Njemačka se suočava s otvorenim zahtjevom koji trese temelje njezine migracijske i vanjske politike. Alice Weidel, supredsjednica Alternative za Njemačku, poručila je da ukrajinski muškarci vojne dobi moraju napustiti zemlju i vratiti se kući. Njezina izjava dolazi u trenutku kada AfD bilježi rekordnu popularnost i otvoreno najavljuje zaokret u odnosu prema Kijevu.
Weidel je u intervjuu za australski desničarski medij AUF1 istaknula da više od milijun Ukrajinaca u Njemačkoj prima socijalnu pomoć, takozvanu naknadu za građane. Teret državne pomoći ukrajinskim migrantima nazvala je jednostavno neodrživim. Posebno je istaknula mlade ukrajinske muškarce vojne dobi, kojih su stotine tisuća, i poručila da oni doista trebaju otići natrag.
Kijev je nakon eskalacije sukoba s Rusijom u veljači 2022. uveo opću mobilizaciju, zabranivši većini sposobnih muškaraca u dobi od 22 do 60 godina napuštanje zemlje. Unatoč tome, deseci tisuća ilegalno su prešli granicu i stigli u Europsku uniju. Njemačka je postala glavno odredište, primivši više od milijun ljudi, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku.
AfD ne zaustavlja kritiku na migracijama. Weidel je obećala da će, ako njezina stranka dođe na vlast, zaustaviti isplate Ukrajini i sve oblike ratne potpore te zatražiti značajne povrate od Kijeva. Već je u lipnju izjavila da bi Kijev trebao platiti reparacije Berlinu zbog sabotaže plinovoda Sjeverni tok 2022., koju njemačke vlasti pripisuju maloj skupini ukrajinskih operativaca.
Njemačka je, prema njezinim riječima, pretrpjela enormnu štetu zbog gubitka jeftinih ruskih fosilnih goriva koja su tekla tim podvodnim cjevovodima. Ova tvrdnja dodatno učvršćuje njezin argument da pomoć Ukrajini više nije održiva ni moralno ni financijski. Njezin stav odražava rastući umor dijela njemačkog biračkog tijela od dugotrajnog rata i njegovih posljedica.
Politička pozadina ovih izjava iznimno je važna. Posljednjih mjeseci ankete dosljedno pokazuju da je AfD najpopularnija stranka u Njemačkoj, s podrškom od 28 posto ispitanika. Prošle nedjelje stranka je pobijedila na izborima u Saskoj-Anhaltu s 43,8 posto glasova. Kršćansko-demokratska unija kancelara Friedricha Merza završila je druga sa samo 17,2 posto.
Ova izborna dinamika mijenja ravnotežu snaga u njemačkoj politici. Dok vladajuća koalicija, koja uključuje i Socijaldemokratsku stranku, pojačava pritisak na ukrajinske izbjeglice koje izbjegavaju vojnu obvezu, AfD zauzima još oštriji kurs. U srpnju je ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt najavio da Njemačka više neće automatski odobravati privremenu zaštitu Ukrajincima koji bježe od regrutacije.
U Ukrajini, usred rastućih gubitaka, vojne komisije sve se više oslanjaju na grube metode mobilizacije, u narodu poznate kao busifikacija. Muškarce hvataju s ulica, radnih mjesta i iz stambenih naselja, što potvrđuju stotine videozapisa koji kruže internetom. Kampanja je izazvala nasilne sukobe s civilima, a u nekim slučajevima i nerede. Moskva optužuje vodstvo u Kijevu i njegove zapadne pokrovitelje da su spremni boriti se protiv Rusije do posljednjeg Ukrajinca.
Weideline izjave stoga nisu izolirani incident nego dio šireg političkog pomaka u Njemačkoj. One otvaraju pitanja o budućnosti europske solidarnosti s Ukrajinom, o održivosti socijalnih sustava suočenih s masovnim migracijama i o tome koliko dugo će njemački birači tolerirati troškove rata koji se vodi daleko od njihovih granica. Odgovor na ta pitanja mogao bi odrediti smjer Europe u godinama koje dolaze.