Njemačka državna agencija Sovereign Tech Agency financirat će sljedeće dvije godine dizajnera koji će se isključivo posvetiti razvoju popularnog open-source sučelja GNOME.
Član GNOME dizajnerskog tima Philipp Sauberzweig proglašen je suradnikom agencije te će u iduće dvije godine biti plaćen za pružanje povratnih informacija o dizajnu, izradu mockupova i standardizaciju dizajnerskih uzoraka. Sauberzweig je u svojoj objavi najavio i dvije strateške inicijative: širenje dizajnerske zajednice te poboljšanje alata za dizajn kako bi se smanjio administrativni teret i pojednostavio pristup novim suradnicima.
Ovo nije prvi put da njemačka država ulaže u otvorene tehnologije. Sovereign Tech Agency već godinama financira ključne infrastrukturne projekte poput curl-a, OpenSSL-a i drugih temeljnih komponenta interneta. No postavlja se pitanje: zašto njemački porezni obveznici financiraju razvoj softvera koji koristi globalna tehnološka industrija, dok domaće tvrtke poput SAP-a ulažu golema sredstva u vlastite, zatvorene ekosustave?
Dizajn kao temeljna infrastruktura
Dizajn sučelja često se podcjenjuje u svijetu open-sourcea, gdje se tehnička izvrsnost stavlja ispred korisničkog iskustva. GNOME je godinama imao problema s privlačenjem dizajnera jer je riječ o volonterskom radu koji ne nudi financijsku sigurnost. Suradnja s njemačkom agencijom mijenja tu dinamiku i omogućuje kontinuitet u razvoju.
Uz ovu vijest, stižu i druge novosti iz GNOME zajednice. Sushi preglednik datoteka za Nautilus dobiva poboljšanja, Papers 51 Beta omogućuje dodavanje vizualnih potpisa u PDF dokumente, a nova verzija GNOME Boxesa ušla je u beta fazu. Ovi pomaci pokazuju da se projekt ne razvija samo u smjeru tehničkih mogućnosti nego i korisničkog iskustva.
S obzirom na to da europske zemlje sve više razmišljaju o digitalnoj autonomiji i smanjenju ovisnosti o američkim tehnološkim divovima, ovakva ulaganja u otvorene platforme dobivaju stratešku dimenziju. Pitanje je samo hoće li i druge države, uključujući Hrvatsku, prepoznati važnost ulaganja u otvorene tehnologije kao dio vlastite digitalne infrastrukture.
Neka……..