Pitanje statusa Jeruzalema jedno je od najsloženijih i najosjetljivijih pitanja moderne povijesti. Za Izrael je to vječni i nepodijeljeni glavni grad, dok Palestinci istočni Jeruzalem smatraju prijestolnicom svoje buduće države. Većina međunarodne zajednice smatra istočni dio okupiranim teritorijem i ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim gradom. Ovaj članak analizira ključne povijesne faze: od UN-ovog plana podjele do donošenja kontroverznog Temeljnog zakona 1980., kako bi se objasnilo kako je Izrael uspostavio Jeruzalem kao svoj glavni grad.
UN-ov plan za međunarodni grad
Korijeni današnjeg spora sežu u 1947. godinu, kada je Opća skupština UN-a usvojila Rezoluciju 181, poznatu kao Plan podjele Palestine. Tim planom predviđeno je stvaranje neovisne arapske i židovske države na području Britanskog mandata. Zbog iznimne vjerske važnosti, Jeruzalem nije dodijeljen nijednoj državi, nego je predviđen kao corpus separatum pod međunarodnom upravom.
Podijeljeni grad: Zapadni i istočni Jeruzalem (1948.–1967.)
Nakon rata 1948., Jeruzalem je podijeljen: Zapadni Jeruzalem pod izraelskom kontrolom, a istočni Jeruzalem pod jordanskom. Jordanske vlasti zabranile su Židovima pristup svetim mjestima. Izrael je 13. prosinca 1949. proglasio Zapadni Jeruzalem svojim glavnim gradom.
Šestodnevni rat i okupacija istočnog Jeruzalema (1967.)
U lipnju 1967., tijekom Šestodnevnog rata, Izrael je od Jordana preoteo istočni Jeruzalem. Već 28. lipnja proširene su granice gradske općine, uključujući i okolna područja Zapadne obale. Međunarodna zajednica to je smatrala kršenjem međunarodnog prava.
Formalizacija aneksije: Temeljni zakon o Jeruzalemu (1980.)
Dana 30. srpnja 1980. Knesset je usvojio Temeljni zakon: Jeruzalem, glavni grad Izraela, koji proglašava “Jeruzalem, cjelovit i ujedinjen, glavnim gradom Izraela”. Zakon je de iure uključio okupirani istočni dio grada i zabranio prijenos ovlasti nad tim područjem.
Reakcija međunarodne zajednice: Rezolucija 478
Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je Rezoluciju 478 kojom je izraelski zakon proglašen “ništavnim i nevažećim”. Sve države članice pozvane su da povuku svoja diplomatska predstavništva iz Jeruzalema. Do danas većina zemalja svoja veleposlanstva drži u Tel Avivu.
Put Jeruzalema do izraelskog glavnog grada proces je koji se odvijao kroz propast plana o međunarodnoj upravi, rat 1948., jednostrano proglašenje zapadnog dijela glavnim gradom, okupaciju istoka 1967. i formalnu aneksiju 1980. Iako Izrael danas kontrolira cijeli grad, njegov status ostaje ključno sporno pitanje u izraelsko-palestinskom sukobu.

“Sve države članice pozvane su da povuku svoja diplomatska predstavništva iz Jeruzalema. Do danas većina zemalja svoja veleposlanstva drži u Tel Avivu.”
Zapravo ih ima tek nekoliko u Jeuzalemu.
Startao je Trump u svom prvom mandatu – točnije 2018., a nakon SAD, tamo su ih otvorile još ove američko/izraelske kujice: Gvatemala, Kosovo, Honduras, Papua Nova Gvineja, Paragvaj i Fidži.
Slogan međunarodne zajednice pri useljenju Jevreja u Palestinu je bio:
:
“Zemlja bez naroda za narod bez zemlje”
Stanovnika je bilo par stotina hiljada.
–
U međuvremenu, napravi se gužva kod gola.
🙂
To je pitanje.
Jeruzalem podijeljen ili jedinstven,
Izrael podijeljen ili jedinstven,
Cipar podijeljen ili jedinstven,
Srbija sa ili bez Kosova,
Kosovo podijeljeno ili jedinstveno,
Bosna i Hercegovina podijeljena ili jedinstvena,
Sarajevo podjeljeno ili jedinstveno,
Ukrajina podijeljena ili jedinstvena??
Palestincima bi bilo najbolje da za stalno napuste to začarano područije. I da živote spase…
“Jedna od najstrašnijih slika u istoriji postaje viralna, transformacija iz života u smrt. p
Gaza 2023. i 2026. godine!”
t.me/uncut_news/90154
Put Jeruzalema do Izraelskog glavnog grada,proces je koji se odvijao kroz propast međunarodnog prava,i Vijeća sigurnosti UN-a.Pitanje je čemu sve to služi,ako se ne mora poštivati.Selektivna pravda se vidi po onima ,koji ne moraju poštivati ni institucije ni međunarodno pravo.Pravda je slijepa.
Rat je često neizbježan kada sila u usponu ( Kina ) ugrožava hegemona ( Ameriku ).
Russian President Vladimir Putin – moj heroj – will go on a state visit to China on May 19-20, the Kremlin press service confirmed on Saturday.
Putin will visit Beijing at the invitation of his Chinese counterpart Xi Jinping. The two leaders will celebrate the 25th anniversary of the Sino-Russian Treaty of Friendship. Putin and Xi will discuss a variety of topics, including bilateral relations, the economy, trade, and pressing global crises.
16. Maj, Tramp: ‘možda ćemo morati malo da očistimo Iran ”jer smo imali malo jednomesečno primirje’
Maj 16 najmanje osam Palestinaca je ubijeno, a više od 40 drugih ranjeno u teškom izraelskom vazdušnim napadu na stambenu zgradu u okrugu imal u gradu Gaza.
Maj 16 reporter reporter: ‘Mislite li da će Iran uskoro kapitulirati?’Predsjednik Trump:’ne sumnjam’
Nisam čitao komentare a mislim da svaki komentar je suvišan.
Zašto to tvrdim? Recite Vi koji možda imate više info. od mene, koju to rezoluciju UN-a od nastanka Izraela je isti sproveo ili poštivao??
Svaka daljnja rasprava je očito suvišna.
Lp
Potpunom otimačinom.