U vrijeme kada glazba nastupa kao univerzalni jezik koji spaja ljude diljem svijeta, jedan hrvatski umjetnik suočio se s posljedicama koje nadilaze umjetničke okvire. Stjepan Hauser, svjetski poznati violončelist iz Hrvatske, nedavno je doživio otkazivanje koncerta u Litvi zbog objave izvedbe ruske narodne pjesme Kalinka. Ovaj slučaj otvara pitanja o granicama umjetničkog izražavanja u politički osjetljivom kontekstu.
Što se dogodilo s Hauserovim koncertom
Hrvatskom umjetniku Stjepanu Hauseru koncert u Litvi iznenada je otkazan. Litavski mediji, uključujući nacionalni javni servis LRT, prenijeli su kako je koncertna agencija LTips potvrdila da su Hauserovi nastupi u baltičkim državama otkazani, bez detaljnijeg objašnjenja razloga. Ipak, kako se ispostavilo, odluka je uslijedila nedugo nakon što je čelist na društvenim mrežama objavio video u kojem izvodi rusku narodnu pjesmu Kalinka, a u pozadini se nazirala silueta moskovskog Kremlja. Video je bio dio njegova projekta nazvana Music Unites the World, kroz koji izvodi poznate melodije iz različitih zemalja, promičući glazbu kao most među kulturama.
Politički kontekst i reakcije
Otkazivanje koncerta nije izoliran slučaj. Od početka sukoba u Ukrajini 2022. godine brojni ruski umjetnici, ali i izvođači iz drugih zemalja za koje se smatra da pokazuju simpatije prema Rusiji, susreću se s otkazivanjima nastupa diljem Europske unije. Litva, koja dijeli povijesno nasljeđe s Rusijom kroz razdoblja Ruskog Carstva i Sovjetskog Saveza, posebno je osjetljiva na tu temu. Etnički Rusi danas čine oko pet posto njezina stanovništva, a posljednjih godina vlasti u Vilniusu donijele su niz zakona usmjerenih na smanjenje upotrebe ruskog jezika u javnom prostoru i obrazovanju.
Prošlog mjeseca litavska premijerka Inga Ruginiene podržala je prijedlog gradonačelnika Vilniusa Valdasa Benkunskasa o izmjeni zakona kojim bi se umjetnicima koji nastupaju u Rusiji ili Bjelorusiji zabranilo održavanje koncerata u Litvi. Iako Hauser nije nastupao u tim zemljama, sama izvedba ruske pjesme, posebice s vizualnim prikazom Kremlja, u ovom je kontekstu protumačena kao dovoljan razlog za ukidanje koncerta.
Hauser kao globalni umjetnik
Stjepan Hauser nije tek lokalno poznato ime. Riječ je o svjetski priznatom violončelistu koji je nastupao na prestižnim mjestima poput njujorškog Radio City Music Halla, londonske Royal Albert Hall te na Venecijanskom filmskom festivalu. Njegov umjetnički izričaj oduvijek je nadilazio granice, a projekt Music Unites the World upravo je zamišljen kao platforma koja kroz glazbu spaja različite tradicije i kulture. Ironično, upravo mu je taj projekt, točnije izvedba ruske narodne pjesme, donio zabranu u zemlji koja je dio Europske unije i NATO‑a.
Šire implikacije zabrane
Ovaj slučaj otvara pitanje gdje prestaje umjetnička sloboda, a počinje politička osjetljivost. Hauser nije javno iskazivao političke stavove niti podržavao ruske vlasti, već je izveo tradicionalnu pjesmu koja je desetljećima dio svjetske glazbene baštine. Njegova zabrana dolazi u vrijeme kada se u više europskih zemalja intenzivno raspravlja o granicama kulturne razmjene s Rusijom.
Iz Kremlja su na slične slučajeve u prošlosti reagirali s osudom. Glasnogovornik Dmitrij Peskov početkom godine izjavio je kako smatra da su stroge politike prema Rusiji u baltičkim zemljama i Poljskoj velika pogreška, dodavši kako bi te zemlje mogle mnogo naučiti iz ruske kulture i interakcije s njom. S druge strane, litavske vlasti ostaju pri svom stavu da se kulturni sadržaji povezani s Rusijom, posebice u aktualnom političkom kontekstu, ne smiju promicati na njihovu teritoriju.
Za kraj
Otkazivanje koncerta Stjepanu Hauseru u Litvi pokazuje koliko umjetnost danas može biti isprepletena s politikom. Hrvatski čelist, koji je svojim projektom želio slaviti glazbeno jedinstvo, našao se na udaru pravila koja ne prave razliku između kulturne baštine i političkih simbola. Njegov slučaj ostaje kao primjer kako jedna izvedba, koliko god bila umjetnički neutralna, u određenom trenutku može pokrenuti lavinu posljedica koje nadilaze isključivo glazbeni izričaj.
57 komentara
sto bi reko jedan coek: i muzika je urok
– ako trefi tamo gdje treba eto ti belaja;)
brale, baś …👍 izgleda da su stari grci u pravu kad su je nazvali muza
je, moj brale; znali su i stariji od starih grka,
ali ja nisam – puno je to mene casa kostalo;)
e brale je, slično je i šaban govorio; čaše lomim ruke mi krvave ..
brale, šta ti mogu kad si rođen za žene i ovu dimenziju.. ja sam isto lutao, tragao i kad kao nađem, poslije vidim nije to to
razumijem te brale: kazu da postoje samo
dvije dobre zene – jedna je davno umrla a
druga se jos nije rodila;)
he he he he….
dobro je brale: nije strasno – zenio se ili ne,
pozalit ces i jedno i drugo – da,zivot je lijep;)
to, ‘život je lijep – kako komu i kako gdje.. platon je ovo davno nazvao pećina
znam brale: nista tu ti ja ne mozemo,
neki se plase smrti, neki zivota a neki
sami sebe – nebesa znaju;)
e brale, ti si odrastao na kozijem mlijeku i gdje vukovi zavijaju.. nije to mala stvar
da brale: ali ima nesto i vise od toga,
ako covjek vec ne zna sta hoce, jbg.
onda makar treba da zna sta nece;)
živio brale..!
zivili brale – evo i sunca;)
Počelo je s ruskim mackama,a ludilo i dalje traje.
da nevidi se kraj ludilu..
Pitanje je što od Svjetske kulture ostane kad se iz nje izdvoji Rusija
Nacisti su ih kao i nas, Rome i židove zvali untermensch a vuk dlaku mijenja a …….
U skladu sa evropskim vrijednostima.
Sad bi premijer RH mogao optužiti predsjednika RH da je to bio njegov “rusofilni” utjecaj na umjetnika.
I usput poslati službenu ispriku ostatku EU.
Prvo je treba poslati tebi .
U Rusiji je 1917. godine izbila revolucija. U selu je bila škola sa samo jednim učenikom i jednim učiteljem. Poslije, nakon revolucije, školu su pohađala dvojica učenika, no i dalje je bio samo jedan učitelj. Sovjetski tisak izvijestio je o tom velikom napretku u obrazovanju u selima diljem zemlje. Broj učenika povećao se za sto posto, što je vrijedilo i za to selo.
Američki novinar koji je posjetio selo napisao je da se radi o bezočnim lažima jer je u školi prije revolucije bio jedan učenik, a sad su samo dvojica, te još uvijek samo jedan učitelj. Ipak, ruske novine nisu lagale – izvještavale su o dvostrukom, višestrukom povećanju broja učenika, kao što je i bio slučaj. Svatko ima svoje naočale kroz koje promatra svijet i način na koji gleda kroz njih.
Sad još ti počela širit rusku propagandu, iskreno ocekivo sam više od tebe.
O kakvoj propagandi vi pričate? Pa vi ljudi ništa neshvaćate!
Nastavite češljati ogledalo!
Pusti ti budale i fukare.
Iznesi svoje mišljenje
Previše tipkanja za jednog mučenika !
Ljudi slobodni od predrasuda stječu pravo doživjeti istinu onakvom kakva jest. Istina je stalno prisutna, ali potpuno ju izobličuju ljudske misli, uvjerenja i emocije. Projiciraju ih na vanjski svijet tako da uvijek vide ono što žele vidjeti.
Ljudi percipiraju samo ono za što su spremni. Stalno projiciraju svoje misli i uvjerenja na vanjski svijet, i to na svim razinama. Nepostoji ništa što bi ih sprječavalo da napuste predrasude i počnu doživljavati stvari onakvima kakve stvarno jesu.
Stvarnost ljudi nemogu spoznati misleći o njoj. S obzirom na to koliko misle, već bi je odavno spoznali. Neprestaju misliti, gomilaju misli, dokaze i riječi cijeli život. Toliko su znanja nagomilali, a i dalje stoje u mjestu.
Vrazija steta.
Da opere nisu pravljene u ta vremena ne bi nikad postojale. Nitko nikad kasnije ne bi pravio operu. Mozda vristecu uvijajuce zavijajucu eskapadu i to bi bilo to, veselje za po ure.
Gledam da li je itko u ovih zadnjih 100-200 godina pokusao napraviti novu klasicnu muziku, nesto poput mocarta i korsakova. Nema, ne proizvodi se, 200 godina nitko nista. Bolero je eto jedina dobra stvar na tu foru.
Sve se to gura na silu, nekakvo pretvaranje o kako nam je dusa profinjena a povijest slavna.
Nema boljega od pop muzike. Cak je i jedna lepa brena sto puta bolja od 99% te klasike.
Ipak se radila , Frank Zappa je to radio sa svojim djelima o svom trošku .
…da tata mu je bio vojno lice…mogao se kurčiti
“Klasiku voli onaj ko razume” pesma Muzika na struju, Bajaga
100% je u pravu.
Ne razumem se u klasičnu muziku, ali neke stvari volim da odslušam.
Menuet – Luiđi Bokerini
Trijumfalni marš, opera Aida – Đuzepe Verdi
Mađarske igre, igra br. 5 – Johanes Brams
PS I Vi ste u pravu. 🙂
A “Kosa”? Mjuzikl, film, ali ipak rock-opera, jbg 😛 😛
Znači,
Voliš Udbin projekt???
Bio sam dječak kada sam vidio taj horor i proizvod na TV.
Jbt…..
Mislio sam…ma dajjjjj! Koji kuki??? Neko se zajebava!!!
Koji je ovo seljakluk, majko moja!!!
Koji krkani ovo mogu slušati jbt.
Onda sam saznao da je to fino Udbin projekt i svo to zlo i ostalo sredinom osamdesetih je otišlo u klanje i kukanje. Svi su klali uz to.
Mrzim to smeće,
Boli me kuki što ostali misle i hvala majci i ocu što u mene nisu kukali i zavijali ti vukovi i vučice
Kako ste znali da je Udbin projekat?
Nikad nisam slušala dotičnu. Sećam se kad je snimila film, da je danima ispred bioskopa bio kilometarski red za karte. Kasnije kada sam bila malo starija, gledala sam na to kao projekat sluđivanja širokih narodnih masa.
Napisao sam u nastavku teksta…
Saznao sam o tom projektu zaglupljivanja.
Zaista u ovim našim modernim klaonicama svi su nudili isto, kao i sada, od tada bio
Ne, ne gdje je to, za mene je nadrealno stanje jer se uz to dobro kolje.
U mom okruženju niko nije slušao tu vrstu muzike. Očigledno je neko procenio da će se šund dobro primiti kod naroda. Nisu valjda svi nudili isto. Ne bi ovo prošlo u Hr u Slo. Ili možda bi.
Pre nekoliko godina sam pročitala u novinama zanimljiv tekst o tome kako je cela muzička scena bila pod kontrolom službe.
Ma,
Nisam baš obraćao pažnju na taj svijet. U kojoj obitelji se nikada nije to slušalo, starogradska da, sevdalinke da, dalmatinske da, takvo mi okruženje, ali nije s eto po kući stalno niti orilo, pogotovu gorilo.
Ja sam dijete punk i alternative. Od početka volim ono što se muzika kao način izražavanja, a ne cilj lova i produženi samoglasnici i nategnute rime. Tako da mi je odgovarao svijet ritmike i izokrenutog smisla za humor na ovaj”crnački je**rnik”
Nikada nisam mogao razumjeti taj čudni svijet patetike kuknjave i zabijanja, a kao izašlo se negdje razveseliti…meni je to izvrnuti svijet s nekim poremećajem psihe.
U doba našeg klanja najdražih komšija shvatio sam …pa iz to osjećanje psihe najlakše i kolju, pljačkaju i pale kuće…
Od tada NIKADA ne želim da je to trovanje u mome okruženje i ne želim te ljude oko sebe
Sav zvuk ti je mnaipulacija umom, pogotovo ovo nastalo poslije rođenja rozmarine bebe…………….
Nikad nisam razmišljala na taj način. I onda jednom čujem nekog tipa kako priča o pesmi “Hotel Calfornia” – Eagles. Tako da si definitivno u pravu. Isto kao i oni Pokemoni za klince i ko zna šta sve još.
Da sam punk muzicar album bi mi se zvao ave maria. Odsviro bi i otpivo zdravo marija, ocenas i andjelu cuvaru gitarom i bubnjevima, sa holy punk scenografijom. Naslo bi se mjesta i za haru krisnu a moze i za namaz.
Highway to hell bi dobro islo harmonikom. Ako moze bijelo dugme gusle gajde moze i acdc armonikom.
Pravac bi se zvao turbo punk.
Kreveljim se malcice, bez zamirke, ali spoj brena i udba isto ne stoji. Razumijemo ulogu udbe u rusenju juge ali brenu diskvalificirati udbom nema smisla.
Poslusaj “ti si moj greh” i shakiru, pogledaj sceno videa dark horse i brenin video.
Vidis koliko je inspirirano, preradjeno i kopirano. Bila je vijest kako je netko kopirao karleusino odijevanje. Sinatra je kopirao ivu robica. Zapad sve vreba i sve krade a i nasi njih. Kradu se medjusobno pa jasno da kradu po citavom svijetu.
To su stilovi i pjesme koje zapad slavi i namece pa je kao dobro. Mi ne bi trebali misliti da nase nije dobro jer zapadna reklamna masinerija nije odobrila.
Rekao si “seljakluk” da bi se pravovremeno svrstao medj civilizirane.
Bez brige. Budi krkan. Nego sto, krkan.
Ja dodjem u skupoj kosulji i ulastenim cipelama a covjek ide u stalu, kod krava i prasaca. Ja za njim. Treba li pomusti, nahraniti, djubar izbaciti? Moze.
Jer meni je vazniji moj co’jek nego kosulja i cipele.
Što ću ti ja???
Tvoj svijet je tvoj.
Ne znate neke stvari, jer kulturološki ne pripadate tamo.
Vama vaše, nama što pritekne.
Da Lepa Ćanifa vam je Udbin projekt, kao još neki takvi, a vi kako želite.
Punk je bio i protiv onih prije, ali ih nisu zabraniti jer i nije bilo ništa za ranjeno u Jugi.
Politika,političari koje bira sirotinja su problem ne pjesmica.
idioti….šta drugo reči
Nemojmo se ustručavati reći da se je muzički izričaj već odavno povezao s politikom jer u konačnici politiku i političare (u većini slučajeva korumpirane) zanimaju pojedinci koji su na neki način uspjeli prodjeti do šire publike – potencijalnih glasača. Imate očiti primjer tupsona i priloženih političara.
Samo što je naj žalosnije politika se je duboko ukorijenila i manipulira s velikim sportskim natjecajima. Što je napr. za jednu olimpijadu neprihvatljivo. Kako maknuti politiku iz velikih sportskih natjecanja? Za sada u ovom svijetu punom mržnje i uskogrudnih gledanja samo za svoje sebične interese, nemoguća misija.
U svakom slučaju bit će potrebno puno vremena da se barem donekle vratimo na početne postavke.
Lp
Suludi čin cenzure iz mržnje-
Ako smijem zamjetiti; Hauser, poznati židovski violončelist provocira Litavsku nazi naciju ponosnu na svoje veliko ništa pa kad mu oni na to otkažu koncert netko se tome ćudi ko pura dreku iliti ko puta kacu !?
Zar je Mauzer jehudija??
Wowww!
Woww!
da je Hauser svirao “Hava Nagila” i da se slikao ispred zida plača u Jeruzalemu,-odmah bi ga dočekali sa oduševljenjem u Litvi.😆
Možda je svirao i to sranje,
Nije bitno,
Smiješne baltičke čivava države su odgavne…valjda kao i ljudi s malo činom, sklono je to zlu, ubiše kompleksi
Šteta k**cu!
Odvratno crossower izvođač, bezvezno niti amo niti tamo.
Obično muzika za one koji nisu baš u ikakvom saznanju muzike
ma samo svira poznate svjetske hitove na violončelu..on i onaj drugi, kako se ono zvaše? 2cellos
ali dobro neka mu bude, kada je s time postigo karijeru i zarađuje lovu, nisam nikom zavidan, ali mene to također ne interesira
nekada davno su u bivšem SSSR-u, nastupali Miro Ungar i pokojna Ljupka Dimitrovska i pokojni Ivica Šerfezi-barem su pjevali po naški
To vam je crossower muzika, za široke priproste mase.
Ne treba se ljutiti, ali je tako
Izvini,
Mislim da se zajebaješ.
Nema tu emocije niti sekunde, ali se to tako sredi.
Dječija knjiga, dječiji filmić i taj to.
To vam je kao Vanessa Mei ili onaj s orkestrom Andre Rieu ili kako već, niti smrdi niti miriše tu je, a nije.
Mogu vam to reći, ne ljutite se, znam mnogo i družim se s mnogo glazbenika, recimo, a nije samohvala, dragi kolega s Akademije u Beogradu, neki fantastični jazzswing gitaristi, i ostali, ne želim imena.
A ko mu je kriv. I treba.
Nek’ nauci svirati Lili Marlein i nosit’ ce ga na rukma.(uz obavezan zavrsetak sa Zig Hajl)
On, nasao da se kaci sa litavcima. nisu oni malo s*anje oni su veliko g*vno.
Jebeš Litvu. Nije valjda Hauser spao na Litvu…
A postole?