Prema informacijama koje dolaze od kineskog izvora Golden Pig Upgrade, proizvođači memorije pripremaju GDDR7 čipove kapaciteta 4 i 6 gigabajta za razdoblje od 2027. do 2028. godine. Danas se gotovo sve Nvidijine GeForce RTX 50 kartice oslanjaju na čipove od 2 GB, zbog čega tolik broj modela srednje klase ostaje zaglavljen na 8, 12 ili 16 GB. Micron je navodno već obustavio proizvodnju tih čipova od 2 GB.
Ključ je u gustoći pojedinog čipa. Ukupna količina memorije ovisi o broju čipova, a taj broj je vezan uz širinu memorijskog sabirnika koji povezuje memoriju s grafičkim procesorom. S gušćim čipovima povećava se VRAM bez promjene arhitekture i bez slaganja čipova s obje strane kartice.
Što to znači u praksi
Kartica sa sabirnikom od 128 bita i četiri čipa danas maksimalno doseže 8 GB. S čipovima od 4 GB ta bi ista kartica imala 16 GB, a s čipovima od 6 GB čak 24 GB. Model poput RTX 5070 Ti sa sabirnikom od 256 bita trenutačno nosi 16 GB, no ista struktura mogla bi primiti 32, pa i 48 GB.
Nvidia bi te čipove vjerojatno zadržala za sljedeću generaciju GeForce, seriju RTX 60 koja se očekuje oko 2028. AMD bi mogao slijediti s budućim GPU-ima RDNA 5. Ništa od toga nije službeno potvrđeno.
Najviše bi profitirale ulazne kartice koje danas jedva prelaze skromne kapacitete, a ponekad padaju na svega 4 GB. No ostaje pitanje cijene. Čipovi od 3 GB koji su već dostupni skupi su do te mjere da su odgodili pojedine kartice, a modeli od 4 i 6 GB mogli bi doživjeti isti početak.
Naš sud
Ovo je priča o tehnološkom napretku koji će potrošači osjetiti tek za tri do četiri godine, ako ga uopće osjete. Proizvođači memorije i proizvođači čipova drže tržište u stanju trajne oskudice, a svaki skok kapaciteta prvo ide u najskuplje modele. Ono što danas nazivamo komfornim — 16 GB — do kraja desetljeća postat će minimum. Za sadašnju kupnju to ne mijenja ništa.
Postavlja se pitanje koje izvor ne postavlja: zašto proizvođači uopće čekaju 2027. ili 2028. s čipovima od 4 i 6 GB ako tehnologija postoji? Odgovor je vjerojatno isti kao i kod svakog drugog tržišnog ciklusa — dok se stariji čipovi od 2 GB mogu prodavati po istoj cijeni, nema pritiska za ubrzanjem. Potrošači plaćaju istu svotu za manje memorije, a proizvođači štite marže. Dokle god to prolazi, pravi skok dolazi samo kad konkurencija ili javni pritisak to iznude.
A TB na najskupljim karticama? Ono što zasad znamo: 4 GB i 6 GB GDDR7 čipovi za 2027.–2028. zasad su informacija iz jednog izvora, Golden Pig Upgradea, a ne službena najava Microna, Samsunga, SK hynixa, Nvidije ili AMD-a. Sama tehnička računica je ispravna: četiri 4-GB čipa daju 16 GB na 128-bitnoj sabirnici, a četiri 6-GB čipa 24 GB. Kod 256-bitne sabirnice i osam čipova govorimo o 32 odnosno 48 GB. Međutim, veći VRAM ne znači automatski i veću brzinu GPU-a. Širina sabirnice, frekvencija memorije i arhitektura kontrolera i dalje određuju propusnost. Gušći čipovi prvenstveno omogućuju više kapaciteta bez šire sabirnice. Zanimljivo je da 3-GB GDDR7 već postoji, ali je njegova primjena zasad ograničena upravo cijenom. Micron službeno navodi da razvija širi portfelj GDDR7 kapaciteta, dok su početne GDDR7 izvedbe bile 16 Gb/2 GB. Ključno pitanje nije samo kada će 4- i 6-GB čipovi tehnički biti dostupni, nego kada će njihova… Čitaj više »
Veliki firme lobiraju da se javnost ne domogne bolje opreme. Jer bi onda pojedinci mogli raditi bolje Ai programe od velikih firmi, zato se sva kompjuterska oprema ograničava da prednost imaju velike firme. Ista stvar kako su nekada radili, evo jednog primjera. Dijamanti su skupi jer je jedna firma pokupovala sve rudnike dijamanta, onda su postavili cijene dijamanta i proveli su globalnu kapanju da su dijamanti nabolje što žena može imati. Rezultat te kampanje je bio da su svi željeli dijamante kroz cijelo 20 stoljeće do danas. Sve velike firme rade na taj način ii kako im odgovora da bi sebi osigurali što veću dobit. Sve ostalo je samo priča.