Ursula ne želi osuditi Ameriku i Izrael – 160 mrtvih djevojčica joj ništa ne znače

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije osudila američko-izraelski rat protiv Irana, izjavivši da “ne treba prolijevati suze” za pokojnim iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Khameneijem, koji je poginuo u prvim udarima.

Govoreći u ponedjeljak na godišnjoj konferenciji veleposlanika EU-a, von der Leyen je odbacila raspravu o tome je li napad na Iran “rat izbora ili nužde”, prikazavši ga umjesto toga kao otvaranje “puta prema slobodnom Iranu”.

“Mislim da ta rasprava promašuje bit”, rekla je. “Želim biti jasna: ne treba prolijevati suze za iranskim režimom. Taj je režim donosio smrt i nameće represiju vlastitom narodu.”

EU se suočio s kritikama jer gotovo 48 sati nakon prvih američko-izraelskih udara na Iran nije objavio jedinstvenu izjavu. Javni se bijes usredotočio na objavu u kojoj je von der Leyen najavila da će dva dana poslije sazvati hitan sigurnosni sastanak o Iranu, što je izazvalo opće podsmjehivanje onomu što su korisnici opisali kao birokratsku inertnost EU-a i njegovu geopolitičku nesposobnost. Također je naišla na kritike zato što je iranske uzvratne udare na Izrael i američke baze nazvala “neopravdanima”, dok se suzdržala od osude prvih američko-izraelskih napada.

Posljednjih dana kritičari optužuju von der Leyen za diplomatski prekoračaj nakon niza objava o ratu u Iranu – uključujući signale potpore promjeni režima u Teheranu – i brojnih telefonskih razgovora s čelnicima država Perzijskog zaljeva. Prema izvješću Politica od ponedjeljka, diplomati, dužnosnici EU-a i zastupnici kritizirali su ono što smatraju njezinim pokušajem da se nametne kao glavni vanjskopolitički glas EU-a, iako za to nema mandat, a sve se to događa usred, kako se vjeruje, borbe za moć iza kulisa s najvišom diplomatkinjom bloka Kajom Kallas.

U svom je govoru u ponedjeljak, umjesto da se usredotoči na sam sukob, von der Leyen iskoristila eskalaciju kako bi dovela u pitanje takozvani zapadni “međunarodni poredak utemeljen na pravilima” i založila se za promjenu sigurnosnog stava EU-a.

“Dugoročniji učinak već postavlja egzistencijalna pitanja o budućnosti našega međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima”, kazala je, dodavši da “Europa više ne može biti čuvar staroga svjetskog poretka.” Također se zapitala je li oslanjanje bloka na “konsenzus i kompromis” u vanjskoj politici “više pomoć ili smetnja”, pozvavši EU da se pripremi “projicirati našu moć asertivnije.” “Jednostavnije rečeno”, dodala je, to znači veća ulaganja u vojsku.

Rusija već dugo tvrdi da je zapadni “poredak utemeljen na pravilima” oruđe hegemonije koje mu omogućuje da izmišlja pravila prilagođena vlastitim interesima zaobilazeći pritom formalne institucije, te je umjesto toga pozvala na strogo poštovanje međunarodnog prava kako je definirano Poveljom UN-a i Vijećem sigurnosti UN-a. Ruski su dužnosnici osudili američko-izraelske udare na Iran kao “izravno kršenje” međunarodnog prava.