Cijena izraelskog genocida u Gazi dosegnula je 140 milijardi dolara

Izraelska vojna kampanja u Pojasu Gaze, koju brojne međunarodne organizacije nazivaju genocidom, poprimila je astronomske financijske razmjere koji sve više opterećuju državni proračun. Ekonomski analitičari upozoravaju da će posljedice ovog rata Izrael osjećati desetljećima, a brojke koje izlaze u javnost postaju sve teže objašnjive poreznim obveznicima.

Istraga koju je proveo izraelski ekonomski list TheMarker otkriva kako je ukupna cijena genocida u Gazi dosegnula približno 420 milijardi šekela, što iznosi oko 140 milijardi dolara. Stručnjaci predviđaju da će taj iznos vrlo brzo premašiti 500 milijardi šekela, odnosno više od 166 milijardi dolara, što predstavlja nezabilježen teret za izraelsko gospodarstvo i njegove građane.

Bivši načelnik vojske za izraelski je list izjavio kako je cijena jednog dana slabosti stravična te da se takva situacija više ne smije ponoviti. Pritom je aludirao na neuspjeh vojske da spriječi napad predvođen Hamasom u listopadu 2023. godine. Njegova izjava dolazi u trenutku kada izraelsko društvo sve glasnije propituje smisao daljnjeg financiranja rata.

Ekonomski stručnjak kazao je za TheMarker da bi uz dovoljnu razinu sigurnosti vjerojatno bilo nepotrebno udvostručiti obrambeni proračun tijekom sljedećeg desetljeća. Ministarstvo obrane je 2026. godine treću godinu zaredom premašilo proračun od 175 milijardi šekela, što je više nego dvostruko u odnosu na 84 milijarde šekela iz 2022. godine.

Iako je prerano za procjenu jesu li dodatna sredstva donijela veću sigurnost Izraelu, dužnosnici su za TheMarker naveli kako su se slični ili bolji rezultati mogli postići u kraćem ratu. Vojska je usvojila skup i rasipan pristup ratovanju, ispaljujući bombe i granate na neviđenim razinama u ranim fazama sukoba te mobilizirajući oko 220.000 pričuvnika.

Bivši vojni časnik rekao je da je u prvim tjednima korištena pretjerana vatrena moć, misleći pritom na početak izraelskog rata protiv Gaze u kojem su ubijeni deseci tisuća Palestinaca. Dodao je i kako je Izraelu vrlo brzo ponestalo tenkovskih granata i bombi, što dodatno oslikava neplaniranu i kaotičnu prirodu cijele operacije.

Paralelno s financijskom krizom, Likud stranka premijera Benjamina Netanyahua pokrenula je kontroverznu kampanju na jumbo plakatima u Tel Avivu. Na plakatima su prikazani iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamnei, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i glavni tajnik Hezbollaha Naim Kasem.

Na plakatu se našao i nedavno izabrani gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani uz poruku da oni žele Netanyahuov poraz. Netanyahu je u ponedjeljak objavio i video koji prikazuje Erdogana kako ga uspoređuje s Adolfom Hitlerom te Mamdanija koji ga opisuje kao ratnog zločinca.

U međuvremenu, jeruzalemska općina preuzela je školu i kliniku UNRWA-e u izbjegličkom kampu Shuafat. Direktor UNRWA-e za okupiranu Zapadnu obalu Roland Friedrich izjavio je da su općinski dužnosnici zamijenili brave i izvršili popravke na najvećem kompleksu agencije u kampu, kršeći međunarodno pravo.

Friedrich je naglasio da se radi o vlasništvu Ujedinjenih naroda koje uživa imunitet prema međunarodnom pravu te da je eksplicitno zabranjen ulazak bez ovlaštenja. Izraelska vlada zatvorila je školu i kliniku tijekom prošle godine, a općina je obećala zamijeniti usluge UNRWA-e, no još nije osnovala novu školu za djecu iz kampa. Općina odbacuje te tvrdnje, navodeći da je UNRWA zauzela privatno zemljište bez plaćanja.