Poljska ne želi platiti milijardu eura zbog Pfizergate skandala

Varšava je odlučila osporiti presudu belgijskog suda kojom se traži da plati 1.3 milijarde eura za milijune doza cjepiva koja nije preuzela. Riječ je o najnovijem poglavlju u aferi koja potresa Europsku uniju, a u kojoj se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen našla na udaru kritika zbog tajnovitih pregovora s farmaceutskim divom Pfizerom. Poljsko ministarstvo zdravstva potvrdilo je u ponedjeljak da je uložilo žalbu na odluku suda u Bruxellesu i zatražilo obustavu ovrhe dok se predmet ponovno ne razmotri.

Sve je počelo još za vrijeme pandemije kada je Europska komisija sklopila višemilijunske ugovore s Pfizerom i BioNTechom za nabavu cjepiva, a ti su sporazumi kasnije postali okosnicom skandala nazvanog Pfizergate. Poljska je 2023. prestala preuzimati isporuke tvrdeći da je došlo do viška cjepiva, pada potražnje te ekonomskih posljedica rata u Ukrajini što je sve zajedno okvalificirala kao višu silu. Sud u Bruxellesu odbacio je te argumente u travnju i naložio Varšavi da prihvati oko 64 milijuna doza te plati ogromnu svotu uz kamate i sudske troškove, što je izazvalo šok u poljskoj javnosti i među dužnosnicima.

Pfizer je pozdravio sudsku odluku istaknuvši kako ona potvrđuje važnost ugovornih obveza koje su bile temelj uspješnog europskog odgovora na pandemiju, a tvrtka se pohvalila i da je pokazala znatnu fleksibilnost prema državama članicama prije nego što je pokrenula pravni postupak. No u pozadini cijele priče stoji i politička dimenzija jer se Ursula von der Leyen suočava s optužbama da je skrivala detalje pregovora s Pfizerom i AstraZenecom, a posebno joj se zamjera što je odbila objaviti tekstualne poruke koje je razmijenila s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom. Ta je kontroverza prošle godine dovela do prijedloga za izglasavanje nepovjerenja u Europskom parlamentu, no predsjednica Komisije je preživjela taj pokušaj rušenja.

Poljska sada u žalbenom postupku tvrdi da je niži sud propustio uzeti u obzir sve relevantne činjenične i pravne okolnosti, ali iz Varšave nisu željeli otkriti više detalja o svojoj strategiji. Očekuje se da će se predmet vući mjesecima, a mnogi analitičari smatraju kako bi ova presuda mogla otvoriti Pandorinu kutiju za ostale članice koje su također bile nezadovoljne ugovorima o nabavi cjepiva. Ukoliko Poljska uspije u žalbi, to bi moglo ozbiljno poljulati temelje povjerenja u institucije EU i način na koji su vođeni pregovori tijekom najveće zdravstvene krize u novijoj povijesti.

S druge strane, ako presuda ostane na snazi, Varšava će morati iskeširati ogroman iznos koji bi dodatno opteretio ionako napeti državni proračun, a pitanje je i kako će se Poljska nositi s ogromnim zalihama cjepiva koja joj sada nameće sud. Cijeli slučaj postao je simbolična točka okupljanja onih koji kritiziraju centralizirano odlučivanje u Bruxellesu i netransparentnost u donošenju ključnih odluka, a Ursula von der Leyen ostaje pod povećalom iako je uspjela zadržati svoju fotelju. Bez obzira na ishod žalbe, jasno je da Pfizergate nije samo pravna nego i duboko politička priča koja će još dugo odjekivati dvoranama europskih institucija i uredničkim redakcijama diljem kontinenta. Varšava je odlučna u namjeri da se ne preda bez borbe, a pitanje odgovornosti onih koji su pregovarali o ugovorima ostaje otvoreno poput rane koja ne zacjeljuje.