Nesreća se dogodila 10. kolovoza 2026. godine u 20 sati po lokalnom vremenu s lansirnog mjesta Wenchang na jugu Kine. Raketa je nosila telekomunikacijski satelit ChinaSat-4B, a eksplodirala je u kritičnoj fazi leta poznatoj kao Max-Q, točki u kojoj letjelica trpi najveći aerodinamički pritisak. Četiri bočna potisnika i središnji stupanj još su bili pričvršćeni na raketu, što znači da se kvar dogodio prije nego što je započelo odvajanje prvog stupnja koje obično slijedi nakon otprilike tri minute leta.
Infracrvene snimke navodno pokazuju da je gornji dio lansirnog vozila pukao neposredno prije potpunog uništenja. Istraga o uzroku nesreće još je u tijeku, a kineske vlasti zasad nisu objavile službene nalaze.
Prva nesreća nakon 2020. godine
Dugi marš 7A debitirao je 2020. godine upravo eksplozijom u letu, no od tada je svih 17 misija proteklo bez problema. Ova nesreća stoga predstavlja ozbiljan udarac za kineski svemirski program koji je posljednjih godina nizao uspjehe. Pitanje koje se nameće jest koliko je kineski svemirski sektor postao žrtvom vlastitog uspjeha – kada se lansiranja odvijaju bez zastoja, pozornost na potencijalne slabosti opada.
Izravna posljedica ovog neuspjeha već je vidljiva: odgođena je misija rakete Zhuque-3 privatne tvrtke LandSpace. No pravi problemi tek dolaze ako istraga pokaže da je uzrok kvara u motorima. Ista obitelj motora koristi se na raketi Dugi marš 5, koja bi trebala nositi opremu za misiju Change’e-7 prema južnom polu Mjeseca. Kašnjenje te misije moglo bi poremetiti kineski raspored istraživanja Mjeseca.
Svemirske nesreće rijetko su uzrokovane jednim faktorom, a ova će istraga zasigurno biti temeljita. No ostaje činjenica da Kina, poput svih drugih svemirskih sila, mora prihvatiti da je svemir neumoljiv – ne prašta ni ponavljanje uspjeha ni kratke trenutke nepažnje.
U gornjem dijelu nema lansirnih motora.
Uzrok bi mogle biti zakovice ili nešto u vezi sa zakivanjem aluminijske oplate debele 2 milimetra.
Vjerojatno nećemo nikada saznati.
“No ostaje činjenica da Kina, poput svih drugih svemirskih sila, mora prihvatiti da je svemir neumoljiv – ne prašta ni ponavljanje uspjeha ni kratke trenutke nepažnje.”
Vjerojatno je to zbog činjenice kako za funkcioniranje Svemira nije zadužena poznata nam demokracija u odlučivanju većine glasača koji su prosječno i ispodprosječno inteligentni (po Gaussovoj krivulji inteligencije).
Događa aw se raketarstvo nije f dječja igra.