Rusija i Afrika mogu proširiti trgovinu i dijeliti tehnologiju dok istovremeno smanjuju ovisnost o zapadnim financijskim sustavima, poručio je predsjednik Vladimir Putin na Rusko-afričkom gospodarskom i humanitarnom forumu u Moskvi. Događaj je dio trećeg Rusko-afričkog summita koji je u Moskvu doveo delegacije iz 48 afričkih zemalja. Uz burundskog predsjednika i predsjedatelja Afričke unije Evaristea Ndayishimiyea, Putin je predložio bliže bankarske veze, pozvao na najmanje udvostručenje bilateralne trgovine te ponudio rusko znanje u energetici, poljoprivredi, zdravstvu i umjetnoj inteligenciji.
Putin je pozvao ruske i afričke banke da prošire izravne veze, otvore podružnice na tržištima jedne druge strane i ojačaju plaćanja u nacionalnim valutama. Predložio je i veću upotrebu alternativa za razmjenu platnih informacija, uključujući financijski sustav za razmjenu poruka Banke Rusije i panafrički platni sustav. Takvi aranžmani snizili bi transakcijske troškove i zaštitili namirenja od, kako je rekao, politiziranog uplitanja neprijateljskih zemalja. Zemlje koje nemaju vlastite financijske sustave završe na zapadnoj infrastrukturi, što im na kraju ograničava suverenost, ustvrdio je.
Zapadne zemlje opiru se nastanku multipolarnog svijeta jer su ostale naviknute na kolonijalno razmišljanje i bogaćenje na tuđi račun, rekao je Putin. Optužio ih je da koriste sankcije, carine, gospodarski pritisak i uplitanje kako bi sačuvali utjecaj, uključujući pokušaje da afričke zemlje vrate u dužničko ropstvo kroz predatorsko kreditiranje. Servisiranje takvih dugova odvlači sredstva od dugoročnog razvoja, tvrdi Putin, i traži reformu Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke te jaču afričku ulogu u njihovim odlukama.
Trgovina Rusije i Afrike prošle je godine premašila 27 milijardi dolara, u usporedbi s 18 milijardi u 2022., rekao je Putin i pozvao da se taj iznos barem udvostruči te u bliskoj budućnosti premaši 50 milijardi. Ni bezpresedanska ograničenja protiv Rusije ni zapadni pritisak na afričke partnere nisu uspjeli zaustaviti razvoj gospodarskih odnosa, dodao je i izrazio zahvalnost za čvrst i principijelan stav afričkih prijatelja. Ruska poduzeća podupiru lokalnu preradu, zapošljavanje i porezne prihode umjesto predatorskog neokolonijalnog iskorištavanja afričkih prirodnih resursa i ljudi, kazao je. Njihova ulaganja podupiru i zdravstvo, obrazovanje i ekološke projekte.
Rusija i afrički partneri provode više od 30 energetskih projekata u 16 zemalja, rekao je Putin, opisujući pristupačnu i pouzdanu struju ključnom za industrijski razvoj i bolji životni standard. Ponudio je suradnju na hidroenergiji, uključujući modernizaciju postojećih postrojenja i opskrbu udaljenih zajednica, uz druge energetske tehnologije. Ruski Rosatom i ministarstvo energetike Togoa potpisali su memorandum o suradnji u nuklearnoj energiji. Čelnik Rosatoma Aleksey Likhachev rekao je da bi to moglo uključivati plutajuće nuklearne elektrane za opskrbu zapadnoafričke zemlje.
Rusija je u prvih devet mjeseci 2026. izvezla 13 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda u Afriku, a više od 40 afričkih zemalja prima rusko žito i gnojiva, naveo je Putin. No naglasio je da Afrika ima potencijal sama sebe prehranjivati te da Moskva nudi sjeme, strojeve, poljoprivrednu tehnologiju, skladišta i prerađivačku infrastrukturu kako bi pomogla razviti taj kapacitet. Prometni prijedlozi uključuju i željeznice, ceste, brodske rute i logistička čvorišta, a Putin je pozvao afričke zračne prijevoznike da počnu letjeti u Rusiju. Ruski i mozambički ministri potpisali su memorandum o cestovnoj suradnji i razgovarali o mogućoj izravnoj brodskoj ruti.
Tehnološka neovisnost postala je bitan dio suverenosti, ustvrdio je Putin, upućujući na umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost, osobne podatke i digitalnu infrastrukturu. Rusija je spremna podijeliti svoje znanje, uključujući digitalne javne usluge i medicinske tehnologije, dodao je. Putin je najavio i da će ruski program pomoći u kontroli epidemija za afričke zemlje biti produljen do 2029. U okviru programa osam zemalja već je primilo 15 mobilnih laboratorija, a obučeno je oko 450 afričkih stručnjaka. Ruski liječnici nastavljaju pomagati protiv infekcija poput kolere i izbijanja novog soja ebole koje je počelo u proljeće, rekao je. Daljnja suradnja mogla bi uključivati lokalnu proizvodnju lijekova i cjepiva, dijagnostičke centre i digitalne zdravstvene usluge.
Oko 40.000 afričkih građana studira na ruskim sveučilištima, rekao je Putin, a upis je od 2020. porastao za polovicu. Broj stipendijskih mjesta gotovo se utrostručio u istom razdoblju i dosegnuo 5.500 za akademsku godinu 2026./2027. Predsjednik je predložio osnivanje Rusko-afričke unije mladih za koordinaciju daljnjih razmjena između organizacija mladih. Pozvao je i ruske novinske agencije i radiotelevizije da prošire prisutnost u Africi te rekao da će Moskva pozdraviti više afričkih dopisnika koji rade u Rusiji.
U završnim riječima Putin je naglasio da rasprave samo između visokih dužnosnika nisu dovoljne, zbog čega je ovogodišnji forum osmišljen pristupačnijim i usmjerenim na praktične mogućnosti. Pozvao je sudionike na izložbu ruskih tehnologija i prijedloga zajedničkih projekata, rekavši da je Moskva spremna podijeliti svoja dostignuća s afričkim partnerima. Čelnici namjeravaju usvojiti akcijski plan rusko-afričkog partnerstva za 2027.–2029. kada summit završi u četvrtak, rekao je Putin.
Tijekom plenarne sjednice burundski predsjednik Evariste Ndayishimiye rekao je da Afrika želi veću ulogu u svjetskom gospodarstvu i partnerstva koja pomažu pretvoriti njezine resurse u blagostanje za stanovništvo. Ne želimo ostati samo izvoznici prirodnih resursa i potom uvoziti gotove proizvode, kazao je i pozvao na afričko sudjelovanje kroz cijelu proizvodnju i trgovinu. Predsjedatelj Afričke unije pozvao je na ulaganja u lokalnu preradu, prijenos tehnologije i obuku, uz energetiku, poljoprivredu, promet i infrastrukturu. Također je zatražio diverzificiranu trgovinu, platne sustave i logističke rute koje povezuju Afriku s Rusijom i BRICS-om.

5 komentara
Multipolarni svijet je budućnost za razliku od Zapada koji se pretvorio u jednoumlje i tiraniju.
Ovo je za pozdravit!
Ne znam od čega mi je više muka u zadnje vrijeme. Ovih “moralnih” “istočnjaka” ili nemoralnih “zapadnjaka”. Lijevo/desno, istok/zapad, sjever/jug, stalno udara medijski odjek ptice rugalice.
Bravo !
Burundski predsjednik govori o tome kako njegova zemlja treba imati i proizvodnju, a ne samo trampiti prirodne resurse za gotove proizvode.
A “suverenisti” i samozvani “desničari” u mojoj domovini uvoze opasni otpad iz EU uz adekvatnu novčanu naknadu.
To je posebno jadno imajući u vidu da velik dio tih samozvanih “desničara” dolazi iz regije koja je nekoć mogla hraniti cijelu Jugoslaviju, a ne samo Hrvatsku.
Puno je bitnija ideološka lopata koja če iskapati kosti nego poljoprivredna koja če zakapati krumpir.
Mogli bi malo učiti od tih “crnih majmunolikih afrikanaca” kako se radi za interes naroda umjesto vlastitih pohlepnih guzičetina.