolje zna situacija o nekakvim zapadnim zemljama a o drugoj hrvatskoj državi znaju koliko znaju o Zanzibaru. Govorim o običnom stanovništvu, naravno.
Pa tu di u pravu.
To je istina, da je tragedija i da se malo zna,ali to je uzrokovano disproporcionalnom kolicinom bandita koji su dosli u HR sa tih prostora. i tajbanditizam traje vec 30+ godina pa je domicilni narod u Hrvatskoj razvio blagu averziju da tako kazem, prema tim krajevima.
Što se mene tiče sve ih u logore za preodgoj. Moji nisu, a prve žrtve takvih smo bili mi ovamo. No kriminal ne postoji bez politike jer u svijetu mafije i kriminala slobodni strijelci brzo skončaju. U politici Hrvatske mi nismo prisutni poodavno. Niti smo davali predsjednike, premijere, ministre Itd. To nisu bili ljudi iz ovih krajeva. To su bili ljudi među ostalima i iz tvoga kraja.
Prema tome na osnovu nekoliko loših primjera napuhanih u sredstvima obmane i manipulacije nije suditi cijelom jednom narodu. Naročito ne na onakav način gdje jedan Dalibor Matanić, jedan vrlo kvaran čovjek, pravi video spotove gdje hercegovački seljak dolazi ujutro autobusom u Zagreb, a popodne postaje gradonačelnik je dno dna. To je baš malograđanski šovinizam jednog europejca, a u biti jedne sitne duše koja se za male pare kupi.
Da je bilo krkanizma i bahatosti bilo je, ali toga ima posvuda. Na osnovu par pojedinaca stvoriti sliku da smo svi lopovi sverceri ratni zločinci koji tučemo žene i maltretiramo poštenu radničku klasu je baš pokvareno.
Mi smo imali svoju republiku, ali naši americki njemački i britanski prijatelji su nas namijenili za odstrel. Zato je trebalo muslimansku državu napraviti sa teritorijem Hercegbosne jer nisu imali teritorij za državu.
Kada smo se pobunili 2001 zbog poništenja izbora gdje su naši ljudi koje smo mi birali zamijenjeni ovakvima kao ovaj izrod ovdje Željko i muslimanima te proglasili samoupravu u Novom Travniku čitav demokratski svijet nam je na glavu skočio, a 60 000 do zuba naoružanih “mirovnih snaga” SFOR u BiH je bilo u stanju pripravnosti spremno da nas oružano napadne. Jbg moralo se popustiti, jbg jači su od nas.
Nakon toga je počeo progon od strane sudstva koje je bilo u rukama Engleza i nekoliko stotina ljudi na čelu sa Antom Jelavićem je osuđeno, poslano u zatvor ili su pobjegli u Hrvatsku od progona.
Što bi rekao Thomas Miller, hambasador Amerike, kardinalu Puljić: ili ćete se asimilirati, ili ćete seliti.
Isti taj Miller je prolazeći kroz Hercegovinu vidjevši kuće i uređenost i čistoću ulica kazao: pa da lopovi, švereceri i ratni zločinci.
Što reći? Nažalost nam je politika i politička elita sluganska, a mi premali da bi bilo drukčije kako stvari u svijetu stoje. Ne znaju naši baš voditi vanjsku politiku. Za izboriti se za nešto moraš imati potporu jake vanjske sile i znati protiv koga ideš!? Recimo da smo se uvijek nekako dočekali na noge pa ćemo opet.
Sila Boga ne moli, ali Bog silu ne voli. Federacija županija je zamišljena tako da ima svega nekoliko zajedničkih ministarstava, a pola sjednica je trebalo biti u Mostaru. Ostatak nadležnosti je po Ustavu pripadao županijama koja svaka,ima svoju vladu i ministarstva. Da ne govorimo o konfederalnom odnosu sa Hrvatskom koji su jednostrano ukinuli pa kasnije pritiscima na Hrvatsku i ona je morala odustati.
Isto pravo na konfederaciju sa Srbijom je imala Srpska. Sve je to samovoljom silnika ukinuto.
Sve ovo je samo vrh ledenog brijega gdje kralj u obliku visokog predstavnika jednim potezom pera poništi izbore i umjesto Hrvata na vlast postavi muslimana koji onda dođe i namjerno pljačka i uništava državne tvrtke Hercegbosne i pravi minuse od stotine milijuna.
Aluminij su 2010-ih zavalili u dug od 300 milijuna maraka Reuf Bajrović, musliman iz Pljevalja Crna Gora i Zlatko Lagumdžija. Pa da smo veliki kao Rusija i bogati kao Emirati puno je, a ne nas parstotina tisuća.
Muka mi je uopće i pisati o tome i prosto me tuga uhvati kada se prisjetim svega. Veliku smo nepravdu doživjeli i u jednom trenutku nam samo Srpska nije leđa okrenula, i bila protiv nas i zato hvala Miloradu Dodiku do groba.
Ovo zadnje što si napisao je najveći apsurd svega. Kad pomislim kako se vani u migraciji svi lijepo slažu pitam se zašto je uopće trebalo biti rata?
Najveći egzodus etničkog čišćenja koje se u literaturi jednog doktora povijesti od milja zove i * humano preseljenje, Hrvati u BiH doživjeli su u Bosanskoj Posavini.
Preko noći ih je nestalo više od 200 000 tisuća.To su učinili oni slični Dodigu u dogovoru sa onima slični Čoviću.
Pandani Boban i Karadžić.
I ti se do groba zahvaljuješ Dodigu koji iz opustošene Posavine nastoji izbaciti još i onih preostalih 8% Hrvata.
Blago neukima. Njihovo je carstvo nebesko.
Blago pokvarenima, obraza nemaju. No ipak nisam ja onaj koji nije upoznat sa islamskim principom poznatim pod nazivom Al Takija ili samo Takija ili Ketman na hrvatskom jeziku.
Pa možemo malo razgovarati o tom vrlo zanimljivom principu po kojemu musliman može lagati kaurina ili nevjernika ako je to korisno u svrhu islama.
Mislim da sam to cuo vec negdje, taj princip, u jos nekoj magiji za mase zvanoj religija…
Ne bježi od teme. Nije ti to tamjan. A nisi ni sipa pa da puštaš crnilo. Nitko te ne gonja.
Da li znaš gdje su nestali Posavski hrvati. Da li znaš nekoga od njih. Da li se pitaš kako im je.Više znaš o srbima iz ” krajine od onoga kojem si do groba zahvalan nego o svom bratu.
A trebao bi barem jednako znati o sudbini jednih i drugih jer im je sudbina zajednička i istovjetna.
Vidim da si uzeo nadimak Sardelino. Čovjek može pomisliti da imaš veze sa Hrvatima koji žive u priobalnim krajevima. Znaš ono Sardelino, sardela.
Bolje promijeni nadimak i uzmi nešto prikladno. Evo primjera radi pošto se bliži Kurban Bajram mogao bi uzeti nadimak Kurbanlino, po Kurbanu.
Svakako ti takija nemože proći, pa stoga slobodno budi ono što jesi.
Malo ću ti pripomoć.
Srdela me je u djetinjstvu othranila. Skoro pa kao u priči. Trenutno kad sam dokon odlazim na more. Izvezem brodicu “Delfin 5,25 M iz prvog mandroća, na krmi mi je HIDEA 6 KS 4-taktna. Na kančevaču lovim arbune. Sad je njihov đir i dobro se love. Očistim ih na moru i spremaju se najkasnije sutradan. Kad su iz zamrzivača malo su stupasti i okus im je lošiji.
Znaš ono. Svaka riba je dobra ako je friška. Znaš ti k….
A o kurblama i ostalim načinima kako su se startali nekadašnji automobili ispričaj mi malo detaljnije. Nekom drugom zgodom.
Ideš li preko granice glasovati za Komšića muslimane dok prodaješ takiju Hrvatima kako si njihov?
Kuranska Sura broj 16 stih 116 pod imenom Pčela: a onoga koji negira Alaha nakon što je u njega povjerovao, osim ako je na to primoran a srce mu ostane čvrsto u vjeri, čeka kazna paklena.
Takija ili ketman uz prateću dvolicnost, licemjerje i prijetvornost prema nevjernicima i murtedima dok se živi među njima i ima korist od njih. Odanost islamu i njegovim zakonima.
Nemože se služiti dva gospodara, niti poštovati dva zakona, niti sjediti na dvije stolice. Stoga bi se ti jasno odredio kada bi bilo stani ili padni.
Nazalost moji sunarodnjaci neznaju tko i što živi među njima.
O tome što ti imaš i sto radiš ne bih. Ne zanima me privatan život komentatora.
To ti je ucinio tvoj varan Vranjo.
Lik je musliman. Za njega je titov general fasista koji ih je u logore po jadranskim hotelima trpao a Hrvati nacionalno osviješteni bez obzira na politicko opredijeljenje su gestapo i nacisti.
Doduše dokopitao se u Hrvatsku zbog para i boljega života, ali svejedno podržava politicko nasilje prema Hrvatskom narodu u Hercegovini i Bosni.
Srpska vojska je okupila 40 000 vojnika i stotine tenkova. Te su nas pregazili vojno u posavini….oko 1500 vojnika HVO a je poginulo, lokalna ARBIH je sve to promatrala i onda pustila priču o ” prodaji” Posavine….bit će da si bio dezerter pa sad serundaš…mislim neka si bio…dezerteri su bilo najpametniji…
Da ne govorimo kako je Silajdžić u ujedinjenim narodima prijetio Hrvatskoj ako ne povuče vojsku iz Posavine da će tražiti u UN da se Hrvatska proglasi agresorom.
Zato se HV i povukao.
Sa druge stane alternativa probijanju koridora preko Posavine je bilo preko planine Ozren i Olova gdje je VRS bio zračne linije udaljen 22 km od istočnog dijela RS. Time bi se umjesto preko hrvatskih krajeva koridor između istočne i zapadne RS uspostavio preko muslimanskih krajeva i prekinuo komunikaciju Zenica-Tuzla. Zato nisu prstom pomaknuli na koridoru, a na Ozrenu su krajem rata počinili velike zločine nad Srbima u Vozući.
Kakav je ovo firaun i takijaš.
Da stvar bude gora preselio se u Hrvatsku, a vidi ga kakav je. Zato ga ja ne zovem Sardelino nego Kurbanlino po kurbanskom ovnu a ne po jadranskim srdelama.
Opet takija, ili kada musliman nastanjen na hrvatskim jaslama pokazuje lažnu žalost za žrtvama hrvatsko-srpskog rata od prije 30 godina. Sve u svrhu svađanja kaura koji su njemu isti i jedni i drugi.
Znam da znaš ali radi drugih kada već izvlačiš rat koji je prošao treba kazati da su islamske snage pobile više hrvatskih civila nego Srbi i protjerale vise ljudi nego Srbi.
Dapace iza rata, koji je uzgred završio samo za dvije strane a ne i za islamsku stranu, Hrvati koji su se vratili u RS nisu imali problema niti sa imovinom niti im je sigurnost bila ugrožena.
To se nemoze kazati za tvoju stranu jer su povratnici ubijani od strane muslimana u općinama Travnik, Bugojno i Konjic. Posebno je stravičan slučaj bio u Konjicu gdje je poludjeli musliman na Božić zaklao tročlanu obitelj Andelić.
No pustimo sada to. Kaži ti nama svojim riječima zašto tebi smetaju dobrosusjedski odnosi Hrvata i Srba? Što imaš protiv toga da dva srodna i bliska naroda koja dijele puno toga zajedničkog imaju dobre odnose na obostranu korist bez štete što jamči mir i napredak ovoj zemlji u kojoj živim?
Kako imaš obraza doseliti se iz svoga islamskog raja odakle ste istjerali preko pola milijuna nemuslimana među Hrvate, a ovako se ponašati prema nama?
I nemoj opet takiju prodavati nego kaži iskreno, iako ja znam odgovor.
BiH nije muslimanska država a niti je FBIH muslimanski indetitet.
15% Hrvata u federaciji ima 50% udjela u vlasti.
Izborni zakon svakako treba mijenjati ali ne na način da se kroje teritorijalne izborne jedinice koje bi trebale podijeliti federaciju na hrvatski i bošnjački dio.To bi bilo stvaranje Herceg Bosne na mala vrata.
I u rekonstruirani izborni zakon svakako bi trebalo uvrstiti i sve ono što se je sudskim presudama definirano kao ljudska prava, sukladna europskim standardima.
U EU se ne može ući ako se ne žele prihvatiti njeni standardi i pravni sustav.
Gdje su pare hercegovačke banke pa i one koje su u nju došle iz HR budžeta.Dskle i moje.
Pa naravno, kod Hercegovaca.Završile su u njihovim škašelama. Bez sumnje i bez daljnjega.
Ostvarivanje mira onako kako ga je zamislio Islam, u ovom slučaju ti i takvi, podrazumijeva da mir mora da vlada na čitavoj zemaljskoj kugli pa tako i u BiH. Po tome miru sva božja stvorenja moraju da žive po Alahovim propisima, tj. vašim propisima.
Samim tim primorati nekoga tko ne želi živjeti po tim zakonima, a raspolaže odgovarajućom silom, znači da svaki musliman mora primijeniti odgovarajuću silu kako bi ga se primoralo da živi pod islamskim zakonima.
Prema tome islamsko, odnosno tvoje shvaćanje, mira podrazumijeva rat jer kada se islam objavio uopće nije bilo muslimana nigdje pa tako i na ovim prostorima.
Mi kauri ili nevjernici smo dužni po tome, pošto smo čuli alahovu poruku, živjeti pod tim zakonima i pokoriti se iako ne prihvatimo takva učenja. To u našem slučaju znači da trebamo biti ono što se u Islamu naziva zimija.
U tom smislu temeljni dokument muslimana na teritoriju Hercegovine i Bosne, a to je pamflet pod imenom “Islamska deklaracija” koju je napisao Alija Izetbegović ( zbog čega su ga komunisti poslali na robiju), je posve u skladu sa islamskom doktrinom, a stav da je, citiram “ Bosna i Hercegovina samo sredstvo, ali ne i cilj” savršeno opisuje krajnji cilj muslimana u BiH, a to je Islamska država.
Prema tome koncept građanske države koju propagiraju sve muslimanske stranke i Rijaset islamske zajednice je samo ono što se zove takija ili ketman i to je taj put koji vodi ostvarivanju muslimanske države gdje će muslimani zahvaljujući brojčanoj nadmoći ostvariti u konačnici islamski poredak i primorati nevjernike da se povinuju islamskoj vlasti i zakonima.
Zato muslimane tvoja takija gdje ti tobože zališ za nastradalim dijelom hrvatskog naroda sa prostora Posavine, ili srpskog naroda sa prostora Hrvatske je takija kako bi se prikrile prave namjere i ostvario cilj laganjem i obmanjivanjem nevjernika.
Taj cilj se u konačnici islamska država na što većem opsegu teritorija, bez obzira tko taj prostor nastanjivao.
Zato ahbabe pazi kome prodaješ muda pod bubrege jer mi sa vama živimo stotinama godina i vrlo dobro vas poznajemo. Meni nemožeš prodati taj šupljak kao mojim sunarodnjacima koji nemaju iskustvo življenja sa muhamedancima.
Svaka casr na zadnjem pasusu, od takvih ahbaba gori su jedino domaci izdajnici.
Žao mi je svih nastradalih. I još više mi je žao što su svi ti srbi, hrvati i bošnjaci planski nastradali na odvratan i svirep način. Nisu se etnička čisćenja, udruženi zločinački poduhvati i genocidi desili zbog planova kako ti kažeš iz “Islamske deklaracije već zbog planova skrojenih u kuhinjama Tuđman-Milošević, Boban-Karađić. Islamska deklaracija je slovo na papiru. Planovi stvaranja velike Srbije i velike Hrvataske nisu slovo na papiru već grob na grobu. Uočavaš razliku. Uočavaš ti k….. . Nemaš tu sposobnost. Ti i dalje izinstiraš na stvaranju velike Srbije i Hrvatske a sada po planu Čović-i onog kojem si do groba zahvalan iako znaš da su svi takvi predhodni planovi doveli ne puno dalje od masovnih grobnica.
Moram ti reći. Ne bi volio biti u tvojoj glavi ni 5 minuta. Nije mi jasno kako možeš spavati sa tolikim kurblama i muslimanima na pameti. Ako se bojiš da će te možda ubiti prejaka riječ iz “Islamske deklaracije moram te utješiti. Prejake riječi mogu ubiti samo pjesnike a ti to nisi.Na tvom mjestu više bi se bojao plana Čović-Dodig (kojem si do groba zahvalan). Zato jer primjećujem da bi takav grob primio sa zahvalnošću.
“15 posto hrvata ima 50 posto vlasti”. To bi bilo stvaranje Herceg- Bosne na mala vrata”. Kolega vrlodrag čestitam. Dobro si ga prokužio. Još samo fali ” podstanari” i dva vagona u koja možemo stati. Ali se fino ovdje SKUŠA prodaje pod SRDELU. Čestitam i skuši na kamuflaži.
Hvala Bilo mi je zadovoljstvo firauna prokazati. Da nije počeo prvi nadosirati nebi ja ovako. Ali “ razbaškario se šejtan” i dovezao me se kao blesav. Zamisli obraza nakon svega što nam čine on koji se dokopitao među Hrvate osjećao se pozvanim docirati sa visoka i pametovati. Još je dozvao i drugog džina pa su skupa malo niže dolje pokušali.
Kada više neznaju što će onda počinje kreveljenje i vrijeđanje. Znaš kako mi je njegov ahbab kazao: necu ti ovo selamiti. He he. Kakvi su to praktikanti spolnog općenja sa kozama.
Papa Franjo ( Franco ) je bio i ostao kao šef vatikanske mafije ( Vatikanska banka )!
Vrhunski povezano!! Svijet je takav, i zato postoje revolucionari- oni koji vraćaju kola i pokušavaju popraviti točkove.
Izrael je bombardirao vlastitu izraelsku ambasadu u Londonu u napadu lažnim zastavom i optužio dva Palestinca.
Bivša britanska agentica MI5 Annie Machon objašnjava kako je Mossad bombardirao izraelsku ambasadu u Londonu 1994. godine i optužio dva istaknuta palestinska aktivista.
Samar Alami i Jawad Botmeh dobili su 20-godišnju kaznu za ovaj zločin, koji nisu počinili.
Zaista su krajnje plemeniti ti momci iz Mossada i Izraela.
Zar je Hamas bolji? Dapače islamističko smece je dolazilo ovamo i u Središnjoj Bosni je ratovalo protiv Hrvata i ubijalo naš narod, a Fatah tj. Jaser Arafat je izrazio podršku Slobodanu Miloševiću i nije priznao Hrvatsku.
Sa druge strane Izrael je 1992 spremio 200 000 odora i pari čizama Hrvatskoj vojsci kada nam je Gorilo pod petama. I dan danas mi u ormaru stoji jakna Izraelka.
Palestinci su dolazili u Hercegbosnu ubijati Hrvate i širiti islam, Izraelci su kršili zapadni embargo i slali pomoć.
Zato im šaljemo spolovilo danas i stajemo uz Izrael.
Budi siguran da su i jedni i drugi imali razloga za to što su radili.
Nisu bez veze rođaci i braća.
I po Bibliji i po genetici.
Propustio si gore primjetiti čije je prezime Miller. 🙃
Miller je Nijemac podrijetlom. Nije Židov.
Tako je, bravo !
A odužujete im se tako da 80g nakon ww2 u Zagrebu podižete Hrvatsku nacističko kolaboracionističku zastavu i žalujete za Hrvatskim “vojnicima” tj. zločincima poginulima 1945.
Pa svaka vam čast, vama i Izraelu !
Slušaj ti. Moj djed je tamo nastradao i nije se živ izvukao. Valjda imam pravo žaliti za svojim mrtvima? A što se tiče politike i ideologije nije valjda da je jedan čovjek sa sela jedva pismen zna što je što. Kao i većina drugih nije birao stranu. Silom je mobiliziran, usput pretučen i opljačkan. Kasnije je glavom platio za ono za što nije bio kriv.
Zato odjebi.
A što se tiče odnosa dvije države i njihovog rata eto ih tamo. Ali znam tko je dolazio ovamo sjeći glave ‘90-ih, a tko je pružio ruku kada je bilo teško. A ti koji stojiš uz prokleto muslimansko bratstvo uključi mozak i vidi što su radili ovdje.
Moji nisu išli kod njih i uništavali njihov narod, njihovi dolazili ovamo i uništavali moj. Zato sjaši.
Hamas je isto tako izraelska mosadova kreatura
Hamas je legalno registriran u Izraelu 1978. po dogovoru tadašnjeg izraelskog premjera Menahema Begina i šeika Ahmeda Yasina, cio agenta, koji je bio učenik Hasana Al-Bane, koji je također bio cio agent i osnivač cionističke organizacije Muslimansko bratsvo osnovane od strane Rotšildsove Suez Canal Company. I sam Arafat je rekao da je Izrael osnovao i pomagao Hamasa.
Slobo je bio varanski igrač, isto ko i kriptić Franjo, ko i Alija, i Gojko Šušak,- udbaš iz kanade. i ostala udbaška ekipa, svi su radili za iste gazde, ko i danas Čović, Dodik, Bakir…
Čović stara komunjara , nekada se u beogradu potpisivo sa ćirilicom, danas prijatelj cio Dodika…
džaba je uvlačenje ježurkama i Izraelu…
opet dođu gazde iz izraelske vlade, izraelske ambasade, iz židovske općine, ivo goldštajn, efrajim zurof i ostali i hrvate šamaraju zbog NDH…
iako je Izrael sada za godinu i po, pobio 3 puta više palestinaca u Gazi, nego što je židova stradalo u NDH, za 5 godina..
ali tako je to sluge su sluge, a gazde su gazde i sluge moraju puzati pred gazdama
Smanji ti doživljaj.
Nisu Židovi Supermani ni svemogući.
A bome ni udba.
Šušak je bio pica- majstor i kriminalac. Koji se u japankama iskrcao iz aviona. Neda mi se dalje…problem je što su neki navedeni izašli iz zatvora u Jugi, a trebali su ostati unutra.
Kao kad za za Karamarka kažu da je udba. Moš’ mislit.
On je bio doušnik udbe, a ne udba.
Što znači ovo s ćirilicom?
Moj gospodine. Ante Starčević je pisao u BG na ćirilici.
Kad bi još razumio uzroke i razloge svega ovog što si napisao, a da ne promijeniš način razmišljanja bilo bi možda previše.
B m k
Za sve navedene.
Koji k* radi taj upis tu?
Odhebi
Hvala na trudu!
Da, znamo za to, svi iz Bosne znaju za tu aferu. Nije problem u toj jednoj banci, problem je u brutalnosti, očito je služilo da se nešto uradi iza kulisa.
Tada su to dok je bio show oko Hercegovačke banke, u suštini povoljan i ubijen kompletan domaći bankarski sektor, s dosta solventnim bankama. Brzina prijenosa transakcija iz inostranstva je bila ok i nisu bile gubitašice.
Istovremeno dok su nemiri u Mostaru, gomila malih banaka je ugušeno. Došli su, preko Petrića Hypo, Sparkasse, Raiffeisen i ostali njihovi instrumenti.
Poslije izvjesnog vremena sav platni promet je završio u njihovim rukama. Ubili su ZAP i sve dali Austriji.
Plakati samo za tim dijelom je besmislica. Dok Wien cvjeta, širi se čisti(čistači su naši ljudi) mi grcamo pod teretom okupacije i trunemo i siromaštvu.
Tako bi mogli pričati o ovome Incku što je bio ili nekome drugom. Isto je. Dovode et impera!
I sada se preispituje čak i novinari da li je neko seoski lopov Dodik ili komunista Čović ili ludi balijetina Izetbegović ili neki sateliti u pravu.
Divide et impera!
Naši svjetovi su ubijeni.
Ili se kediniti ili umrijeti kao sluge i siromasi
Znamo i mi iz Hercegovine također. Valjda postoji još nešto osim Bosne u Bosni i Hercegovini? Usput rečeno tada je zavladala Hypo banka, a novac (plijen) je završio kod naših zapadnih saveznika i prijatelja.
Ima, vodovod i kanalizacija!
Molim lijepo bez vrijeđanja. Ako imaš što kazati na temu kaži, ako ne suzdrži se od vrijeđanja.
Čuo sam da je Petrich bio i ostao protuhrvacki smrad!
Jaku domaću banku se moralo uništiti, i sve je prema uputama i urađeno. Koliki retard moraš biti da u politički neodgovarajućem momentu pokrečeš nekakvo pitanje autonomije?. Ekonomske štete su samo benefit izvršen od Robinson. Sve po nalozima stranih bankara, jbg 😛 😛
P.S: Pokažite mi banku bez korupcije i sličnih protuzakonitih zloupotreba. Čekam, jbg 😛 😛
Uzmi u obzir kontekst vremena i prijetnju koju su za nas predstavljali udruženi muslimani i amerika sa svojim lagerom trabanata. Slazem se da nije trebalo tako, ali nije se očekivala ovako žestoka reakcija od strane okupatora.
Bio sam sudionik prosvjeda tada u Mostaru kao i svojim ocima sam gledao kako britanska vojska u zoni okupacije španjolskog bataljuna dolazi oklopnjacima te palicama i gumenim metcima tuče i bije dok su Željko i ovakvi navijali da nam j**u majku.
Uostalom to je bio odgovor na izmjene Daytonskog sporazuma na našu štetu zloglasnim amandmanima Roberta Barryja direktor OSCE u BiH. Ako te zanima proguglaj Barryjevi amandmani. Daytonski sporazum je ustav BiH. Nije se tinta ni osušila na njemu a već su ga krenuli kršiti.
Od tada prezirem zapad i njegujem odvratnost prema “demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima”.
Je li to sa tim Barryjem ono što sam čitala o Paddyju Ashdownu, da je mijenjao Dayton?
Unio 60 IZMJENA?
Da. To je to.
Sa tim da je taj ološ Ashdown bio baš gadan lik. Dobro je Milorad Dodik rekao za njega Dabogda mu zemlja kosti izbacila.
Razvaljivanje Dejtona je u punom jeku,a za to se optužuje Dodika i RS,čisti bezobrazluk i cinizam globalne koalicije pederonacista.Simptomatično je da je jednoj Saudi Arabiji više stalo da od Bosne napravi islamsku tvrđavu,nego do braće Palestinaca koje im pred očima brutalno tamane ješovani.Švabe ko švabe,Bih vide isključivo kao svoju kolonijalnu prćiju i misle se učvrstiti favorizujući muslimane,kopiranje Benjamina Kalaja iz doba aneksije.
U dokumentarcu je pokazano da su i neke banke Narodne Republike Kine upletene u kriminalne radnje na globalnom nivou, jer je naprosto takvo “globalno ozračje”
Do dan danas nisu vratili nekoliko stotina milijuna maraka koje su ukrali privatnim osobama i poduzećima.
To vam je demokratski zapad koji Hrvatima tenkovima upadne u banku gdje pohapsi osoblje i ukrade pare, na televiziju gdje pohapsi novinare i ukrade opremu i odašiljače te osudi i zatvori nekoliko stotina ljudi koje pod lažnim optužbama.
Ti su i nama napravila bivša braća iz Slovenije preko ljubljanske banke gdje su preko noći zatvorili banku i povukli se, a štediše ostali bez novca. Isplatili su samo one sitne štediše, a veće zaboravili i privatizirati banku. Ne znam jel su im dan danas isplatili dug? Nešto im je na kraju isplatila ZABA pa je NLB to njima trebala vratiti ali ne znam jel to uopće sprovedeni do kraja jer sigurno je dio štediša i umro, a da nije dočekao povrat novaca.
Banke? Pravo pitanje je: šta je s sistematskom prisvajanjem društvenog vlasništva na teritoriji čitave zemlje?
Društveno vlasništvo, koje po svojoj pravnoj prirodi nije bilo identično državnom vlasništvu, tokom tranzicije je nelegitimno i netransparentno privatizovano.
Država je jednostrano preuzela pravo da raspolaže tim resursima, bez stvarne kompenzacije stvarnim nosiocima prava – radnim kolektivima i zajednici.
Takva praksa predstavlja ozbiljno kršenje načela pravne sigurnosti, imovinskih prava i društvene pravde.
To se izgleda desilo po cijeloj bivšoj Jugoslaviji po istom ključu! Pljačka nad pljačkama. Svak je iskoristio i ukrao iz vladajuće garniture što je mogao. Što ćeš? Radnička klasa je uvijek bila izigrana strana, a u ratu za odstrel iako nisu željeli rat.
Ako je umro, štednja prelazi na nasljednike.
Isto kao i dugovi.
Je si li?
Pa, raspitaj se malo…
Možda vrate možda ne. Tko im ista može. Nazalost nisi jedina. Moji stric i strina su imali par tisuća i još ih nisu vratili. Da bude gore, na jugobanci su imali 7000 dojč maraka ušteđevine koju im je Slobo klepio i niti to nisu vratili.
Ispada na kraju da je najbolje bilo štekati u madrac.
Kako štednja iz Jugobanke nije vraćena? Posle 5. oktobra 2000. počela je isplata stare devizne štednje. Znam neke ljude koji su dobili svoj novac.
Možda je stvarno vraćena, evo priznajem neznam? Kako god umrli su oboje i pokoj im duši.
To je bila baš velika pljačka.
Čuo sam da je protuhrvacki smrad Petrich bio i ostao anglosaksonski kabadahija
Zloglasni Petrisch, govno austrijsko.
Odličan članak uz nekoliko opaski. Hercegovački i bosanski Hrvati, a ne samo bosanski Hrvati. Nije Tzv. Herceg-Bosna nego Herceg-Bosna jer nismo mi vojno poraženi, niti je HB ugušena, nego su ovlasti i zakoni preneseni na županijski savez pod imenom FBiH koja je Washingtonskim sporazumom 1994 spojena sa RBiH koja je bila muslimanska republika. HB je prestala formalno postojati tek 1996 kada je odlukom skupštine sastavljena sa rbih kako bi nastala FBiH.
To je bio prvi oblik autonomije koju je moj narod na svojoj zemlji imao još od 15. stoljeća kada smo pali pod Osmanlije. To je pod prijetnjom sile ukinula Amerika i njeni trabanti.
Nakon toga su nam oni koji su proveli godine po izbjeglištvu u kako oni kažu agresorskoj Hrvatskoj i po jadranskim hotelima koje danas zovu logorima u koje su ih zatvorili kako kažu fašista Tuđman izabrali Željka Komšića 4 puta i usput malverzacijama u 25 godina oštetili gospodarski za nekoliko stotina milijuna maraka krađom para kroz protuustavne državne agencije i ministarstva koja nisu bila predviđena niti Washingtonskim i Daytonskim sporazumima.
Da bi se tome stalo u kraj trebao je na vlast u Americi doći Donald Trump. I dan danas ovdje Njemacka i Austrija zastupaju islamsku stranu, a naj ogavniji su od svih Englezi.
🙂👍
Valjda je sada jasno zasto je Dragan Čović u narodnoj skupštini Republike Srpske rekao : Srbi čuvajte RS.
Sada očekujem da me islamska bulumenta onih koji su kugu i koleru vratili na kontinent popljuje i izvrijeđa.
da i Čović se tamo duboko, duboko izvinjavo za Bljesak i Oluju i reko da on nama ništa sa time
Gdje si to čuo?
Jesi li to slušao govor iz NS RS? Evo ja ti ponavljam pa opet pročitaj:Srbi čuvajte RS. Srpska je naš prijatelj i susjed. Ako ti imaš sa tim problem, živi sa problemom.
To je pod uvjetom da si Hrvat, a nisi po svemu sudeći. I nismo na sjednici džematskog odbora da mi nastupaš tako. Je li jasno “prijatelju”?
Kazi zivjela Herceg-Bosna zemlja hrvatskog naroda, svih Hrvata bez obzira na mjesto podrijetla i življenja. To je naše i svaki Hrvat na to ima podjednako pravo kao i ja koji sam tu rođen odrastao i živim i živjeti ću dok ne umrem.
To tvoje kao jasno nije jasno.Trebao si svima nama kojima nije jasno reći zašto je to rekao.Opet si se preobrazio u sipu i puštaš crnilo. Jasno mi je da ti je Dodig idol i da si mu zahvalan do groba. U tome si vrlo iskren i u tome ti vjerujem. Ako je Čović zahvalan Dodiku da li si i ti zahvalan Čoviću. Ako je to tako onda si međusobno razdijelite zahvalnice “općeg tipa.
Čović će izdati svog priku Dodiga prvom prilikom kad bude imao koristi od toga.
Zato nama neukima ,kojima nije jasno odgovori zašto je Čović u skupštini RS rekao to što je rekao.
Samo nemoj opet o kurblama.
Koji se ono ‘ narod ‘ bavi bankarstvom?
Hercegovci ne.
Dakle, kojem bogu se moli ovaj koji je pobjegao, pretpostavljam preko Imotskog, u katastarsku česticu poznatiju kao RH d.o.o. ?
Mene uopće čudi da je banka dobila dozvolu za rad i da je radila par godina. Puna je povijest pokušaja otvaranja nezavisnih banaka, nezavisnih od ( ), i svi su loše završili, ili zabranom sa najvišeg mjesta ili zatvorom sa izmišljenom osudom.
Pa ni Hrvatska nije mogla imati svoju banku – tek kad je predala banku, došlo je priznanje samostalnosti.
Dok @vrlo drag nije ovdje opisao tu pljačku i upad u banku, nisam o tome pojma imala.
Toliko o pokrivenosti toga u medijima.
6.4. 2001. “SFOR i OHR upadaju u Hercegovačku banku: U ranim jutarnjim satima, po nalogu Visokog predstavnika, međunarodni revizori uz pratnju naoružane SFOR postrojbe i Federalne policije ulaze u sjedište banke u zapadnom Mostaru te u njezinih 6 podružnica”… Tada je trebalo skloniti lovu i dokumente.
A ne čekati 18.4. 2001.
“Drugi upad – uklanjanje sredstava: Nakon inicijalnog neuspjeha da mirno preuzmu sve poslovnice, SFOR dva tjedna kasnije izvodi drugu operaciju. Oklopna vozila probijaju ogradu mostarske centrale i trupe eksplozivom otvaraju sef banke, odnoseći gotovinu i dokumentaciju. Slične nasilne metode primijenjene su i u podružnicama”
Eto tako vam to ide. OBIČNA PLJAČKA.
Okupacija.
Pa vi tražite druge izraze.
Nalik Iraku, jel’da?
Zamisli sada da ti jedan takav ide pričati o “rule of law”… 😆
Pa to ti je to. Na primjer kada jedan Paddy Ashdown rođen u Britanskoj Indiji, hej “Britanskoj“ Indiji, dođe i kaže vi Hrvati ste svi fašisti, nakon što je kao britanski vojnik ubijao po Sjevernoj Irskoj ‘70-ih.
U Indiji snose krivnju za smrt 150 milijuna ljudi, navodno.
Istina 100%.
Lovu zamračilo prije upada OHR-a ,a Mislav ponavlja po stoti put. sto bi Dobrica rekao ovaj je dobro skontao moju priču. Mogao bi Mislav malo da nam ispriča o pljački u Aluminijumu od rata do Kabirija, ali naravno da neće.
Pa mogao bi malo i o pljački aluminija od strane nezakonite vlade iz koje su izbačeni Hrvati 2010 i o Reufu Bajrović crnogorskom muslimanu i Zlatku Lagumdžiji koji su Aluminij zavalili za 300 milijuna. Vi ste ga dokusurili, i niste ga se okanili dok ga Židovu nismo dali. Jbg njemu nasmijete ništa.
Nego kako stojite sa kugom i kolerom u Sarajevu? Znate li bez najdraže hambasade barem smece pokupiti da ne izazovete epidemiju ? Uh, oprosti, već jeste izazvali epidemiju leptospiroze.
Kome vi imate nešto kazati. Gdje vladate vlada propast. U Sarajevu vam se vodovodna mreža miješa sa otpadnim vodama, u Kaknju iz klaonice u sred grada ispuštate otpadne vode u vodozaštitno područje, u Lukavcu Koksara skraćuje život i truje kemikalijama, u Maglaju Natron, a u Tuzli uskoro zatvarate Termoelektranu koju vam je Hrvatska svojim parama napravila za današnjih 1,1mlrd$ kroz fond za nerazvijene u koju niste 30 godina ništa uložili i prolazi joj rok trajanja.
Sve sto dohvatite uništite. Još ste kugu i koleru na kartu europe. Cestitam.
“…dok ga Židovu nismo dali…”
Nije valjda da zaista ovo misliš?
Ako ovako misliš za Aluminijski, onda je ovo sa ovom bankom ista stvar, zar ne?
Dobro…banku niste dali, ali su isti došli I…uzeli je.
Šta je, onda, problem?
Ne kontaš?
Paaa…evo, ja ću ti dati jednu tezu, a ti razmisli I sam zaključi šta si ti dao I šta ti je oduzeto.
U rat su nas gurnuli sa obećanjima o Švicarskoj, sjećaš se?
Pa su nas nafuravali sa TVa kako ćemo jesti travu, ali će “naši” vladati tamo gdje smo u većini.
Ali gdje smo (sva tri plemena) bili u većini?
Sjećaš se I onog poredjenja sa kožom leoparda? Malo ovih, pa malo onih, pa onih trećih? Šarenilo k’o u priči.
Pa smo se etnički počistili I dobili “elitu” koja vlada.
Šta misliš kome polažu račune?
Narodu koji ih bira ili ovima kojima ste dali banke I preduzeća?
Žalosno će biti gledati kako nam djeca ginu za iste interese.
Nemam volje raspravljati o nadrobljenim glupostima. Neznaš situaciju i lupaš paušalno.
Glupostima?
Pa eno sam ti postavio I dokumentarac ksko je Aluminijski skrhan, ali me ti oboji, dade I mi I religiju…svašta???
Ali jbga…Ja nisam preživar…
hehe e👍
Upravo ste Vi Hrecegovci glavna glasačka podrška i glasačka mašina kako kažeš:
“to sto su u hdz nesposobni kleptomani i moglo bi se s pravom reci poluudbaski projekt ne opravdava nepravdu koju je počinio Petrich prema obicnom narodu i gospodarstvu Hrvata u BiH”,
ili si možda mislio da bi ustaško Paveličecvski projekt donio sreču Hrvatima.
Pronaći i pogledati prvo genetsko istraživanje koje je davno ućinio ministar Primorac da znate sa kime ste najbliži?
Iako ste u susjedstvu, organizirate klubove Hercegovaca u hrvatskoj a verificirate se kao veliki Hrvati. Zar smo mi u Hrvatskoj manje Hrvati od vas?
Dragi prijatelju glasajte u BIH kako želite ali ne dolazite u RH masovno podržavati i glasati za:”to sto su u hdz nesposobni kleptomani i”.
Ma tko dolazi glasati u Hrvatsku?! Rtl i ostali ” mediji” su vam mozak isprali. Uključi tintaru ….. i kako masovno? ——–;;;;.. ovo je bilo mjesto za psovke. Ponavljaš fraze sa globalističkih medija. Hrvatsku volim…moji su sve dali za nju a uzeli nismo ništa. A sadašnja dupelizačka vanderlejen kolonija mi se GADI a ne da glasam u njoj….bježat ćete vi svi a dalmatinci već bježe u hercegovinu….eto još vakcina…..
Zato vas ne vole u najvise slucajeva, (osobno mislim da Hrvati trebaju staviti jednakost izmedju 2 rezima tog ustaskog i kasnije komuinistickog. Eto.
A sjećam se toga … Ne treba to nikada zaboraviti !!!
Operaciju je vodio britanski general Lord Dannatt. Britanci su i Bleiburg zakuhali Hrvatima.
Ponašanje Stjepana Mesića i Ivice Račana je za svaku osudu. Servilno i bijedno.
Cijela hajka na Hercegovce u Zagrebu dio je šire strategije Zapadnjaka u napadu na najčvršći hrvatski kraj. Hercegovinu.
Potiču se proeuropski servilni sjevernjaci čije žene su duboko nesretne kvalitetom svojih muškaraca i u frustraciji jurišaju na “patrijarhalni” jug.
Sjetite se referenduma o ulasku u EU, sve dalmatinske županije bile su protiv. Sjetite se referenduma o braku. Cijela Dalmacija je bila za tradiciju.
Dalmacija i Hercegovina su srce hrvatskog identiteta. Ilirska genetska baza najčvršćih i najotpornijih ljudi.
Da je Zdravko Mamić vodio Hajduk, pokorili bi cijelu Europu. U Zagrebu ga frustrirani kajkavski zgubidani mrze jer je alfa muškarac za njih. A njihove žene ga mrze, a parile bi se sa svakim Dalmatincem i Hercegovcem.
Zagrepčani, vi ste slabići. Slično kao i Sarajlije. Urbani “jugo slabići”
Pretjera ga ti zemljače. Nismo mi iz ovih krajeva ni bolji ni veći, kao sto nismo niti onakvi kakvima su nas htjeli prikazati na osnovu nekoliko pojedinaca koji su prvo nas unesrećili i osramotili a potom i ostatak naroda. Takav nije prijatelj nikome, i kuda prođe ostaje pustoš.
Na osnovu nekoliko pljačkaških tajkuna i lopova svima su nam sudili. A takvi ovdje kada ga pitaš da digne placu kaže nemože izaći. Onda ode u restoran i skrši par tisuća za večer sa svojim gilpterima i potom plati noć sa ženom u visini tvoje ili moje mjesečne plate.
Pusti ljude u Zagrebu da sebi biraju koga hoće. Ne volim ih ni ja ( možemo) a još sam blizak lijevoj strani.
Kad već spominješ tu nesreću izgleda da smo postali raj za utajivače poreza i mafijaše koji plaćaju vlasti ostanak ovdje. Budi siguran da kada prvi put im love nestane da će biti liferovani nazad u HR.
I naprijed Zrinjski. Opet smo prvaci po deveti put. A čestitke idu također u Rijeku.
Opet ste prvaci..čega?
Šugave zemlje.
Jedan je jedini u snu i na javi, mostarski Zrinjski crven’ bijeli plavi. Nikad to ime izbrisat’ se neće, živjet’ će u nama dok Neretva teče.
Koji si ti klaun, Zelenski ti je valjda uzor !
Nego, što ste dolazili u Zagreb ako je “tamo dolje” tako dobro i sretni ste ?
Vratite se na svoj kamen, primite se motike, uzgajajte duvan i lozu, pustite kajkavske zgubidane da žive normalnim životom a ne da se doma osječaju kao stranci.
Zagreb je glavni grad. Logično je da ljudi dolaze.
Usuđujem se prognozirati da je Tuđman poživio(tj. njegova ideja), glavni grad bi bio prebačen na jug.
Zbog čega Možemovci toliko mrze Hercegovce? Nemoj mi sada reći- ma nisu to Zagrepčani. Da, jesu. Pravi rasisti iz osjećaja manje vrijednosti i vlastitog mekušastog stava i o životu i vlastitom identitetu.
Ne brini se. Sve manji broj ljudi u Zagrebu vide ikakav centar. Jer vi to realno u glavi ni niste. A umjesto Hercegovaca sada ćeš biti istinski stranac s Nepalcima,Filipincima i Indijcima. Sada će problem biti Nepalac koji se zabije u tramvaj pun ljudi i onaj što ti obavlja nuždu na vratima lifta u zgradi.
Radujem se kazni malom mekušastom zagrebačkom čovjeku, punom zavisti i jala prema fizički, duhovno i mentalno jačim Hrvatima s juga.
Ma ODHEBI
Šta je? Poskupile sponzoruše?
Ili ste sad u drugoj generaciji shvatili da nemate pristupa na neka mjesta?
Možemovci su samo soroševci. To je sve.
Ali nastupaju sada kada ste vi obavili što je trebalo.
I svi mislite kako ste jako pametni što ste se uvalili u kojekakva ministarstva.
Nisi ti tamo što si pametan, nego što si glup i lijen.
(Htio bi biti gospon, jel’? 😄)
A takav je potreban za uništavanje države.
O dragoga ti Boga nemoj nas veličati svega ti. Kakva je to priča? Zagrebcani mekušci a Hercegovci Dalmatinci i Bosanci momčine i muškarčine. Susramlje mi izazivaš i daješ pogonsko gorivo upravo tim izrodima poput tih degena iz Možemo. Imamo i mi svojih koji su za logor za preodgoj pa šta ćemo?
Ovi barem nekriju što su, za razliku od ovih naših izroda koji se busaju u junačka prsa i vjeru Kristovu a razbojnici od zla oca i gore matere.
Od svih rivaliteta mi je najžešći onaj kada igraju petrovci protiv franjevaca😂. Kada se blagoslove domovi pa se kuća dva puta blagosilja po onom principu da se ne zamjerim nikome😂. To je i najduže suparništvo. Datira još od Hercegovačkog ustanka 1878.
Dalmacija i Hercegovina nisu i ne mogu nikako biti srce dio Hrvatskog identiteta. Prvi vec 500 godina nisu dio Hrvatske drzhave, a drugi su ukomponirani tek prije 100 godina. Malo realnosti nebi skodilo.
Banco Ambrosiano
To je zato što oni smatraju da mi imamo Hrvatsku, Srbi Srbiju i zato imamo seliti jer Bosna je njihova. Hercegovinu uopće ne spominju.
Što rece jednom onaj njihov Bosna i Hercegovina je samo sredstvo, ali ne i cilj. Cilj je islamska država.
A evo vidim gore I izjave kako “dali Aluminijski” da ga više ne pljačkaju “oni drugi” Izraelcu, jer će, ko biva, oni sačuvati Aluminij od daljnje pljačke???
Da nije za plskanja, tačno bi se nasmijao…
http://redirect.viglink.com/?key=71fe2139a887ad501313cd8cce3053c5&subId=7340055&u=https%3A//m.youtube.com/watch%3Fv%3D0WHPA8NLydE
Jadan nebio Alumnij je uništen za vrijeme platforme i zavaljen u dugove više stotina milijuna. Nismo ga mogli obnoviti niti platiti dugove, zato je uskočio Kabiri i spasio firmu. Zahvaljujući njemu danas opet radi i ljudi su zaposleni. Uostalom nije prodan nego je pod najmom.
Prođi me se ahbabe sa tim tvojim muslimanskim šupljacima. Bolje brini kako ćete zdravi ostati u epidemiji leprospiroze koja je buknula u tvome islamskom raju.
Pogledaj dokumentarac…
Čitav koncept BiH vrijeđa pamet ali da je nisu sklepali kako jesu kako bi ovdje održavali svoju prisutnost i sebe načinili medijatorom i četvrtom stranom? Vrag nam je u kući i samo Bog zna kako ćemo ga se riješiti, pod uvjetom da ga se riješimo ikako.
Nacionalizam, naiconalne države su problem, zamisli da USA krene tim putem, koji bi tek to Bosanski Lonac bio !
Umjesto u zajednice sretnih ljudi mi idemo prema plemenskim podjelama.
A pradjedovska vjera je judaizam?
Nesumnjivo.
Ne može se ovu kobasicu cijelu pročitati ako se ne uzme godišnji odmor, ali po prvih par pasusa pročitanih može se zaključiti da su to klasični pljačkaški britansko- x poslvi. Oni se pozovu na neki međunarodni propisi koji s ovom materijom nema veze i opelješe žrtvu. Tuži ih, buni se – jebi se odnio vuk jare.Ma gamaaad!
A išli ste rušiti SFRJ …… IDIOTI BEZ MOZGA …..SVI !!! (🇭🇷🇷🇸🇧🇦🇸🇮🇲🇪🇲🇰🇧🇦)
Znade se dobro tulipane tko je srušio….Milošević.
Odlično. 1988 je skupština SR Srbije na sjednici donijela zakon da se na teritoriju SR Srbije nadležnim saveznom Ustavu proglašava ustav SR Srbije.
Tada je nestala zajednička država jer na jednom teritoriju nemogu važiti dva ustava. Sve nakon toga je bila samo opsjena i prodavanje magle.
Da ponovim: Dogovor Milošević – Kučan po programu SANU uz ‘blagoslov’ SPC.
Prije nego što definiramo tko je rušio Jugoslaviju, pokušajmo definirati jesmo li je mi stvorili?
Ja npr. čvrsto vjerujem da to nije bila odluka naroda sa ovih prostora.
Kulturni kod naroda sa ovih prostora ima plemensku notu. Nema ništa integralno u njemu.
Može li takav kod stvoriti Jugoslaviju ili je ona nečiji projekt?
Jer ako je nečiji projekt, Jugoslavija nikad ni nije bila vaša. Samo je ugašena u trenutku kad je kreator to zaželio.
Ti i tvoji sasvim sigurno niste nikad stvorili niti jednu državu niti znate kako se to radi.
Malo povjesti ne bi ti škodilo
OHR uz oružanu pratnju SFOR i federalaca ulaze u banku i oduzimaju gotovinu i dokumentaciju.
Opljačkali banku.
Banci se novac ne može oduzeti jer se u banci ne nalazi više od 10% ukupne gotovine u njenom vlasništvu.
Gdje su pare.
Evo pronašao sam gdje se u Kuranu spominje Takija ili ketman gdje musliman ima pravo da laže nevjernika ako to doprinosi širenju islama.
Dakle Sura broj 16 pod nazivom Pčela i stih broj 116 :
a onoga koji negira Alaha nakon što je u njega vjerovao, osim ako je na to primoran a srce mu ostane čvrsto u vjeri, njega čeka kazna paklena.
Tako da opet radiš po principu Takije gdje se tobože brineš za tuđe ukradene pare, dok između redaka onoga kojemu su pare ukradene proglasavaš lopovom. Time ne samo da lažno optužuješ onoga koji je u ovom slučaju oštećena strana nego i oslobađaš krivnje one koji su te novce ukrali. Naravno to ima svrhu da se pomogne onima koji islamu i muslimanima idu na ruku u podvrgavanju svojoj vlasti i zakonima onih koje se želi pokoriti.
Vrlo vrlo pokvareno i jedna loše prikrivena podlost jedne uistinu dvolične osobe.
Opet ponavljam i podcrtavam da se mene nemože preveslati jer vrlo dobro poznajem narav takvih kao ti.
Ti si kao planinski potok. Bistar, ali plitak. Da znas druže Kurbanlino.
Kažeš da su novci ukradeni. Tko je te novce ukrao.
Da si tragac,nisi ali da si pas,jesi.
Ne uzimaj cisti islam u svoja pogana usta jer je tvoja poganost svemirska.
Ja zadnjicu svoju oprao ne bih iz flase iz koje si ti pio a kamoli da te smatram covjekom uopce.
E moj MUjo,pokvareni i necisti.
Tuguj i pati ali treci dozivjeti neces.
Sada bih te upitao zasto praktikant spolnog općenja sa kozama nevoli pse, naročito one koji stoku čuvaju, ali necu te to pitati.
Znaš moja draga i zakonita supruga mi je rekla na prvom spoju da imam oci kao u mačke. Oči zelene na pokojnog djeda. No ipak ponekad kada su ovakve stvari poprimam narav psa tragača. A nekada trag ima čudan miris, zbunjujući miris koji neuke oči i njušku navodi na krivi trag.
Kaže se ovako: zgrabi vraga za rep i izvuci ga na svjetlo dana, tada neće vise biti opasan nego samo smiješan u svojoj ludosti i nakaradnosti.
Sada ovo tvoje vrijeđanje čitam i smijem se jer sam te za rep povukao i na vidjelo izvukao.
Ćulahije ostavi za neuke džematlijo jer pred tobom stoji onaj kojemu se nemože podvaliti.
Neznam te, a znam te. Ili što bi se u narodu reklo znam te puško dok si pištolj bila.
Selam alejkum robe alahov. Dasvidanja do idućeg puta.
Nema selama tebi necovjece vrli.
Tvoje oci nikad ne mogu biti zelene,crne su i nemaju beonjace.
Tama iz njih izbija kao odraz tame u srcu.
Zlo koje nosis u sebi te lagano ubija i vidim po povratku na reakciju na komentare da te podobro poremetilo.
Naravno,i glava ti je kockasta.
Pa nasmijesi se jos jednom😉
Učiniti ću jednu dobru gestu samo u pokušaju da te oslobodim tvog kvazi intelektualnog baljezganja i tvojih osobnih umnih granica i ograničenja.
Dakle, ja nisam niti katolik, niti musliman niti pravoslavac. Ne zanima me niti hrvatstvo, niti bošnjanstvo niti srbstvo. Čak dapače, ne zanima me ni muško ni žensko.
Jednostavno, nije me briga. Ja sam samo profesionalan autist koji ima jednu manu.
Volim Bosnu i kao što kaže Čanak “Sve za Bosnu, Bosnu ni za šta.
I svima vama koji mrzite Bosnu i želite je uništiti samo zbog toga što je Bosna pokazala da su ljudi različitih vjera u stanju vjekovima živjeti u zajedništvu.Vidiš, takvu Bosnu ti i tebi slični pokušali su uništiti etničkim čišćenjem i genecodom. Niste uspjeli, niti hoćete.
Da li si što shvatio ili nisi. Da prostiš nije me briga.
Bez da ti bacam peasinu u oci,ti si izuzetno korektan covjek.
Kroz vrijeme ovdje na portalu sam to shvatio a vjerovatno i oni drugi koji su objektivni.
S obzirom na tvoj bonton i stav,nije tvoje da se petljas s ovim MUjom,vrlo pokvarenim i zlobnim zagovornikom presudjenog UZP.
Ostavi to meni,kojem fali od tvoga dobrog bontona i ponasanja,ja znam s takvima.
Samo bih volio MUju licno sresti i objasniti mu neke stvari.
Usput,tip je pobjegao iz BiH zbog aferima tokom UZP i ubi ga nostalgija za kamenom.
Nece ga vidjeti jos zadugo,osim da mu neko ponese koji komad u koferu u Hrvatsku.
Ostani takav i zelim ti svako dobro.
Što si pobjegao iz svoga islamskog raja u kaurinu u Hrvatsku služiti? Zar ste dzaba očistili stotine tisuća onih drugih i trećih samo da bi ti pobjegao među one koje očima nemozes vidjeti?
Hvali islam Bosnu, drži se Hrvatske. Licemjerno i neprincipijelno.
Sura broj 16, stih broj 116 Pčela: a onoga koji negira Alaha nakon što je u njega povjerovao, osim ako je na to primoran a srce mu ostane čvrsto u vjeri, njega čeka kazna paklena.
Slab pokušaj. Mora to bolje druže Kurbanlino.
E jadni i mentalno bolesni quasi katolice.
Mrznja ti izbija iz pera a mnogo je gore ono sto ti kriju prsa.
Ti si kao nesto nasao u Islamu i jos si nekakav ekspert a zadnjice oprati ne znas.
Zamisli da pet dana ujutro ne umijes lice,na sto bi licio a ti zadnjicu ne peres i jos drzis da si nekome superioran.
Samo jako treba s takvima a ja sam to znao onomad kad je trebalo i jos uvijek znam.
Ovi tvoji upisi su znak vrlo snazne bolesti i pogodjenosti i pomalo mi drago da je tako.
Samo naprijed,snaznije i jace ne bi li ti srce puklo,ako Bog da.
Amen
Vidiš moj druže Kurbanlino nisi ti meni prvi na logičnom i uopće na svjetskom svemrezju koji mi se lažno prodaje pod Hrvata a ustvari je musliman. No kako meni u takvim slučajevima neda vrag mira onda i ja zagrizem i napuštam dok ne proniknem o čemu se tu radi.
Ja sam ti kao pas tragač koji kada nanjuši nešto sto se ne poklapa idem za tim dok ne nađem sto je to sto nije uredu. Kako vas dobro poznajem a imam i osnovno znanje o temeljnim postulatima islama i međunacionalnim odnosima u Tamnom vilajetu( kako kaže naš, ne i vaš, veliki pisac i nobelovac Ivo Andrić) onda mi nemože promaknuti vrlo neobično ponašanje onoga koji tvrdi da je jedno a govori drugo dok misli treće.
Znas kako se kaže: uhvati vraga za rep i izvuci ga vani, jer kada ga izvučeš vani vise nije opasan, nego je smiješan u svoj svojoj ludosti.
Novac nije u banci. Banka drži u *sefu samo onoliko novaca koliko od nje traži zakon a to se zove obavezna rezerva i ona je ispod 10% ukupnog uloženog novca. OHR nije mogao opljačkati banku jer novac nije u banci.
Ostavi se pokvarenih litanija i odgovori gdje su pare. Odnosno gdje je završio i moj novac koji je putem budžeta HR završio u Hercegovačkoj banci. Zagrizi u ovo jednostavno pitanje i pronađi odgovor.Čovjek si, nisi sipa.
Nije ništa prošlo.
Zapamti to.
Nije ni počelo.
Prvoborac,bojim se da si nešto pobrkao,kako to misliš da Vučić ne prodaje budzašto srpske firme?Čovječe prodao je i prodaje sve živo što može,samo da se dodvori srpskim dželatima i spasi svoju ucijenjenu guzicu,praktički se odrekao Kosova,a Dodik se prilijepio uz njega iz čistog straha da i nas iz RS ne izda i proda.Svi pokušaji da ga se sruši ne uspijevaju jer takav gmizavac savršeno odgovara zapadnim hijenama,čista kopija Mila Đubranovića,a s njim je i dan danas u debelom dilu.Ovako je morala i Hrvatska,odreći se svojih iz Bih inače bi obrala bostan.Sad je samo pitanje hoće li i može li Tramp prekinuti ovo balkansko mrcvarenje ili će prepustiti i dalje švabama i engleskim govnima beskrajno iživljavanje na ovim prostorima.
Zašto bi Trump to napravio?
Ima dosta posla i u USA.
Eventualno bi mogao pokušati uzeti koji rudnik od Brita…
PS Uvijek postoje kratkoročni ciljevi i pljačke i dugoročni ciljevi i pljačke.
+
Za Trumpa smo mi ovdje sitna “boranija. Od nikoga iz ovih krajeva na dar ne može dobiti već sutra “Boing. Za litij se treba dobro oznojiti i kopati. A i pitanje je koliko bi taj litij za neko vrijeme i vredio ako se zna da tehnologija baterija napreduje iz dana u dan.
Amerikanci su europski prostor prepustili europi a oni će biti samo korektivni faktor i djelovati će samo ako im nešto ne bude drastični po volji.
Kolega nije nas Tuđman izdao. On je učinio sve što je mogao. No americki plan u Daytonu je bio drugačiji. Kako su sami Amerikanci tada rekli: muslimani neće ostati praznih ruku. To je u praksi značilo da će se Herceg-Bosna utopiti u teritorijalno-političku jedinicu gdje će muslimani zahvaljujući svojoj brojnosti stvoriti sebi državu preko naših leđa u kojoj ćemo biti manjina, a oni uvijek vladati.
Tome se nije moglo parirati.
Ti i takvi ste presudjeni za UZP i to povijest pamti.
Recidivi UZP su vidljivi na tebi i na partizanu a samo vam je pokazivanje licne frustracije ostalo.
Meni je to vrlo drago i znak da ti je tesko i da ce ti biti jos teze a ja ti zrlim jos mnogo teze.
A najdraze mi je sto se ne smijes vratiti u BiH a sam znas zasto.
Pati i tuguj,umrijeces u tudjini.
Taj ” sud” i to “presuđeni” nabij u šupak Šešelja, koji je taj ” sud” koji je pozivao Kulina bana za svjedoka razvalio u ništavilo. Nema više CNN a jarane. Vremena su drugačija. Čuvaj se da ne bi ” patio i tugovao.”
Zamisli koji je to cirkus od suda kada za svjedoka pozove Bana Kulina koji se rodio u 12. stoljeću 1163 godine a umro 1204 godine.
Bošnjaci imaju svoju državu članicu UN od 1992 g.
Ne trebaju oni ništa ponovo stvarati. Tu istu državu imaju i Srbi i Hrvati.
To su naši “prijatelji i saveznici”. Zato kada budala kaže slava Ukrajini pogledaj mu glavu i vidjeti ćeš da je prazna i da se kroz nju može vidjeti.
Nisam znao za Čačka da je tako dobar. Radimiru svaka čast što je preveslao čifutanu.
Ti si siguran u to?
U kojoj je to banci?
I tko može se tim raspolagati? 🙂
Točnije, što piše u ugovoru?
Privatizacija u Srbiji je intenzivno krenula posle 5. oktobra 2000. Žuti su prodali najbolje firme za sitne pare, radnici ostali na ulici sa bednim otpremninama, lopovi došli do enormnog bogatstva.
Vučić ima druga zaduženja – predato je Kosovo, prodaju se rudnici, obradiva zemlja, Rio Tinto pitanje vremena kad će početi sa radom. Sve u svemu vrlo loša situacija.
Zbog previše emocija vjerojatno nisi primjetio ono što si napisao pa ću te citirati.
* Najbolje bi bilo za Hrvate uspostaviti Herceg-Bosnu, pa se i pobit s Bošnjacima ako se budu protivili i u konačnici teritorijalno priključit Hrvatskoj.
Dakle. Uspostaviti ćemo Herceg-Bosnu, pobiti bošnjake ako se usprotive pa potom uspostaviti veliku Hrvatsku.
Ovo što si napisao je čisti govor mržnje. Poziv na genocid.
Vjerojatno si i ti kao i kolega ti vrlodrag do groba zahvalan Mili iz Laktaša. Jasno mi je kako oni koji nemaju ništa protiv toga da se ulice u Mostaru nazivaju po ustaškim čelnicima kao što su Lorković, Budak,Francetić dive Mili iz Laktaša koji se voli hvaliti da je potomak partizanske obitelji.
Apeliram na tebe i tvog kolegu vrlodraga da se naučite malo dublje i smirenije disati u cilju korekcije nasilne osobnosti.
Prisjećam vas da je osvrt u članku bio na Hercegovačku banku i na novac koji je iz nje ispario.
A vi se dohvatili muslimana, kurana, Abdića, zloupotrebe I. Andrića….pobijanja…
Dakle gdje su pare. Da nije moguće, pretpostavljam, štogod završilo i kod glavnih mahera koji su zahvalni jedan drugome do groba. Kao što kaže Šoić ” Kad se vrca med moraju se i prsti oblizati.
Evo ovoga vec je ugozen, vec te genocidisu, gori ste od Srba 100 puta.
Odavno sam napisao da je Vučić “radodajka. Svima daje sve ali gleda da i dobije nešto za protuuslugu. Ponaša se kao placarica koja ispod oka šacuje i proučava svoje mušterije.
Jedini motiv mu je da se dodvori onima koji su u mogućnosti da mu osiguraju i pomognu u vraćanju Kosova u okvir Srbije i sajedinjenju RS sa Srbijom.To je njegovo poslanje koje je naslijedio od svojih predhodnika i koje će predati svojem naslijedniku. Istovremeno igra na kartu Rusije, Amerike, Europe i Kine. Na njegovu žalost svi ovi navedeni “pročitali su ga odavno ali ga još drže u talu jer im je donekle potreban.Do kad, nezna se. Njegova sreća sastoji se u tome što ga još nije pročitala čacilendska Srbija.
Ako želi opstati kao državnik ne bi smio raditi takve greške koju je učinio nedavno, kad je nakon toga što je izvisio kod Trumpa. iz čiste sitne placarske osvetoljubivosti odustao od posla sa Trumpovim zetom Kušnerom oko zgrade generštaba.
Utisak Vas vara. Njemu uopšte nije stalo do Kosova. Ne bi potpisali Briselski sporazum da im je stalo do KiM. Srba tamo skoro da i nema. Okrenuće on leđa i RS kad mu to bude u interesu.
Ali je zato on pročitao ćacilendsku Srbiju odlično. Zato ga i podržavaju. Deli im pare šakom i kapom, zapošljava ih,…
Daj malo informacija o tih 150 miliona Eura?
Dragi Hercegovci, kada su vama oteli, kuka i motika.Plješčete zapadu kada je Rusima oteto.
Ocito ti nisi nikada bila u Hercegovini. Da jesi sigurno bi ti uistinu bili dragi. Sto se tiče odnosa prema Rusiji, bolje mi znamo kako su Rusi bili jedini od svih sila koji su od početka imali principjelan stav i to se zna i cijeni. A sto se tiče pljačke i otimačine kojoj smo bili izloženi, samo u Iraku se nešto slično dogodilo. Znas ono kada ti tenkovima i oklopnjacima napadnu banku i televizijsku kuću i pohapse i opljačkaju.
Zato manje animoziteta a više baratanja činjenicama i trezvenog rasuđivanja.
Ako imate vremena, napišite kakvoj ste pljački bili izloženi.
I varanja jadnih ljudi u Međugorju?Prošao sam bivšu Jugu uzduž i poprijeko i bio najbolje primljen u Šumadiji.