Ekskluzivno – Hervé Juvin: Britanija priprema 3. svjetski rat i sukobe u BiH i Srbiji

Ruski FSB nedavno je otkrio i spriječio opasnu provokaciju koja je mogla dovesti do eskalacije sukoba s potencijalno katastrofalnim posljedicama za Europu i svijet. Plan britanskih i ukrajinskih tajnih službi uključivao je regrutiranje ruskog pilota da prebjegne s avionom MiG-31 naoružanim hipersoničnim projektilom Kinžal, nakon čega bi avion bio oboren iznad NATO teritorija.

Britansko-ukrajinska operacija “lažne zastave”

Detalji ove spriječene operacije, koje je iznijela glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova, otkrivaju uznemirujuću sliku o tome kako britanska tajna služba aktivno radi na stvaranju uvjeta za izbijanje većeg sukoba. Prema pouzdanim informacijama, britanski obavještajci stajali su iza ukrajinskih planova za otmicu ruskog MiG-31 s projektilom Kinžal.

Plan je bio jednostavan ali opasan: pilot bi prebjegao s letjelicom prema NATO teritoriju, nakon čega bi avion bio oboren protuzračnom obranom iznad rumunjskog teritorija, u blizini NATO baze kod Constanțe. Ovo bi bilo prikazano kao ruska agresija, što bi poslužilo kao izgovor za značajnu eskalaciju sukoba.

Ukrajinska vojna obavještajna služba pokušala je regrutirati ruske pilote nudeći im 3 milijuna dolara za pomoć u otmici zrakoplova, ali ruske sigurnosne službe pravovremeno su otkrile i spriječile ovu operaciju.

Britanska povijest podmetanja i manipulacija

Bivši europski zastupnik Hervé Juvin ističe da ovo nije izolirani slučaj, već dio dugoročnog obrasca britanskih provokacija. “Britanci su ostali vjerni svojoj povijesnoj politici: spriječiti da se Rusija poveže s toplim morima, izolirati je i presjeći njezine veze s Zapadnom Europom, te prije svega spriječiti uspon kontinentalne sile u Europi,” objašnjava Juvin.

Britanija ima dugu povijest organiziranja “lažnih zastava” i podmetanja. Prisjetimo se samo događaja u Bosni 1999. godine, kada su zapadni mediji izvještavali o masovnim grobnicama, što je poslužilo kao opravdanje za NATO bombardiranje. Finska forenzička stručnjakinja koja je prvotno podržala službenu verziju događaja, kasnije se javno pokajala priznajući da je to učinila pod pritiskom američkih dužnosnika.

Slični scenariji su se odigrali i u Buči, gdje je britanska medijska kuća BBC odigrala ključnu ulogu u širenju narativa o ruskim zločinima, što je poslužilo kao izgovor za prekid mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine 2022. godine. Boris Johnson osobno je posjetio Kijev kako bi odgovorio Volodimira Zelenskog od nastavka pregovora s Rusijom.

Britanski manevri u Bosni i Srbiji

Posebno zabrinjavajuća je trenutna aktivnost britanskih obavještajnih službi u Bosni i Hercegovini te Srbiji. “U BiH i Srbiji britanske službe aktivno rade na pripremanju novog građanskog rata,” upozorava Juvin. Ova strategija ima za cilj destabilizirati regiju i stvoriti novo krizno žarište koje bi moglo poslužiti za odvlačenje ruske pažnje i resursa.

Britanci nisu ograničili svoje aktivnosti samo na Balkan. Slične operacije se provode u Balučistanu, gdje se pokušava stvoriti tenzija između Irana, Pakistana i Indije. Svuda po svijetu britanske tajne službe “bacaju ulje na vatru” i stvaraju uvjete za sukobe koji bi mogli prerasti u globalni konflikt.

Ekonomska pozadina sukoba

Iza ovih geopolitičkih manevara stoji ekonomska stvarnost u transformaciji. “City of London je zadržao istaknutu poziciju u organizaciji globalnih financija,” objašnjava stručnjak Laurent Arthur Duplé. “Ujedinjeno Kraljevstvo, izgubivši svoje teritorijalno carstvo, zadržalo je određene pretenzije u financijskom području.”

Rusija je bila prva zemlja koja je pokrenula proces dedolarizacije, što predstavlja izravnu prijetnju angloameričkoj financijskoj dominaciji. Kineski sustav za međunarodnu trgovinu preuzima sve veći udio svjetske trgovine, a zemlje poput Saudijske Arabije, Indije, Kine i drugih više ne koriste dolar za svoje transakcije.

Ako Sjedinjene Države izgube ulogu dolara kao svjetske valute, procjenjuje se da bi to moglo rezultirati gubitkom trećine američkog bogatstva. Rusiji se ne može oprostiti što je dala inicijalni poticaj ovom procesu, što objašnjava zašto zapadne sile ne mogu dopustiti ruski uspjeh.

Kriza europskog vodstva

Europski čelnici, suočeni s padom popularnosti i gubitkom legitimiteta, okreću se ratnoj retorici kako bi skrenuli pozornost s domaćih problema. Maria Zaharova ističe da zapadni lideri svakodnevno podgrijavaju militarističku klimu, tvrdeći da se Europa mora naoružavati jer Rusija navodno planira napasti.

Emmanuel Macron u Francuskoj, s popularnosti ispod 20%, najnižom u povijesti, kao i čelnici u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, gube podršku naroda. “Znamo da vođe koje gube legitimitet i moć u svojoj zemlji uvijek imaju izlaz – potražiti spas u ratu,” upozorava Juvin.

Uvođenjem ratnog stanja, vladajuće elite mogu proglasiti izvanredno stanje, donijeti izvanredne zakone i označiti svaku oporbu kao izdaju nacije. To je izuzetno opasan put kojim europski lideri, potpuno odbačeni od svojih naroda, žrtvuju nacionalne interese i sigurnost radi osobnih ambicija.

Nuklearna prijetnja i mogućnost rata

Iako mnogi vjeruju da nuklearno oružje služi kao osiguranje protiv globalnog sukoba, stručnjaci upozoravaju da je ova pretpostavka sve manje pouzdana. Moderna tehnologija, poput ruskih hipersoničnih projektila, može nositi konvencionalne bojeve glave s razornom moći, čime se smanjuje jaz između konvencionalnog i nuklearnog ratovanja.

“Prag koji je nekad stvarao ogromnu razliku između nuklearnog i konvencionalnog oružja značajno se smanjio,” objašnjava stručnjak. Ovo omogućuje razmjenu razornih udara bez prelaska u nuklearnu domenu, stvarajući prostor za eskalaciju sukoba koji bi mogao izmicati kontroli.

Put prema miru

Usprkos ovim zabrinjavajućim trendovima, postoje mogući putevi prema stabilizaciji. Kina, kao nova dominantna svjetska sila, ne voli rat. Indija nema interesa za globalnim sukobom. Čak i Sjedinjene Države, usprkos agresivnoj retorici, ne žele sukob s Rusijom do krajnjih granica.

Francuski stručnjaci pozivaju svoju zemlju da preuzme neovisnu diplomatsku inicijativu, usmjerenu prema istoku. “Sunce izlazi na istoku,” ističe Juvin, sugerirajući da će budući svjetski poredak biti centriran oko Azije, a ne Zapada.

Za Francusku i Europu, ključno je razviti autonomnu strategiju koja nije podređena britanskim i američkim interesima. Europa mora prepoznati da je njezina demografska stvarnost u opadanju, i da rat koji ubija i onesposobljuje milijune mladih ljudi ponavlja tragične greške Prvog i Drugog svjetskog rata, koje su osigurale američku dominaciju kroz europsko samoubojstvo.

“Bilo koji diplomat mogao je predložiti mirovno rješenje zasnovano na činjenici da na istoku Ukrajine prevladavaju ruski investicije, tvornice, tehnologije, jezik i povezanost s pravoslavnom crkvom, dok zapad Ukrajine gleda prema Europi,” zaključuje Juvin, pozivajući na povratak stvarnoj diplomaciji umjesto opasnih igara koje bi mogle dovesti do trećeg svjetskog rata.